Došli ste baš na vrijeme kad gice vodim u šumu pa ćemo putem razgovarati”, rekao nam je Dragan Ojdanić koji već 15 godina vodi gospodarstvo, a posljednje dvije i pol godine odlučio se za uzgoj crne slavonske svinje, kako kaže, po “starinski”. “Imam tu sreću da je u blizini imanja izvor pitke vode i svakodnevno vodim svinje u šumu! Kao i čovjeku, tako je i životinji najbolje u prirodnom okruženju, a ovdje se mogu hraniti žirom i bukvicom”, objasnio nam je Dragan dok smo koračali šumom u okolici Jasenaša kod Virovitice.
Posloženi preduvjeti
Na pitanje kako izgleda njegov dan, brzopleto odmahuje rukom i veselo odgovara:
“Nije to ništa teško, ljudi imaju krivu percepciju. Dobro, ja imam tu sreću što imam posložene sve prirodne preduvjete, poput vode i hrane, ali sve se svodi na dva-tri sata brige ujutro i isto toliko popodne”, priča nam Ojdanić dok nama pogled u potpunosti okupiraju gice koje se zadovoljno valjaju u kaljuži na suncu. “Ne biste vjerovali koliko su to inteligentne i čiste životinje, samo što je njihov make up - blato”, smije se Dragan. “Trenutačno imam 70 svinja, od kojih je 20 visoko suprasnih krmača i nešto malih prasića. Ne provodim klasični tov, ne koristim nikakve primjese i gotove smjese. Ako je potrebno, dohranim ih kukuruzom”, dodaje.
Na pitanje o otkupu mesa Dragan nam kaže da većinu otkupe lokalci jer mesari nisu baš zainteresirani. Veća je potražnja za hibridnim svinjama jer one u šest mjeseci postignu težinu između 120 i 150 kilograma, za što crnoj slavonskoj svinji treba između 13 i 18 mjeseci. Naravno, razlika je u kvaliteti mesa jer su hibridi puni vode, a meso crne slavonske svinje je zrelije te samim time pogodnije za pripremu suhomesnatih proizvoda. Neki zapisi upućuju na to da je ova pasmina nastala u drugoj polovici 19. stoljeća na području Orlovnjaka pokraj Osijeka gdje je grof Pfeifer križao nazimice lasaste mangulice i neraste pasmine berkšir, a onda je najbolje žensko potomstvo svakih deset godina pario s nerastima američke pasmine poland kina.
Glavne karakteristike su meso svijetloružičaste boje koje je vrlo sočno i ukusno, a od ostalih pasmina razlikuje se po sadržaju unutarmišićne masti koja količinom i sastavom određuje ukusnost i tehnološka svojstva mesa. Meso ove pasmine vrlo je pogodno za preradu i proizvodnju trajnih suhomesnatih proizvoda, poput kulena, kobasica, šunke i slanine, koji su tradicionalni na području istočne Hrvatske.
Svjetlija budućnost
Situacija u Slavoniji ipak pokazuje naznake svjetlije budućnosti. Razgovarali smo i s Dominikom Kneževićem, predsjednikom Fajferice, Udruge uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema Fajferica, koja je krovna organizacija uzgajivača te pasmine svinja na razini Hrvatske. Pokrivaju nešto više od polovice ukupnoga broja hrvatskih uzgajivača kojih je u ovom trenutku oko 130.
Oni su još prije nekoliko godina skupili u kontakt sa chefom Dinom Galvagnom koji je u to vrijeme vodio restoran 5/4, što je zapravo bio trenutak otvaranja vrata novim suradnjama što se tiče same restoranske scene. Ponuda u slavonskim restoranima još je prilično skromna, a nešto po tom pitanju odlučio je promijeniti restoran i vinarija Josić iz Zmajevca. U dogovoru s lokalnim proizvođačima, ujedinjenim u udrugama poput Fajferice, osiguran je konstantan priljev mesa crne slavonske svinje. Meni je osmislio chef Christian Misirača, a u ponudi ga imaju od ovoga tjedna.
“Išao sam na dobro poznate okuse i jela koja ljudi vole. Nema tu puno filozofije jer se doista radi o sjajnom mesu. Iskoristio sam gotovo sve dijelove, od masti smo radili čvarke, zatim hladetinu, pa svinjske kotlete u umaku od senfa, hrskavo pečeno carsko meso i sporo pečeni svinjski vrat s medom i češnjakom”, otkrio nam je Misirača. |
Pozdravljamo svaku inicijativu da se u Slavoniji mijenjaju stvari u pozitivnom svjetlu i što više suradnji lokalnih proizvođača, udruga i restoratera. U nastavku donosimo recepte koje možete pripremiti u svoja četiri zida, a ako želite iskoristiti proljetne dane pred vama, možete i na izlet do Baranje te probati jela na licu mjesta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....