Gluma u Zagrebu i fizioterapija u Splitu bili su ove godine najtraženiji studiji prema izboru maturanata, a problema s popunjavanjem upisnih kvota u ljetnom roku nisu imali ni studiji poput sestrinstva, psihologije, kriminalistike, grafičkog dizajna, politologije, novinarstva i niza drugih. Međutim, nisu sva visoka učilišta bila te sreće.
Nakon što su zaključene rang-ljestvice upisa u prvu godinu studija na visoka učilišta u novoj 2024./2025. godini, Agencija za znanosti i visoko obrazovanje (AZVO) objavila je podatke prema kojima su nakon ljetnog upisnog roka nepopunjena ostala čak 17.634 mjesta na ukupno 1313 studijskih programa diljem naših javnih i privatnih visokih učilišta. Pravo upisa nakon završene državne mature steklo je tako 23.540 "brucoša", što je 1901 manje nego u istom roku lani.
Međutim, pomalo nevjerojatno zvuči podatak da je na gotovo 400 studijskih programa (386), ili gotovo trećini, pravo upisa steklo - nula kandidata. Nitko. Osim što je za te studije bilo malo ili ništa prijava, malobrojni koji su se i prijavili očigledno nisu zadovoljili kriterije za upis. Ali, tu ponajprije moramo navesti određena pojašnjenja.
- Ove godine prvi put svi su studijski programi u zemlji morali ići preko Agencije, odnosno u našim su tablicama s podacima o prijavama na studije prvi put bili uključeni svi studijski programi bez obzira na način izvođenja. Osim redovnih i izvanrednih studija, sveučilišnih i stručnih na privatnim i javnim visokim učilištima, to znači da su u tablici navedeni i studiji na engleskom jeziku, studiji i kvote za Hrvate izvan Hrvatske, kao i za one koji su studije završili prije 2010. godine. Tako je u tablici ove godine navedeno oko 400 studijskih programa više nego lani - objašnjava Igor Drvodelić, pomoćnik ravnateljice AZVO-a i voditelj Središnjeg prijavnog ureda Agencije.
Iz tablica se tako vidi da je najviše studija za koje nije bilo interesa (nula prijava ili ostvarenih prava na upis) bilo upravo na onima koji su namijenjeni Hrvatima izvan RH ili su školovanje završili prije 2010., međutim, tu je riječ i o vrlo malim upisnim kvotama (najčešće nižima od deset). Bez ikakvog interesa bilo je i nekoliko studija na privatnim visokim učilištima, kao i izvanrednih studija, ali ono što čudi - i na redovnim studijima javnih sveučilišta.
Među njima je studij kemijske tehnologije - smjer zaštita okoliša na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu, koji su namjeravala upisati čak 24 studenta u prvu godinu, toliko su prijava i zaprimili, ali pravo upisa nije ostvario niti jedan kandidat. Isto je i sa studijem primijenjene ekologije mora na Sveučilištu u Dubrovniku, koji je istaknuo upisnu kvotu od 21 mjesta, prijavilo se 18 zainteresiranih, od kojih je za dva taj studij bio prvi izbor - ali na kraju se nitko nije upisao.
Bez interesa za zaštitu okoliša
Što tek reći za studij metalurgije, smjerovi metalurško inženjerstvo, industrijska ekologija, Metalurškog fakulteta u Zagrebu, mjesto izvođenja Sisak - 33 upisna mjesta, 17 prijava, nikome prvi izbor i bez ijednog upisanog. Ili stručni studij poljoprivrede krša - biljna proizvodnja na Veleučilištu "Marko Marulić“ u Kninu? Ukupno 30 upisnih mjesta, za jednog kandidata prvi izbor - a pravo upisa nula učenika. To veleučilište, koje godinama ima problema s popunjavanjem kvota, i ove je godine na pet smjerova namjeravalo upisati čak 160 brucoša, a pravo upisa u ljetnom roku steklo je njih deset puta manje - 16.
Ni studij medicine u Osijeku na njemačkom jeziku, prvi takav u zemlji (od 2021. godine) od namjeravanih 60 upisnih mjesta nije upisao nikoga u ljetnom roku. Isto kao ni Evanđeosko teološko učilište u istom gradu, koje je istaknulo kvotu od 40 upisnih mjesta na redovnom te izvanrednom stručnom studiju teologije, a pravo upisa nije stekao nitko. U Puli je potpuno prazno ostalo svih 13 mjesta na jednopredmetnom redovnom studiju hrvatskog jezika i književnosti.
Sve su to studiji na kojima će upisnu sreću moći iskušati oni maturanti koji namjeravaju izaći na jesenski rok, s tim da treba reći kako odluku o tome hoće li provesti taj upisni rok, za koje studije te s kolikom kvotom donose sama visoka učilišta, pa treba pratiti njihove stranice ili tablice AZVO-a. Ono što se nakon provedenog ljetnog roka može sa sigurnošću reći jest da na brojnim studijima, jer su kvote već potpuno popunjene, slobodnih mjesta za jesenski rok neće biti.
Splićani hrle na fizioterapiju
Osim studija s početka teksta, tu je i niz drugih: na primjer, u Splitu, osim fizioterapije na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija, na istom odjelu popunjeni su i studiji medicinske laboratorijske dijagnostike te radiološke tehnologije, mjesta više nema ni na medicini u Splitu, farmaciji, dentalnoj medicini, forenzici, dizajnu vizualnih komunikacija, arhitekturi, građevinarstvu, komunikacijama i medijima, ali ni na ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Suprotno tvrdnjama koje se mogu čuti u javnosti, taj je studij u gotovo cijeloj zemlji i na drugim visokim učilištima također zabilježio veliki interes "brucoša".
U Splitu je slobodnih mjesta za jesenski rok, kao uostalom i na drugim fakultetima u zemlji, ostalo na STEM studijima poput matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (60 mjesta, 26 ostvarili pravo upisa) ili fizike (42 mjesta, 19 ostvarilo pravo upisa) te kemije (36 mjesta, 10 steklo pravo upisa).
Također, 52 slobodna mjesta ostalo je i na poslovnoj ekonomiji, 53 na studiju prava, na studiju upravnog prava (stručni) kvota je bila 90 mjesta, a pravo upisa stekla su tek 24 kandidata. Na studiju brodogradnje na FESBU-u od 22 upisna mjesta popunjeno je samo jedno, a na strojarstvu od 97 njih tek 37. Na jesen će se u Splitu vjerojatno moći upisivati i na studij slikarstva na Umjetničkoj akademiji, koji također nije popunio kvotu u prvom roku, te nizu drugih.
Medicina nepopunjena?
Na Sveučilištu u Zadru mjesta će biti na brojnim smjerovima, osim psihologije, ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, menadžmenta, informacijskih tehnologija, sestrinstva, dvopredmetnih anglistike te pedagogije, koji su uglavnom popunjeni. Na Sveučilištu u Dubrovniku slobodnih mjesta ima na gotovo svim studijima.
U Zagrebu je jedno od najvećih iznenađenja bio studij medicine, na kojemu se nije uspjela popuniti predviđena kvota od 300 mjesta, a pravo upisa steklo je 267 maturanata. Čak 65 posto kandidata palo je njihov prijemni ispit, koji oni provode uz državnu maturu. Hoće li raspisati jesenski rok za preostala 33 slobodna mjesta, tek treba vidjeti.
- Čini se da je dio maturanata koji su konkurirali za upis na studij medicine u Zagrebu, čak i ako su prošli njihov prijemni ispit, dobio negativnu ocjenu iz nekog obveznog predmeta na državnoj maturi, vjerojatno hrvatskog jezika. A bez položene mature se ipak ne može upisati studij - komentira Drvodelić jedan od mogućih razloga zašto je medicina u Zagrebu ostala nepopunjena, za razliku od tog studija na ostalim sveučilištima u zemlji.
Iznimno visok broj maturanata koji je ove godine pao maturu, njih više od osam tisuća (naspram lanjskih 5,5 tisuća), vjerojatno je pridonio tome da se ove godine u ljetnom roku na fakultete upisalo 1900 manje "brucoša" nego lani - ocjenjuje Drvodelić.
Nema druge nego zasukati rukave i u akciju ponovno na jesen, ako se jednog dana namjeravaju dičiti akademskim titulama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....