Da je “Daruvarac” ostao živjeti ovdje, ne bi postao takav nasilnik. Okolina utječe na formiranje svakoga, a ovdje su ljudi pitomi. Ovdje nema takvih nadobudnih tipova iz teretane. Ako netko ne zaslužuje takvu etiketu, onda je to Daruvar. Nas je jako iziritiralo to medijsko forsiranje nadimka “Daruvarac” – govori nam Maja Sacher dok za stolom malog kafića u centru Daruvara razgovaramo o slučaju koji je zgrozio cijelu hrvatsku javnost.
Maja Sacher
Naravno, riječ je o 31-godišnjem Darku Kovačeviću, koji je nadimak Daruvarac dobio nakon što se kao dječak s roditeljima doselio u Zadar. Daruvarčani su ljuti, pomalo i uvrijeđeni jer su, kažu, ni krivi ni dužni dobili vrlo negativnu stigmu zbog nadimka čovjeka koji je brutalno pretukao mladu djevojku. “Pa on s Daruvarom nema gotovo nikakve veze, s roditeljima je tu došao iz BiH za vrijeme rata, nitko ga se u gradu više i ne sjeća jer se vrlo brzo s obitelji preselio u Zadar...”, nabrajaju. Uostalom, kažu, da je Kovačević stvarno naš, bio bi Daruvarčanin, a ne Daruvarac.
“Ljudima dosta smeta što je naš grad dobio negativnu reputaciju jer se po svim medijima ističe da je taj nasilnik porijeklom iz Daruvara. Moja prva asocijacija na njegov nadimak nikad ne bi bila Daruvar, jer ovdje nitko za sebe neće reći da je Daruvarac, nego Daruvarčanin”, tvrdi Mato Pejić, novinar i pivski entuzijast.
“Naši najjači brendovi su pivovara, toplice i Česi”, bez puno razmišljanja ispalila je Maja Sacher, koja, uz Srbe, Mađare i ostale manjine, upravo Česima koji čine više od petine stanovništva pripisuje zasluge što je Daruvar pitom i tolerantan grad.
“Znam što govorim jer sam odrasla u Požegi. Ne bih željela da se moji Požežani uvrijede, ali velika je razlika u tamošnjem i ovdašnjem mentalitetu. U Daruvaru su ljudi puno otvoreniji, liberalniji i snošljiviji nego u Požegi, koji je konzervativnija sredina. To se vidjelo i po rezultatima onog famoznog referenduma o definiciji braka, cijela Slavonija je bila iste boje, osim jedan točkice – Daruvara. Na naš drukčiji mentalitet utjecala je višestoljetna tradicija multikulturalnosti, građani su navikli živjeti s ‘drugima’. Uvjerena sam da smo stvarno jako puno profitirali od činjenice da tu živi puno Čeha, od njihova srednjoeuropskog duha, to živi u svima nama danas jer skoro svako od nas u obitelji ima nekoga tko je porijeklom iz Češke”, tvrdi Maja Sacher.
Razvoj Daruvara počinje u drugoj polovici 18. stoljeća, kad plemićka obitelj Janković na svoje posjede počinje doseljavati poljoprivrednike i obrtnike iz Češke, Mađarske i drugih dijelova tadašnjeg Habsburškog Carstva. Jankovići grade terme, bili su mecene ilirskog preporoda, a 1840. godine i pivovaru u kojoj se proizvodnja piva nije prekinula sve do danas. Usprkos dvama svjetskim i Domovinskom ratu. U varionici Pivovare Daruvar, danas u većinskom vlasništvu Kufner grupe, tvrtke iz obližnjeg mjesta Sirač, razgovarali smo s Daruvarčaninom češkog porijekla Danijelom Lipušićem, koji tamo radi već 22 godine. Nakon uspjeha s linijom staročeškog piva veliki proboj na tržištu pivovara je ostvarila s linijom craft piva Peti element.
Pivari Mato Pejić i Danijel Lipušić
Lipušić kaže da posao ide dobro i kako se nada da će i njegov sin jednog dana nastaviti obiteljsku tradiciju proizvodnje piva. Koliko piva smiju popiti na poslu, pitamo ga.
“Ha-ha-ha, ovisno o jačini piva. Od jedne čaše pa do pune boce, glavno da ne prijeđemo 0,5 promila”, kaže. Tijekom posjeta pivovari opet smo se dotaknuli slučaja Daruvarac i pritom čuli vrlo zanimljivu priču. Gradska legenda, naime, kaže kako je Daruvarčev djed imao nadimak Vijetnamac, jer se, navodno, kao pripadnik francuske Legije stranaca borio u toj zemlji.
Iz pivovare smo sa novinarom i pivskim znalcem Matom Pejićem krenuli prema izdavačkoj kući koja izdaje tjednik češke manjine “Jednota”. Ispred zgrade sudarili smo se sa saborskim zastupnikom češke i slovačke nacionalne manjine Vladimirom Bilekom. A kako je Bilek član Bandićeva kluba, pitali samo ga tko će im se sljedeći priključiti. Uglavnom, iz Bileka nismo uspjeli izvući puno, osim da ne voli craft pivo i da se drži Staročeškog. Tvrdi da je Daruvar najljepši mali grad u kontinentalnoj Hrvatskoj.
“Ovo je najbolje mjesto za život u našoj zemlji. Konačno možemo reći da je i ekonomska situacija krenula nabolje. Nadam se da je trend iseljavanja završio, a vidim da su se ljudi počeli i doseljavati jer se otvaraju radna mjesta”, kaže saborski zastupnik Vladimir Bilek.
Nažalost, kažu mnogi naši sugovornici, prva asocijacija na Daruvar nije njihovo poznato termalno lječilište, proizvodnja piva, graševine i sauvignona, a ni noćno skijanje na osvijetljenoj stazi na obližnjem Petrovu vrhu.
“Prije famoznog Daruvarca prva asocijacija na naš grad bile su registarske pločice s oznakom ‘DA’. Zato što je na području koje pokrivaju te tablice rizik od nesreće malen, a takav je zato što smo mi oprezni i pristojni vozači. I zato plaćamo jeftinije osiguranje. Ali to su iskoristili mnogi vlasnici daruvarskih tablica koji možda nikad nisu ni bili ovdje, registrirali su tvrtku, najčešće za deset kuna i bez ijednog zaposlenog”, objašnjavaju nam.
Ali ima to i zabavnu stranu. Daruvarčanima se na obali tijekom sezone često obraćaju na engleskom jer su domaći uvjereni da su strani turisti koji su u Hrvatskoj unajmili rent-a-car vozilo. Naravno, s “DA” oznakama. S druge strane, na Durmitoru su se pak čudili najezdi Hrvata, točnije Daruvarčana. Dakako, tada je riječ bila o strancima koji su na dubrovačkom aerodromu unajmili automobil.
Daruvar se u medijima često u negativnom kontekstu spominjao i uz ime Brune Marića, nogometnog suca koji je karijeru završio prije pola godine. Pronašli smo ga u Daruvarskim toplicama, gdje je član Uprave.
Bruno Marić
Osvrnuo se na etiketu koju su mu mnogi lijepili dok se bavio suđenjem prvoligaških nogometnih utakmica. Osim što su ga titulirali kao Dinamova suca, zapravo Mamićeva, uz njegovo ime i prezime često je u novinskim tekstovima stajalo i “kontroverzni sudac iz Daruvara”.
“Definitivno sam imao osebujan stil, ali nisam bio kontroverzan. A što se tiče insinuacija da sam sudio za Mamića i Dinamo, to su gluposti. Kad bih sada analizirao sve svoje sudačke greške, kojih je bilo puno manje nego kod ostalih sudaca, ne bi me začudilo da ispadne kako sam Dinamo oštetio više puta nego druge klubove, pa i Hajduk. A to da su televizijski komentatori pretjerano isticali činjenicu da sam iz Daruvara, živa je istina. To je prva primijetila moja supruga.
Često bi mi nakon utakmice koju sam sudio, a koju je televizija izravno prenosila, znala reći: kad si svirao onaj penal, komentator nije rekao ‘sudac je svirao penal’, ili ‘sudac Marić’, nego: ‘Evo, sudac Bruno Marić iz Daruvara dosudio je...’ Ja jesam ponosan Daruvarčanin, ali je nevjerojatno što se naglašavala ta zapravo banalna činjenica da sam iz Daruvara. Kako god bilo, mislim da nitko nije napravio takvu reklamu za ovaj grad kao ja, ‘uz pomoć’ komentatora, naravno”, kaže Bruno Marić.
Naravno, i on je komentirao slučaj Daruvarac. “Nevjerojatno je koliki je medijski prostor dobio taj lik. Sada je pojam Daruvarac sinonim za nasilje. Naravno da Daruvarčanima nimalo ne godi to što se njihov grad spominje u tom kontekstu, bez obzira na to što Darka Kovačevića ama baš nitko u gradu ne smatra Daruvarčaninom, jer je tu vrlo kratko, kao dijete živio. O tom slučaju nema se, zapravo, puno pametnoga reći, teško možeš shvatiti to brutalno razbijanje djevojke. Strašno”, govori Marić.
Daruvar, kaže, ne predstavlja taj kojeg su Zadrani nazvali Daruvarac, nego doktor stomatolog Zlatko Bilandžija, koji radi 13 sati na dan i uvijek je nasmijan pacijentu, pa profesionalan vojnik Kristijan Kiki Horvat, “najmoralnija osoba na svijetu”, zatim “doktor kulture” Nedjeljko Pajtak, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta koji je zaslužan za to da Daruvarčani imaju stalni top kino repertoar i kazališnu scenu u skladu s proračunom, onaj “benevrek, ali i najinteligentniji lik u gradu” Jakov Devčić, Gašo stolar iz Farme, najbolji poštar Hrvatske Marko Franić...
“I, naravno, moja dva manjinska brata – češki brat Velimir Kovar, čija je obitelj imala prvi Škodin autosalon u Hrvatskoj, i albanski brat Faruk Demiri, ljudina i najbolji burek majstor u Europi. Potom heroj Domovinskog rata Zdenko Ivančić, heroine koje su rat vodile brigom i ljubavlju, Andrijana Slivar i Ljerka Stožicki, a bez statusa branitelja su sad iako su bile hrabrije od muškaraca, te poduzetnik Dejan Majdak”, kaže Marić. Daruvar nije “Daruvarac”, nastavlja, nego stoljetna tradicija proizvodnje piva, vrhunske graševine i – Daruvarske toplice.
“Daruvarske toplice nisu Sheraton i ne trebaju biti, ovamo ljudi dolaze na liječenje, i tu uslugu im pružamo vrhunski. Popunjenost našeg hotelsko-lječilišnog kompleksa je 80 posto kroz godinu, što je odlično. Vrlo sam ponosan na sve naše radnice i radnike”, kaže Bruno Marić.
Vratili smo se još jednom Maji Sacher. Nakon što smo apsolvirali slučaj zadarskog nasilnika, razgovarali smo o zanimljivostima grada i biznisu.
“Ja se bavim neobičnim zanimanjem, proizvodnjom lješnjakova ulja. U okolici grada ima jako puno plantaža lješnjaka koji otkupljujem od proizvođača. Ulje od lješnjaka koristi se u proizvodnji biokozmetike, a ja s godišnjom proizvodnjom od pet tona ulja ozbiljna sam europska proizvođačica. Devedeset posto proizvodnje plasiram na tržišta u Zapadnoj Europi”, kaže Sacher.
Pridružio nam se uskoro i Toni Boroš, tajnik astronomskog društva Kumova slama, koje okuplja stotinjak članova i razvija dva velika projekta.
“U Daruvaru ćemo izgraditi zvjezdarnicu, idejno rješenje već je gotovo, sada sređujemo papirologiju i imovinskopravne odnose. Projekt je vrijedan između dva i tri milijuna kuna i pritom računamo na europske fondove. Razvijamo i turistički projekt – prvi park tamnog neba u Hrvatskoj, ovdje na Papuku. Naime, u mnogim dijelovima Europe više je nemoguće kvalitetno promatrati noćno nebo zbog svjetlosnog onečišćenja. Računamo da će to privlačiti brojne inozemne goste”, govori nam Boroš.
Naši sugovornici u šali tvrde da je u Daruvaru sve bolje, pa čak i HDZ.
“Na zadnjim lokalnim izborima plakati HDZ-ova gradonačelničkog kandidata, koji je i pobijedio, razlikovali su se od onih u drugim mjestima. U Pakracu, primjerice, njihovi kandidati uopće se na plakatima nisu vidjeli, samo HDZ-ov logo, a kod nas je markica HDZ-a bila “sakrivena” na dnu plakata. U krupnom planu bili su ljudi i oni su izbore dobili ne na priči HDZ-a, nego na svoja imena”, kažu.
Na posljednjim lokalnim izborima održanima u svibnju 2017. u Daruvaru je prvi put pobijedio HDZ-ov kandidat za gradonačelnika – Damir Lneniček. Istini za volju, HDZ je imao gradonačelnika još jednom ranije, u devedesetima, ali taj je na vlast došao kao HNS-ovac, a poslije je promijenio stranački dres.
Damir Lneniček
“Daruvar je sličan Puli, multinacionalan, multikonfesionalan, jednostavno normalan grad. Nakon Hrvata i Čeha treći po brojnosti su Srbi. Nažalost, u vrijeme rata dio Srba je napustio grad. Ljudi vam se ovdje dobro osjećaju jer se različitosti prihvaćaju. U centru grada su i katolička i pravoslavna crkva”, kaže Lneniček. Prema svim pokazateljima kojima barata, tvrdi, trend iseljavanja iz Daruvara je završen. “Imali smo 11.500 stanovnika na posljednjem popisu stanovništva 2011. godine, ali sada se broj ustabilio na oko 10 tisuća. A ljudi se i vraćaju. To vidimo iz prihoda od poreza na promet nekretnina.
Vlasnik buregdžinice Faruk Demiri
Počelo se i graditi u Daruvaru. Iduće godine počinje izgradnja vrtića ‘Vladimir Nazor’, dogradnja češkog vrtića je u tijeku, reciklažno dvorište će se obnoviti do kraja godine, obnavlja se i glazbena škola... Grad je za 3,7 milijuna kuna kupio poslovnu zonu u stečaju koja je prije rata zapošljavala dvije i pol tisuće radnika. Na 15 hektara zemljišta i hala. Sada za jednu kunu nudimo halu s infrastrukturom za jednu kunu pod uvjetom da tvrtke zapošljavaju ljude. Jedna tvrtka je već unutra”, tvrdi HDZ-ov gradonačelnik Damir Lneniček, koji je također po očevoj strani češkog porijekla.
Svoje viđenje Daruvara dao je Zoran Ileš, magistar komparativne književnosti i kroatistike te inženjer agronomije.
“Grad Daruvar oduvijek je imao nešto urbaniteta i građanskog identiteta, vjerojatno i zbog strukture stanovništva i povijesnih okolnosti doseljavanja obrtnika i građana s područja Austro-Ugarske u prošlim stoljećima. Zato su naša prezimena, između ostalog, češka, mađarska i njemačka. Daruvar je 80-ih godina imao svoju ekspanziju, neke važne infrastrukturne zahvate poput izgradnje današnjeg Hrvatskog doma.
U tim za našu generaciju formativnim godinama imali smo priliku u ovom malom gradu pogledati na koncertima cijeli novi val od Azre do EKV-a. Danas pravimo spektakl zato što smo ponovno otkrili prugu koja je nekad bila u punoj funkciji. Orijentacija na turistički sektor i naglasak na turizmu nije pogrešan, dapače, ali bojim se nije dovoljan. Teško će moći supstituirati veliki broj izgubljenih radnih mjesta u industriji”, zaključuje Ileš.
Kruno Lokotar: Kako je moj rodni grad postao sinonim za mutne poslove poreznih oaza i za brutalno nasilje
Uvijek me je zanimalo što netko pomisli kada se kaže – Daruvar. Jasno je bilo da ga je netko manje vičan geografiji i povijesti u stanju zamijeniti s Drvarom, nedavno je čak bilo objavljeno da je Tito upoznao Jovanku u Daruvaru, što smatram odličnim PR-om, samo na žalost, preglupim. Naime, ja kao insajder, Daruvarčanin, imam o tome kako ga drugi vide nužno krivu sliku, kao Argentinac o tangu. Moje prve pretpostavke o tome kako grad drugi vide su dionizijske: glasoviti rizling koji je u međuvremenu postao graševina, pivo, Staročeško, koje proizvodi najstarija hrvatska pivovara u gradu s najvećom češkom manjinom, u novije doba njihova craft linija Peti element, onda više-manje kunderijanski nestašne toplice specijalizirane za liječenje neplodnosti, pa cijeli Aquapolis smješten u jednom od ljepših parkova, eventualno najstariji i najljepši ginkgo biloba u zemlji izrastao ispred baroknog dvorca…
Doda li se tom paketu rijetke preživjele industrije, usluga, povijesti i biljke višestruka titula najljepšeg kontinentalnog malog grada, Daruvar je bio usidren u svijesti kao destinacija za odmor i užitak, rajski gradić smješten na obronke Papuka koji su mu omogućili čak i vučnicu i skijašku stazu, pa se zimi nakon umakanja i masaža u toplim bazenima čovjek može skijati već 20-ak minuta poslije, uzbrdo.
A onda je krenulo u drugom smjeru. Prvo se uz ime Brune Marića, nogometnog suca koji je nekim svojim prosudbama navukao gnjev navijača, u prvom redu Hajduka, počelo uvijek pisati da je iz Daruvara. Kontekst nije bio najpopularniji, koliko znam Bruno je sudski naknadno dobio i neke satisfakcije, ali moje čuđenje bilo je veliko, jer nikada se uz ime nekog nogometnog suca, tek poslije uz ime Željka Širića, nije pisalo odakle je čovjek. Konstatirajmo, Daruvar se počeo spominjati na nov način.
Onda je odjednom pola vozača, a da meni još nije sasvim jasno kako i zašto i do kada, ali navodno grad od toga nema nikakve koristi, počelo voziti s daruvarskim registracijama. Listom su to automobili s parkinga veličine nogometnog igrališta, uključuje taj popis i firme i rent-a-carove, i uglavnom bijesno skupe osobne automobile za koje si siguran da se ne mogu zaraditi poštenim radom ni u Irskoj. Sada je registracija DA postala oznaka državnih saveznika i narodnih neprijatelja. Sada je već postalo ozbiljno.
Kulminiralo je kada je stanoviti Darko Kovačević zvan Daruvarac (čiji nadimak kao neispravan podcrtava moj spell checker!) u Zadru divljački pretukao djevojku. Kao prvo, Daruvarac je slavonsko-bećarski naziv za Daruvarčan(in)a kojemu je odmah jasno da je to nadimak koji je mogao čovjeku prišiti samo netko sa strane, Zadranin, recimo. Kao drugo, dotični je živio u gradu, tako kažu, do svoje osme godine. Ipak prekratko za dodijeljenu mu titulu koja, btw, nije tako rijetka, sjetimo se Ljube Zemunca. Sada, kada je Daruvarac postao sinonim za serijskog siledžiju i divljaka, tako barem mediji kažu, katastrofa se opako zakotrljala.
Za nekoliko godina od pitoreskne dionizijske destinacije gradić, iz kojega doduše ljudi ubrzano iseljavaju kao i iz cijele, posebno istočne Hrvatske, postao je sinonim za kajmanski mutne poslove poreznih oaza i za najbrutalnije nasilje. Zato, molim pravdu za Daruvar!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....