Moje zanimanje za hranu odavno je počelo propitkivati, kritizirati i analizirati ono što nam se nađe na stolu. Otkud dolazi hrana? Tko su ljudi koji je proizvode, što je potrebno da ona bude baš takva kakva jest i je li domaće sinonim za prirodno? Nije! Ponekad treba zastati na trenutak i razmisliti koliko hranu kao takvu uzimamo zdravo za gotovo, a zapravo nas oblikuje kao osobu, jer nemali broj puta smo čuli “ono si što jedeš”.
Oglas
U cijelom tom propitkivanju upoznala sam Anu. Ana je inače studirala kulturologiju, magistrirala rodne studije u Budimpešti, a upravo piše doktorsku disertaciju na temu filozofije hrane gdje si postavlja pitanje na temelju čega čovjek odabire određen način prehrane i akko društvo utječe na formiranje naših vjerovanja o hrani.
Kako ju samo teoretiziranje nije u potpunosti ispunjavalo odlučila je sve to pretočiti u stvarnost i postati poljoprivrednica. Nakon što je ova Riječanka dala oglas u Butigi (lokalni mali oglasnik), polijepila oglase po autobusnim stanicama da traži zemlju u najam i došla je do svoje njive u Klani. Prošla je čuda, tečajeva, edukacija, radionica i seminara, ali najveći dio znanja prenijela joj je jedna nonica iz Bribira.
Edukacije
- Jako sam puno čitala, polazila razne edukacije, ali najviše sam naučila dok sam vrtlarila s nonicom u Bribiru. Godinu, godinu i pol zajedno smo obrađivale vrt, zajedno kuhale nakon toga, a poklonila mi je i dosta starog sjemenja koje obnavljam - rekla nam je Ana Smokrović. Svoj koncept nazvala je “ratarska gastronomija”, a zapravo bi značio zatvoren krug budući da ima biodinamički pristup uzgoju, nakon čega te namirnice priprema po makrobiotičkim principima.
- Dok sam bila u Budimpešti, ozbiljnije sam se zainteresirala za hranu i spoznala koliko uzimamo zdravo za gotovo gredicu mrkvice i peršina na našim njivama. Imamo pitku vodu, čistu zemlju i sve predispozicije da jedemo dobru i zdravu hranu, a to vrlo malo koristimo - dodala je Ana. Svoje povrće ne tretira kemijskim preparatima, već koristi jako puno humusa i biljnih pripravaka kojima dohranjuje zemlju i štiti biljke. Poštuje plodored, ravna se po Mjesečevu sjetvenom kalendaru, a koristi i zelenu gnojidbu (određene biljke vuku dušik iz zraka i samim time obogaćuju zemlju pa tako biljke same rahle tlo). Sve radi sama, ali joj je velika pomoć i podrška njezin partner Boris.
Radionice
- Osim uzgoja, održavam i različite radionice kuhanja i vrtlarenja. Jako volim raditi s klincima i radionice imaju odličan odaziv. Puno ljudi ima komadić vrta i rado bi ga krenuli obrađivati pa su i radionice vrtlarenja sve intenzivnije.
Evo, baš pripremam sljedeću radionicu 20.siječnja u mojoj kuhinji gdje ćemo nešto fino kuhati, a onda ćemo zajedno guštati u tome - dodala je Ana.
Valja napomenuti kako je ova radionica nešto drugačijeg tipa tematike "Kako strukturirati pjat (tanjur)?", a sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela. Kako izbaciti bijele rafinirane proizvode, naučiti pripremati cjelovite žitarice i uvesti više povrća u svoj meni (a nije mrkva na lešo) možete saznati na sljedećoj Aninoj radionici, a više informacije potražite na službenim stranicama.
Također, Ana je odlučila dokumentirati što više svojih zgoda i nezgoda na svom poljoprivrednom putu, i to u formi bloga pod jednostavnim nazivom “Anino povrće” gdje možete saznati više o cijelom konceptu. Teško je opisati Anu i ono što radi i zapravo bih bila najsretnija kad bih svakom čitatelju ponaosob mogla sve prepričati. Zarazni entuzijazam, čista ljubav onog što radi i upornost. Možda bi se to sve moglo sabrati u ove tri riječi. Čak i ako niste gurman, šmeker, foodie ili kako god se nazivali, vjerujem kako ćete ipak nakon ove priče zastati i razmisliti koliko je hrana važna u vašem životu. Ona okuplja vaše najmilije oko stola, gradi vas u zdraviju osobu, a kad od samih početaka rastete zajedno s tom namirnicom, zadovoljstvo je kudikamo veće.
Ana preporuča!
Palenta s povrćem
1 manja glavica kupusa 2 šalice korjenastog povrća (mrkva, batat, luk, bundeva, češnjak) 1 šalica palente 250 g svježih shitake gljiva 1 glavica luka ½ šalice zobenog vrhnja vezica peršina sol kvasina (aceto balsamico ili umeboši začin) maslinovo ulje žličica timjana žličica kurkume sok jednog limuna |
Naribati kupus, dobro ga zgnječiti, dodati sol, kvasine i žlicu maslinova ulja. Staviti ga u zdjelu, preko njega tanjur i opeteretiti (npr. manjom zdjelicom) pa u hladnjak na 30 min. Narezati na kocke svo povrće. Dodati par žlica maslinova ulja, ½ šalice zobenog vrhnja, te začine. Promiješati, staviti u posudu i u pećnici peći 35-40 min. na 230 Celzijevih stupnjeva. Skuhati palentu. Na maslinovu ulju i na luku s malo soli propirjati svježe gljive dok ne omekšaju, na kraju umiješati narezani peršin i limunov sok.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....