Što u životu najviše želite? Novac u banci, uspjeh na poslu, sreću u ljubavi ili samo lijep novi auto pred kućnim pragom? Teško se odlučiti, ali srećom i tu postoji alternativa. Zaboravite na novac, uspjeh, ljubav i automobil - samo se prepustite snovima! Jedan dobar san nadomjestiti će vam sve ostalo!
Gotovo sve što su ljudi ostvarili nastalo je zahvaljujući vjeri u snove pojedinaca, tvrdio je prije stotinu godina i Lord Austin, tvorac najpopularnijeg britanskog automobila. I u pravu je. Kad se sjetimo Da Vincija, Benza, Daimlera, Forda… Svi su oni bili sanjari, ali sa snagom da svoj san vizualiziraju u koristan proizvod. Zahvaljujući njima, kao i milijunima ostalih više ili manje uspješnih sanjara, automobil je postao ovo što je danas.
No, svaki izumitelj imao je drugačiji pristup istoj tematici, a upravo je zato povijest automobila i tako zanimljiva. U Americi se, primjerice, tridesetih godina prošlog stoljeća godišnje prijavljivano preko 40.000 patenata od kojih će vas neki nasmijati do suza, ali se i unatoč tome njihovim tvorcima mora priznati da su im izumi najčešće bili čak i uporabljivi!
Snovi nam, dakle, pomažu da preživimo okrutnu stvarnost, a možda se u njima krije i pokoja dobra ideja. Zato ih nikad ne bi trebalo skrivati od okoline. Naime, ako imate neku genijalnu ideju možda se obogatite, a ako ne, onda ćemo se bar svi zajedno dobro zabaviti.
Renault Star Ship 2038
Tvrtka Renault 2. travnja 1992. predstavila je koncept Reinastella 2038. Nisu ga željeli predstaviti dan ranije, da ljudi ne pomisle da je riječ o prvotravanjskoj šali, ali nismo sigurni ni da ih je i ovako itko ozbiljno shvatio. Ovaj leteći prototip ipak je na kraju bio tek atrakcija pariškog Disneylanda, kojeg je Renault sponzorirao od te godine pa sve do 2002.
Gigantski kotač
Dr. J. H. Purves britanski je izumitelj koji potpisuje monocikl Dynasphere, veliki kotrljajući kotač kojim je tridesetih godina sa cesta trebao izgurati sve automobile. Vozač i suvozač sjedili su u kabini koja je mirovala unutar kotrljajućeg obruča, a smjer kretanja regulirali su naginjanjem ulijevo ili udesno.
ESP naših pradjedova
Nepoznati izumitelj 1915. je u New Jerseyu smislio način za sprečavanje izlijetanja automobila u zavojima: kad vozač uoči da u zavoju gubi nadzor nad autom jednostavno aktivira bočne poluge s kotačićima na strani na kojoj mu prijeti izlijetanje s ceste. Jedini preduvjet da ideja ne zakaže bio je da nema nikakvih objekata s te strane i da nije nizbrdica!
Autobus na jednom kotaču
Dyno-whell je ideja iz 1935. koja je funkcionirala na istom principu kao i Dynasphere. Razlika je bila u tome što je Dyno-whell imao i dva bočna pomoćna kotača koja bi služe za kontrolu pri skretanju, kao i dodatni kotač sprijeda zbog kočenja te straga zbog startanja...
A zašto ne pseća snaga?
Premda se nisu bunili zbog korištenja konjskih snaga za pokretanje kočija, u slučaju vozila Cynosphere 1880. Francusko društvo za sprečavanje okrutnosti prema životinjama diglo se na noge jer su to neobično vozilo trebalo kretati tako da u njegovim bočnim pogonskim kotačima trče psi. Na sličnu ideju došao je 1939. Z. Wiggs i tko zna, da nije bilo reakcije zaštitara životinja možda bi danas umjesto KS imali PS...
Da ne skrenete pogled s puta
Smještaj instrumentalne ploče ispred vozača na panelu logičan je bio čak i Karlu Benzu. No, neki inženjer iz New Yorka to je smatrao opasnim pa je sve instrumente preselio na posebnu aerodinamičnu konzolu učvršćenu na poklopcu motora kako vozač nikad ne bi morao skidati pogled s ceste. Za noćne vožnje instrumente je čak osvijetlio posebnom žaruljicom ispred njih.
Okrenite sva četiri
Prvi moderni 4WD sustav uvela je Honda 1986. u model Prelude. ali to je bila zapravo samo razrada stare ideje mehaničara Pontiaca iz 1932., s modela Ford A. Oni su muke s parkiranjem pojednostavili mehanizmom centralnog upravljanja na sva četiri kotača i to pod kutem od čak 65 stupnjeva. Dame su bile posebno oduševljene…
Identifikacijske pločice protiv nesavjesnih
Bježanje s mjesta nesreće staro je gotovo kao i sam automobil. Tom problemu pokušalo se tridesetih doskočiti idejom identifikacijskih pločica koje bi pri udaru automobila o pješaka automatski ispale sa vozila. Na pločicama bi bilo naznačeno ime vozača i registarski broj vozila, a žrtva (ukoliko je preživjela) ili svjedoci samo bi ih morali pokupiti s mjestu nesreće. Ostalo bi odradila policija.
Putujući krematorij
Daniel, Floyd i William Hungerford bili su samouki konstruktori zrakoplova opčinjeni letovima u Svemir, za što su nakanili izraditi i vlastitu raketu. Financije su prizemljile taj plan, pa su raketni pogon ugradili na auto nazvan Shirley Lois, Moon Girl. To je ujedno i jedino vozilo s raketnim pogonom ikad u povijesti registrirano za cestovni promet. Obzirom da je plamen iza vozila dosezao i do šest metara, ubrzo je prozvano putujućim krematorijem. Što su o njemu mislila osiguravajuća društva nije poznato?
Sklopivi automobil
Njemački inženjer Engelbert Zaschka jedva je skupio novac za stan od tridesetak četvornih metara. Za garažu nije imao, a i automobili su mu bili preskupi. Zasukao je rukave i u par tjedana uspio od odbačenih dijelova napraviti auto za koji nije trebao garažu, vozački ispit i nije plaćao porez. Sklopiva konstrukcija od čeličnih cijevi presvlačila se platnenom karoserijom, a automobil je za vožnju bio spreman za desetak minuta.
Made in Croatia
Zagrepčanin Marko Knez u Jukićevoj je nekada imao automehaničarski obrt gdje se popravljalo sve od šivaćeg do pisaćeg stroja. Patentirao je ovjes za prikolice motocikala koje je proizvodio s karoserijskom radionicom Kos, a specijalizirao se i za ugradnju pogonskih plinskih i parnih generatora za aute i kamiona. Knez je 1927. izradio i prve motorne saonice pokretane straga ugrađenim propelerom (danas se čuvaju u Tehničkom muzeju u Zagrebu). No, s obzirom na nedostatak snijega i konstrukcijske probleme, umjesto skija naposljetku je ugradio kotače i tako napokon mogao s ponosom 'jedriti' i zagrebačkim ulicama.
Četiri kotača, ali kako?
Svi su se proizvođači automobila složili da auto mora imati četiri kotača. No, ostalo je neriješeno pitanje kako ih rasporediti. Počeci tvrtke Sunbeam vezani su tako za kuriozitet nazvan Sunbeam-Mabley. Radilo se o ekscentričnom rješenju koje je 1901. dizajnirao Maxwell Maberley-Smith, u kojem su kotači postavljeni dva bočno te po jedan straga i sprijeda (uz pogonski agregat). U tri godine prodano ih je čak 150 primjeraka.
Ne ležeći nego svjetleći policajci
Prometne gužve u New Yorku gradski oci 1921. odlučili su riješiti na zanimljiv način. Osnovali su unutar policije posebnu jedinicu mobilnih semafora. Svaki policajac dobio je poseban prsluk s signalnim svjetlima istovjetnima semaforu pa više nisu trebali zamorno mahati rukama već samo paliti svjetla na prsluku. Da isti zimi ne bi promrzli na raskršćima, dobili su i posebne prsluke i cipele s vulkaniziranim grijaćim elementima. Bilo je dovoljno stati na metalnu kontaktnu ploču spojenu s akumulatorom i u 15 sekundi proradilo je grijanje u cipelama i prsluku!
Krško u gepeku
Kad bio vam netko ponudio da s jednim punjenjem nuklearnog reaktora napravite oko 8000 km, biste li ga odbili? Teško, jako teško! Još kada bi znali i da vam automobil može poslužiti i kao kućna elektrana... Opčinjenost nuklearnom energijom krajem pedesetih rezultira je upravo time - Ford je za prtljažnik Nucleona 1958. predvidio nuklearni reaktor. Sa jednim je punjenjem trebao imati radijus kretanja oko 8000 km, a za izmjenu goriva bile bi predviđene servisne stanice poput današnjih benzinskih crpki. Jedini problem bio je kako smjestiti nuklearku u tako mali prostor...
Prvi hibrid
L'auto hippique zvalo se ovo neobično vozilo nastalo u Francuskoj 1906. Jedna konjska snaga u ovom slučaju je gurala, a ne vukla vozilo zbog činjenice da je izumitelja smetao pogled u konjsku stražnjicu te njegovi ispušni plinovi. Prema pisanju tadašnjih medija vlasnik je navodno ubrzo ugradio i dodatni mali parni stroj, a koji je koristio skupljenu osušenu konjsku balegu.
Motocikl ili automobil?
Fordovi inženjeri krajem pedesetih imali su pregršt ideja po pitanju mobilnosti. 1961. napravili su koncept Gyron, neobični hibrid motocikla i automobila koji je dizajnom ponajviše podsjećao na gliser. Gyron je imao dva kotača i ravnotežu je tijekom vožnje održavao pomoću žiroskopa, a cijelim sklopom s još dva mala pomoćna sklopiva kotača straga bočno upravljalo je „računalo“. Ideja žiroskopa u ovom slučaju zapravo potječe od Alexandera Tremulisa, dizajnera Tuckera. Gyron je naposljetku postao žrtvom požara u skladištu Forda koji je tako bar od osiguranja naplatio propalu ideju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....