Inspektori provjeravaju dezinficijense, kazne do 100 000 kn: ‘Samo ih je zanimala oznaka‘

Dezinficijensi su proteklih mjeseci postali neizostavan dio naše svakodnevice. Koristimo ih kod kuće, u automobilima, nosimo u torbama kako bi ih stalno imali pri ruci i prije njihove uporabe nastojimo provjeriti sastav i podrijetlo proizvoda.

No što je s onima koji su nam ponuđeni u javnom prostoru - kafićima, trgovinama, restoranima, zdravstvenim i obrazovnim institucijama... Sve sumnjičaviji građani počeli su ih, za razliku od razdoblja prvog korona udara, dobrim dijelom čak i izbjegavati, nesigurni u ispravnost otopina često zapakiranih u neprimjerenu ambalažu, bez istaknutih deklaracija, katkada i s ručno ispisanim etiketama.

"Hm, vonjalo mi je na rakiju" ili "pomirisala sam, izgledalo mi je kao da sam ruke pošpricala vodom", znaju reći i zavrtjeti glavom sumnjajući u ispravnost i podrijetlo dezinficijensa.

Da sanitarna inspekcija, među ostalim, prilikom kontrola osobitu pozornost posvećuje sredstvima za dezinfekciju potvrđuje nam primjer splitske trgovine prehrambenim proizvodima, koju su baš ovih dana posjetili sanitarci. Sve je bilo u redu, ali dezinficijens...

- Najprije su pregledali nosimo li svi maske, to je prvo ušlo u zapisnik. Rekli su nam da djelatnici u prostoru mogu biti i bez maske, ukoliko u trgovini nema kupaca, ali kako moramo biti udaljeni jedni od drugih dva metra. Potom su provjeravali dezinfekcijska sredstava, koja moraju biti odobrena od strane Ministarstva zdravstva - priča nam trgovkinja Ž. B. (podaci poznati redakciji) dodajući kako su baš na njima zapeli.

Samo ih je zanimala ta oznaka...

- Imali smo na litre već kupljenog sredstva, kojega smo legalno kupili u tvrtki u kojoj inače kupujemo deterdžente, papir za wc, za ruke i sl. Međutim, dezinficijens nije imao deklaraciju na hrvatskom jeziku niti oznaku Ministarstva zdravstva. Pisalo je nešto na njemačkom, ali to su, koliko mi je poznato, antibakterijske otopine koje se koriste u operacijskim salama. No, inspektori su bili neumoljivi, rekli su nam kako moramo nabaviti novo sredstvo za dezinfekciju. I morali smo to učiniti odmah, dok su još bili u nadzoru - govori prodavačica.

Jedan od djelatnika požurio je u nabavku, po propisima adekvatnog sredstva u obližnji dućan, koji posluje u sastavu velikog njemačkog trgovačkog lanca.

- Ispalo je da sve propisane kriterije, među svim ponuđenim proizvodima tog tipa na policama u trgovini, jedino zadovoljava dezinficijens jednog domaćeg proizvođača. Samo je taj bio ispravno deklariran i imao odobrenje Ministarstva zdravstva. Inspektori su nam rekli kako bi nam naplatili kaznu da uopće nismo imali dezinficijens. Ovako smo prošli s upozorenjem - prepričava splitska prodavačica.

Sanitarci su pregledali i upozorenja na vratima o propisanoj udaljenosti, ponovili im upute o ispravnom nošenju maski te im kazali da kupcima koji ne žele staviti maske niti nakon njihove zamolbe kažu kako ih u tom slučaju ne mogu uslužiti.

Kako se provodi nadzor ispravnosti dezinficijensa, na koji način sanitarna inspekcija utvrđuje njihovu ispravnost i što točno trebaju sadržavati sredstava za dezinfekciju (što mora stajati na etiketi proizvoda) kako bi se otklonila svaka sumnja u njihovu ispravnost, odgovorili su nam u Državnom inspektoratu Republike Hrvatske (DIRH).

{embed_photo}1627442{/embed_photo}

- Sanitarna inspekcija prilikom nadzora kontrolira naljepnicu biocidnog proizvoda (aktivnu tvar, vrstu namjene) i legalitet registracije. U slučaju nesukladnosti zabranjuje se daljnji promet odnosno uporaba biocidnog proizvoda i naređuje povlačenje s tržišta. Naljepnica biocidnog proizvoda treba sadržavati: naziv proizvoda, proizvođača, distributera, namjenu, aktivnu tvar, broj odobrenja, oznake opasnosti, upute za uporabu i treba biti pisana na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu - kažu u DIRH-u.

Na upit kolike su kazne za one koji, primjerice, kupcima na ulazima u trgovinama nude dezinfekcijska sredstva bez odgovarajućih ili nedorečenih/nejasnih deklaracija na stranim jezicima, kako su one uopće dospjele na domaće tržište, iz kojih zemalja se najviše uvoze i kakve su sankcije za njihove uvoznike, u DIRH-u odgovaraju:

- Predviđena je novčana kazna od 50.000 do 100.000 kuna te za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 10.000 do 20.000 kuna.

U Državnom inspektoratu negiraju sve učestalija šuškanja među građanima i medijske napise o raširenosti dezinficijensa sumnjiva sastava i podrijetla u javnom prostoru.

- Od početka svibnja obavljeno je oko 4200 nadzora te nisu utvrđene veće nepravilnosti - niječu u DIRH-u preplavljenost javnog prostora dezinficijensima sumnjive kvalitete.

- U Hrvatskoj postoje četiri ozbiljna proizvođača dezinficijensa – Pliva, Saponia, Elda i Labud – izjavio je početkom srpnja za portal stvarnost.hr Dario Marenić, osnivač, suvlasnik i predsjednik uprave visokotehnološke tvrtke Elda Company, vodećeg europskog proizvođača tekućine za e-cigarete u čijim se pogonima, između ostalog, proizvode i dezinficijensi. Marenić je tada reagirao u doba izbora zamijetivši da su nedeklarirani dezinficijensi završili na većini birališta. Do njega i danas, govori nam, dolaze glasine o proizvodima bez deklaracija, upitne ispravnosti.

- Mogu govoriti samo u ime Elde i zadovoljavanja svih mogućih standarda i nadstandarda za hrvatskog tržište. Očito da hrvatski proizvođači zbog kontrole kvalitete i zaštite svojega poslovanja mogu apsolutno zadovoljiti propisane zakone po pitanju kvalitete testiranja i antivirucidnosti, a u pitanju je vrlo ozbiljan novac za testove. Mi smo transparentno pokazali koje smo sve svjetske norme zadovoljili kako bismo mogli mirno spavati, a s druge strane vjerojatno imate nekontroliran uvoz iz Kine... ili ne znam sve kojih sve zemalja - kaže Dario Marenić i ističe kako su se u doba koronavirusa u Eldi preorijentirali, pa veći dio njihove proizvodnje dezinficijensa završi u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj i Poljskoj.

- Izvozimo 75 posto dezinficijensa. I ako piše 70 posto etanola, onda ga toliko unutra mora i biti. Imamo vlastiti, akreditirani laboratorij po svim europskim propisima za kontrolu kvalitete za likvide. I ne samo da smo se preorijentirali nego smo uveli dodatan asortiman antiseptika. I u svemu ovome narasli s 50 na 70 zaposlenih - o poslovnim će rezultatima Marenić.

Suvlasnik Elde smatra kako u Hrvatskoj velik utjecaj ima i kupovna moć građana. Neprovjereni proizvodi završe na policama, a prodaju se, jer su naprosto jeftiniji.

- Ali kupac mora znati što koristi. Svi znamo što nam se nudi, od sredstava namijenjenih čišćenju površina u spremnicima za dezinficijense, u kojima nema traga etanolu. I to prolazi... A klorom prati ruke, baš i nije dobro. Primjerice, zamijetio sam prošlog ljeta kako u dezinficijensu jednog trgovačkog lanca u Zadru nije bilo ni traga alkohola. I tako... To je naša stvarnost. Negdje stave bočicu sa sprejem, bez natpisa, bez deklaracije. Ljudi pretaču iz kanti, nabavili naveliko... Radi se samo da se zadovolji forma. Sve to mogu razumjeti, to je borba za tu kunu - kaže Dario Marenić.

{infobox-gray_full}212384{/infobox-gray_full}