A ova metoda umjesto D‘Hondtove? Evo kako bi izgledao Sabor kada bi svaki mandat vrijedio jednaki broj glasova

Nakon svakih hrvatskih izbora pitamo se kakvi bi bili rezultati izbora kada bi Hrvatska bila jedna izborna jedinica ili još važnije - da svaki mandat vrijedi jednak broj glasova. Tako se vjerojatno ne bi događale anomalije primjerice da Fokus s 47.712 glasova osvoji jedan mandat, a NP Sjever s 25.829 glasova čak dva mandata. Ili da Možemo! ima ukupno 23.041 glas više od Mosta, a u konačnici osvoje jedan mandat manje.

D‘Hondtovoj metodi koja određuje rezultate izbora u Hrvatskoj, zamjera se kako favorizira najveće stranke.

Kako je svojevremeno objasnio politolog Boško Picula, po ovoj se metodi ukupni broj glasova koje je dobila svaka lista podijeli nizom djelitelja (divizora). U D‘Hondtovoj metodi niz čine susjedni cijeli brojevi 1, 2, 3, 4, 5 ... zaključno s brojem koliko se mandata bira u pojedinoj izbornoj jedinici.

To je u slučaju hrvatskih parlamentarnih izbora 14, te mandate u konačnici osvajaju one liste koje sadrže 14 najvećih količnika (kvocijenata).

Međutim, da bi se dobio barem jedan mandat, nije dovoljno samo prijeći zakonski izborni prag od najmanje pet posto glasova kako je to normirano u Hrvatskoj jer je ponekad prirodni izborni prag čije prelaženje uistinu jamči mandat viši od zakonskog.

Picula tvrdi kako je netočno da se njezinom uporabom glasovi za liste ispod izbornog praga pribrajaju listama koje sudjeluju u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici, kao što je i netočno da njome posljednji mandat u postupku preračunavanja, u hrvatskom slučaju četrnaesti, redovito pripadne prvoplasiranoj listi.

Mislite li da je ovo prekomplicirano, predlažemo drugačiju izbornu matematiku koja je puno jednostavnija, razumljivija i – pravednija.

Za potrebe ove kalkulacije zbrojili smo ukupne glasove, a ipak smo ostavili izborne jedinice kakve jesu radi kasnije raspodjele saborskih mandata po listama.

Osnovni uvjet ovakve računice jest da stranka, koalicija ili lista prijeđe izborni prag u barem jednoj izbornoj jedinici i to je kvalificira da uđe u konačnu raspodjelu mandata.

Na ovim izborima (bez manjina koje imaju zagarantiranih osam mjesta) imamo ukupno 143 saborska mandata. Pošto je zbrojeno 1.940.518 važećih glasačkih listića dolazimo do toga da svaki saborski mandat u ovom slučaju vrijedi 13.570 glasova.

Iz tablice tada vidimo da HDZ sa 729.864 glasa osvaja 53,78 mandata, Rijeke pravde sa 538.734 glasa 39,70 mandata, Domovinski pokret sa 202.670 glasova 14,94 mandata, Možemo! sa 193.007 glasova 14,22 mandata, MOST sa 169.996 glasova 12,53 mandata, Fokus sa 47.712 glasova 3,52 mandata, IDS sa 32.727 glasova 2,41 mandata, te NP Sjever sa 25.829 glasova 1,90 mandata.

Nakon toga ove mandate smo zaokružili u cijele brojeve i dobili konačni raspored saborskih mjesta. Tako je HDZ na kraju završio na 54, Rijeke pravde su na 40, Domovinski pokret na 15, Možemo! ima 14, MOST 13, Fokus 3, IDS 2 i NP Sjever 2 mandata.

Kako je Fokus od svih uključenih lista imao najmanji decimalni prebačaj od 0,02 tako je da bi se dobilo konačna 143 mandata po ovoj metodi u zaokruživanju ipak je ostao na 3 mandata.