Bobisove krempite, sirnice i mandulati prave se u novoj tvornici po receptima iz 1949. godine

Prva Bobisova radnja otvorena je davne 1949. godine, a danas imaju veliku mrežu prodajnih mjesta od Novalje do Dubrovnika. Golemo izdanje tvornice pekarskih proizvoda "Bobis", izgrađen s južne strane Matoševe ulice u Solinu, na lokaciji bivše "Pivovare Regent", čini tek jedan dio kompleksa. To je, naime, prva faza, a druga će biti izgradnja zgrade radnog naziva "Slatka kuća".

Planirano je da 2. faza predstavlja oblikovno-sadržajnu ekstenziju 1. faze, dok bi "Slatka kuća" kao prostorno sudjelujući, ali izdvojen objekt imala afirmirati "Bobisove" proizvode, u suglasju s globalno aktualnim oblicima njihove prezentacije i degustacije

- Uveli smo silose za automatsko doziranje i pripremu sirovina, što je težak ručni rad s vrećama brašna i ostalih sastojaka svelo na minimum, a dobili smo uvijek ravnomjerno dozirane recepte i ujednačenu kvalitetu zamjesa. Vodeći se idejom tradicije, u zamjese smo dodali odležano tijesto koje daje osebujan okus i svježinu proizvoda. Nekada su naše bake ostavljale dio tijesta koje je polako i dugo fermentiralo da bi ga dodale sutradan u novi kruh. Ovdje smo isti proces dobili u automatskim fermentorima. Odležano tijesto proizvodi se na licu mjesta i dozira u recept po najvišim higijenskim standardima. Poznato je koliko je to tijesto osjetljivo i kako ga je lako kontaminirati ako se ne proizvodi i ne čuva u savršenim uvjetima – kazali su u "Bobisu" za Slobodnu Dalmaciju.

U Bobisu se ponose dugom tradicijom pripreme slastica, a za Slobodnu Dalmaciju predstavili su sedam klasika koje će u nadolazećim danima biti u prodaji. Bar jednom ako ste svratili u Bobisa vrlo je vjerojatno da ste guštali u jednoj od spomenutih slastica

Bobići

Favette – fave dei morti – kolačići koji se prave za blagdan Svih svetih u "Bobisu" se proizvode od 1949. zanatski, ručno, a potječu iz Venecije i Trsta. Kod nas su se zadržali zacijelo od vremena kada je još lav svetoga Marka držao šapu na dalmatinskoj obali. U knjižici koja je prigodno pratila izložbu u Muzeju grada Splita “Tako su jeli naši stari” stoji kako se “smatra da su ih na talijansko kopno donijeli Pitagorejci, koji su zbog svojih uvjerenja i učenja bili prisiljeni odseliti se iz svoje zemlje matice, Grčke. Osim preko njih, taj se običaj mogao proširiti i putem veza Venecije s Istokom, Bizantom i općenito s Levantom”.

Sirnica

Uskrsna pogača s aromom ruže, maraskina i citrusa, a ove godine smo uz našu tradicionalnu sirnicu prvi osmislili i posebnu sirnicu za čokoljupce s komadićima čokolade. Uskrs je apsolutno nezamisliv bez ove pekarske slastice koja savršeno ide uz čaj, mlijeko, kavu...

Mandulat

Slastica od meda, bjelanjaka i badema, specifična za Split, ali vjerojatno je stigla kod nas pod utjecajem Talijana koji istu slasticu zovu torrone. U Španjolskoj se zove turron, a u Francuskoj nougat.

Čokoladna krafna

Krafna prelivena čokoladom pojavila se u "Bobisu" 1962. godine, kada je kupljen prvi stroj za topljenje čokolade, i to je bila prva čokoladna krafna u Splitu! Generacije djece, studenata, odraslih uživale su u ovoj slastici. Polako uzimajući griz po griz do slasne sredine ispunjene šlagom. A još kada se nakon toga zadovoljno obližu prsti... Kud ćeš bolje!

Pilići od marcipana

Prigodna slastica od marcipana koja se specijalno priprema za Uskrs, a posebno uveseljava naše najmlađe. U menažeriji "Bobisovih" slastica tijekom godina su se mogle naći žabe, praščići, zečevi... Šarene boje i vjerni oblici čine ovu slasticu posebno omiljenom među najmlađima. Zanimljivo je da naziv menažerija dolazi od francuske riječi menagerie, što u prijevodu znači – zvjerinjak!

Krokant

Slastica od karameliziranog šećera i badema koja se ručno oblikuje dok je karamel još vruć. Tako imamo cijelu paletu proizvoda – od mašnica do raznih prigodnih “torti” od krokanta u obliku, na primjer, zvonika Sv. Duje. U Dalmaciji je krokant postao simbol slavlja, konkretno vjenčanja, koje svoj vrhunac dostiže upravo lomljenjem torte od krokanta.

Krempita

Ovaj omiljeni proizvod ljubitelja kremastih kolača potrebno je pripremati na poseban način. Bjelanjak treba tući istovremeno dok se kuha slastičarska krema i moraju biti gotovi u isto vrijeme. Tučeni bjelanjak se tada dodaje kuhanoj kremi, sve se izlijeva na pečenu koru lisnatog tijesta i pokriva drugom korom. Iako se mogu konzumirati tople, krempite su najbolje ohlađene, sljedeći dan. U Splitu ih još zovemo i paštama.