Dalmacija je puno više od plavca malog, ovo su sorte na koje itekako vrijedi obratiti pažnju

Plavac mali prva je pomisao kad su tema razgovora crno vino i Dalmacija. Sasvim opravdano jer plavac mali je ne samo vodeća dalmatinska crna sorta nego i vodeća crna sorta u Hrvatskoj po zastupljenosti u vinogradima i zaslužuje svu pažnju koju već dobiva. Međutim, kada su crne sorte u pitanju, Dalmacija je mnogo više od plavca malog.

Dalmacija, kao rijetko koja druga vinska regija na svijetu, posjeduje mnogo vlastitih i udomaćenih vinskih sorata. To je krunski dokaz jako dugačke i neprekinute tradicije vinarija i vinogradarenja na nekom prostoru. Sorte koje su tijekom stoljeća niknule, nekad same, a nekad dobivene namjernim križanjem, nisu bez razloga opstale sva ta desetljeća i stoljeća. U svojim su lokalnim okvirima mikroklime i specifična tla, kao i izloženosti suncu pokazale najbolje rezultate i zbog toga su razmnožavane.

Industrijski je pristup u prošlom stoljeću poremetio mnogo toga u vinogradima cijele Europe jer je svega nekoliko desetaka sorti istisnulo silne stotine manje popularnih. Primjerice, to se dogodilo u Slavoniji. U Dalmaciji, međutim, nije, ovdje su brojne stare sorte opstale, često endemski, ali su tu. Srećom, znanstvenici s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i s Instituta u Splitu već desetljećima rade na očuvanju starih sorata, od kojih su brojne spašene tik prije izumiranja. Spašavaju se uglavnom u za to predviđenim vinogradima, koji nemaju komercijalnu svrhu, i to je jako dobra vijest.

Međutim, dalmatinskim sortama treba pravi život, onaj tržišni, da se vina piju, uzgajaju, prodaju i kupuju. Da se to dogodi, potrošač treba shvatiti kakve vrijednosti mu rastu ispred nosa. Primjerice, većina je Hrvata čula za plavac mali, za ostale crne sorte Dalmacije većina nije čula, a kada bi znali da se u dalmatinskom sortimentu samo crnih sorata kriju svi vodeći vinski stilovi koji danas vladaju globalnim svijetom vina, možda bi se, nakon plavca, zainteresirali i za druga vina. Zbog toga na sljedećim stranicama slijedi mali vodič kroz dalmatinske crne sorte, autohtone i udomaćene, njihove ključne stilove i njihova najvažnija svojstva. U Dalmaciji se može naći lokalni pandan pinotu crnom, cabernet sauvignonu, syrahu, grenacheu, malbecu i drugim popularnim sortama. Provjerite koje su to sorte i dajte im šansu pri sljedećoj nabavi vina.

LAGANA, BLAGA I SVAKODNEVNA CRNA VINA PRISTUPAČNE CIJENE
Alternativa vinima iz poznatih regija kao što su: beaujolais village, merlot južne Francuske itd.

U prilikama: razne marende, rani ručak, neformalni ručak, obiteljska okupljanja, zabave, fešte itd.

1. BABICA

Potencijalom značajna sorta kaštelanskog vinogorja koja daje prekrasna mekana i obično alkoholom umjerena vina. U Kaštelima je i nema toliko malo, nekih 18,5 hektara, ali se tradicionalno rijetko pravi kao monosortno vino, češće se koristi za poznati kaštelanski opolo (rose) ili se miješa s drugim sortama u crno vino kuće. Porijeklom je babica potomak plavca malog i od njega je naslijedila sklonost nižim kiselinama, a kako ima i umjerene alkohole, veću rodnost te blage i mekane tanine, idealan je materijal za cijenom pristupačnija svakodnevna vina koja rastačemo uz ručak ili veća obiteljska okupljanja. Nije namijenjena čuvanju, već potrošnji unutar jedne do tri godine od berbe. Značajno je mekših tanina od plavca, a po strukturi okusa slična plavcima iz polja, sočna i mekana, s aromom zrele trešnje i svježe šljive. Starenjem brzo poprima mošusne note i tercijarne arome. Zadimljene i tostirane arome bariknih bačvi ne podnosi jer je previše suptilna, pa joj drvo lako poremeti ravnotežu.

PREPORUKA:

Vuina Babica Štafileo 2019

Cijena: 58 kn (Vrutak)

Vinarija Vuina radi i izvrstan Crljenak Štafileo, kao i Plavac Štafileo i kvalitetom se ubraja među vodeće vinare kaštelanskog vinogorja. Babica je njihovo temeljno vino koje za sada nitko tako dobro ne radi. Berba iz 2019. je posebno uspjela, vino je sočno i mekano, blagih tanina, s obiljem voća poput trešnje, šljive i prezrele višnje na nosu, nešto kraćeg trajanja i čistog voćnog finiša s dodirom mediteranske topline.

2. PLAVINA (PLAVKA)

Prekrasna sorta voćne zavodljivosti i okrepljujuće svježine. Potpuno neshvaćena i podcijenjena jer je, s jedne strane, neambiciozni masovni proizvod velikih vinarija ili, još češće, sastojak najjeftinijih kupaža fantazijskih naziva, ili je često neuspjeli pokušaj da se napravi vino s karakteristikama plavca malog. Zapravo može dati vina nepobjediva omjera cijene i kvalitete, široke gastronomske upotrebljivosti koje se rastače uz plavu ribu s gradela, pačja prsa ili janjeće pečenje. Također može dati i prekrasno osvježavajući rosé kao jednogodišnje vino. Blagih je tanina, ali, za razliku od babice, nešto naglašenijih kiselina koje podižu osvježavajući karakter vina. Nalazi se širom sjeverne Dalmacije kao vodeća autohtona crna sorta, ali je ima i u drugim dijelovima Dalmacije, sve do krajnjeg juga, a najviše u zaleđu i vrgoračkom vinogorju. Za razliku od babice, koja je potomak plavca, plavina je potomak crljenka, pa njena, nijansu izraženija svježina (kiselina) ne čudi previše. To je očito naslijedila od jednog roditelja.

PREPORUKE:

Ante Sladić Plavina 2019

Cijena: 72,50 (Luma Ekskluziv)

Odlično vino. Jedna od najljepših plavina u Dalmaciji. Vitkog do srednjeg tijela, elegantna, s dosta višnjaste svježine. Miriše više na višnju i tamno bobičasto voće, s ugodnom začinskom pozadinom koja zaslađuje bazičnu aromu i čini je slojevitijom. Posjeduje sočnost i blage tanine, što uz umjereni alkohol čini vino izrazito pristupačnim najširoj publici te širokom dijapazonu hrane. Prvi izbor trebala bi biti tamnija perad, poput patke ili pernate divljači, a izvrsno ide i uz plavu ribu s gradela, tunu sa žara, rižota s mesom, poput skradinskog rižota.

Gašpar Plavka 2018

Cijena: 110 kn (Luma Ekskluziv)

Riječ je o ambicioznoj plavini visoke kvalitete. Ubranoj u vinogradu starosti od 40 do 70 godina iz vinograda Jezero pored Vrgorca. Položaj je poznat po tome da zimi redovno poplavi, ali plavina se, očito, dobro prilagodila takvim uvjetima. Vino je srednje punog do punog tijela, s višnjastim i kupinastim voćem pomiješanim s blagom zadimljenošću na nosu, solidne koncentracije i izraženih kiselina u ustima. Vino je proizvedeno za dulji razvoj pa ga se može značajno dulje čuvati od ostalih plavina. Minimalno do 6 godina od berbe. Servirati uz hranu kao što je janjetina s ražnja, pečena patka, dugo pirjana crvena mesa u umaku s povrćem, plava riba s gradela i slično.

MEKANA, SVJETLIJE OBOJENA, POTENCIJALNO BOGATA CRNA VINA NJEŽNIJIH TANINA

Alternativa vinima iz poznatih regija kao što su: frapatto sa Sicilije, pinot crni iz Burgundije, pinotage iz Južne Afrike, cinsault iz južne Francuske.

U prilikama: vino za posebne trenutke, gastronomsko vino, ručak, večera, vino za osjetljive na tanine…

3. LASINA (LASIN)

Donedavno anonimna sorta polako prerasta u popularnu i zapravo najtraženiju domaću sortu šibenskog zaleđa. Još je skromno zastupljena, zasađenih vinograda nema mnogo, iako se povećava njihov broj. Do prije desetak godina nije ju se moglo naći kao monosortno vino, uglavnom se miješala s babićem i plavinom kao domaće vino ili vino kuće u restoranima. Javnost su svojim monosortnim vinima prvi zainteresirali vinarije Ante Sladić i Bibich, a ubrzo su im se pridružili i drugi pa se danas na tržištu može naći pet-šest etiketa pod tom sortom. Lasina se ubraja u jedan od enoloških bisera Dalmacije. Aromatski je uvjerljiva i intenzivna, karaktera i ljepote usporedivih s onim pinota crnog. Njen veliki potencijal danas je prepoznat jer postiže visoke cijene, odmah nakon plavca malog i babića s najboljih položaja. Njena svijetla boja i blaži tanini bili su u prošlosti razlog zbog kojega su vinari bježali od nje, međutim danas, kada su elegantnija vina umjerenih alkohola s manje grubosti u okusu na cijeni, povećava se potražnja za ovom autentičnom sortom.

PREPORUKA:

Ante Sladić, Lasina 2018

Cijena: 169 kn (Vintesa)

Vino visoke klase. Mekano i slasno na jeziku i nepcu, blagih tanina, a s puno okusa i zrelog crvenog voća. Trešnje prije svega, malo višnje, tragovi malina, kupina i mediteranskih začina. Nježno obojena, poput tamnijih crnih pinota. U ustima djeluje nježno, ali puna je okusa i mirisa. Traje dugo i jedinstveno je gastronomsko iskustvo. Izgled ostavlja dojam da je riječ o vinu za brzu potrošnju, ali lasina je ustvari vino koje u bocama može dugo dozrijevati, jer istovremeno posjeduje i eleganciju i izdržljivost. Poslužiti uz hranu kao što su pečena patka, janjeći kotleti, odrezak od tune, pureće pečenje s krumpirom, teleći medaljoni s gljivama u tamnom umaku, losos s roštilja i slično.

4. DARNEKUŠA (DRNEKUŠA)

Autohtona sorta otoka Hvara. Spada u crne sorte, međutim zbog slabije obojenosti kožice boja konačnog vina je svjetlija u odnosu na druge crne sorte Dalmacije i slična je boji pinota crnog. Skromna tržišna prisutnost posljedica je popularnosti masivnih crnih vina, poput plavca malog i babića koji imaju suprotna svojstva od ove sorte. Elegantnije je strukture, nježnijih aroma, mekanih tanina te zavodljive sočnosti. Na pravi potencijal darnekuše ukazala je vinarija Ahearne, koja je od nje radila jedan od ljepših dalmatinskih rosea, a ujedno vrlo kvalitetnih i karakternih koji, za razliku od drugih rosea, mogu dozrijevati i nekoliko godina. Pionir darnekuša u širem smislu je obitelj Plančić s Hvara, koja je još u devedesetima na tržište stavljala njeno monosortno vino. Za razliku od lasine koja je pobudila veliku pažnju vinske javnosti, darnekuša je i dalje nezamijećena i tržišno sporadična, a svojstvima su te dvije sorte zapravo vrlo slične, s nešto izraženijom mineralnošću i s vidljivom prisutnošću takozvanih savoury aroma.

PREPORUKA:

Plančić, Darnekuša 2017

Cijena: 75 kn

Elegantna hvarska darnekuša bljeđe je boje od većine crnjaka, ali po intenzitetu okusa im je ravnopravna. Ovaj primjerak iz vinarije Plančić osobito je lijep. Providne je rubinskocrvene boje. Slojevitog mirisa voćnog karaktera, s asocijacijom na šumsko voće i trešnju. Okusa živog i sočnog, elegantnog, s dosta intenziteta, savršeno uravnoteženih kiselina koje daju dojam svježine te s privlačnom sočnošću na retrookusu. Blažih tanina bez stezanja, ali koji su opet tu i jasno se iscrtavaju, tek toliko da sočnosti daju kičmu i pospješe trajanje. Uz nedjeljna pileća i teleća pečenja s mrkvom i mladim krumpirom.

ŽIVA CRNA VINA MEDITERANSKOG KARAKTERA, SREDNJEG DO PUNOG TIJELA, S POTENCIJALOM ZA ČUVANJE

Alternativa vinima iz poznatih regija kao što su: trnjak umjesto malbeca i cabernet sauvignona, dobričić umjesto carmenerea i merlota iz Čilea, ninčuša umjesto nero d'avole sa Sicilije ili cotes du Rhone iz francuskih položaja uz tok rijeke Rhone.

U prilikama: vino za posebne trenutke, gastronomsko vino, ručak, večera, vino za osjetljive na tanine…

5. DOBRIČIĆ

Autohtona sorta Dalmacije koja se danas može naći još jedino na otoku Šolti i u obližnjim kaštelanskim vinogradima. Zbog iznimno tamne boje, u prošlosti je služila u komercijalnim kupažama velikih vinarija za popravljanje obojenosti vina. Otkako se otkrilo da je u srodstvu s plavcem malim, zanimanje za nju raste, pa se sada kao monosortno vino može naći u podrumima barem desetak vinara. Okusom je sličnija babiću nego plavcu, međutim ima više boje i manje tanina i od jedne i druge sorte. Može se reći da je i nijansu elegantnija od njih, što je čini privlačnom restoraterima koji su u vječnoj potrazi za umjerenijim vinima koje neće zatvarati apetit, već ga potaknuti. Kvalitetom može biti ravnopravna najpoznatijim internacionalnim sortama. Izvrsno dozrijeva, voli klasični dalmatinski krš, sitnih je bobica i zbog toga umjerene rodnosti, kao vino je bogate strukture, čvrstih tanina i neprozirne, tamnocrvene boje.

PREPORUKE:

Dom Kalebić, Dobričić Gaštald 2018

Cijena: 140 kn (Vrutak)

Iznimno vino. Posjeduje karakter i koncentraciju klasičnih dalmatinskih crnjaka, a istovremeno je bitno elegantniji i pristupačniji. Sasvim je tamne i neprozirne rubinsko crvene boje s ljubičastim refleksom. Miriše na zrelo, crno bobičasto voće poput crnog ribiza, s nešto šljive i hrasta u pozadini. Okusa elegantnog i živog, intenzivnog na nepcu, dugačkog trajanja, sočnog na finišu. Novo lice otočkih crnjaka visoke klase. Poslužiti uz hranu kao što je tagliata na rikoli s Grana Padanom, dry aged ribeye, rostbif.

Kaštelanac, Dobričić Villa Superior 2018

Cijena: 90 kn (u vinariji)

Sjajno vino. Duboke i sasvim neprozirne, tamnocrvene boje s ljubičastim refleksom. Mirisom podsjeća na zrelo i prosušeno crno voće. Okus je koncentriran, a istovremeno elegantan. Intenzivan i dugačak, umjerenih tanina i umjerene snage, s puno crnog voća i obilnom mineralnosti krede na finišu. Ima djelomičnu rustikalnu notu, u pozitivnoj mjeri, koja vinu daje autentični dalmatinski pečat.

6. TRNJAK (RUDEŽUŠA)

Nekad vodeća crna sorta dijela Dalmatinske zagore na potezu od Imotskog do Vrgorca, a važna je bila i u susjednoj Hercegovini, svojedobno je sasvim izgubila na popularnosti. Bila je sastavnica višesortnih kupaža i okosnica takozvanog domaćeg vina, ali se njena zastupljenost dolaskom merlota, cabernet sauvignona i plavine u te krajeve stalno smanjivala. Iako je posjedovala izvrstan potencijal za kvalitetu, nije se mogla nositi s primorskim i otočnim vinskim sortama, a osobito plavcem malim koji je jednostavno imao bolji imidž kod kupaca.

Vodeća vinarija Imotske krajine, vinarija Grabovac, uzgajala je trnjak od svojih početaka i miješala ga je u kupaži naziva Modro jezero, s uglavnom bordoškim sortama. Stvari su se počele mijenjati s uspjehom hercegovačkih trnjaka u susjedstvu. Vinarijama Nuić i Škegro to su danas najtraženija vina u podrumu, a plasiraju ga najvećim dijelom u Hrvatsku. Dalmatinski vinari su brzo uvidjeli priliku i promjenu tržišnog raspoloženja. Vinarije Jerković i Grabovac među prvima su napravile vlastita monosortna vina od te sorte koju su već desetljećima imali u svojim podrumima, ali kojoj je tek sada popularnost narasla. Potencijalno se radi o fantastičnoj sorti koja prirodno čuva balans između zrelosti i svježine, za koju nema opasnosti od hiperkoncentracije i prosušenosti, kojoj se ne događaju umorne džemaste ili skuhane arome, koja ima svoju aromatičnost herbalno voćnog karaktera, poput cabernet franca ili cabernet sauvignona, a koja je na kraju sasvim originalna i svoja i može dati velika vina. Vina od trnjka su obično srednjeg do punog tijela, jako su pogodna za dozrijevanje u drvu koje ga dodatno zaokružuje, a ne oduzima mu autentični karakter.

PREPORUKA:

Grabovac, Trnjak Riserva 2018

Cijena: 145 kn (Vrutak)

Krasno vino. Neprozirne tamnocrvene boje s ljubičastom nijansom. Nenadmašnog balansa između voćnosti, blage zadimljenosti i dozrelosti vina. Nenametljiva mirisa, slojevitog, bogatog i postojanog. Kolač od višanja, nešto šumskog voća, tračak vanilije, bijeli papar i šljiva su arome koje definiraju miris. Okus je uravnotežen i skladan, skoro mekan, zbog nježnih tanina, ali je istovremeno izraženog intenziteta i dugačkog trajanja, blago naglašenih kiselina te s atraktivnom sočnošću na finišu. Zaista zavodljivo vino. Na prvu tiho i suzdržano, a u konačnici sadržajno i bogato, savršena balansa. Juneći medium rare burgeri, pizza salsiccia, složenac od junetine, mrkve i krumpira ili ramstek sa žara idealan su tip hrane uz ovaj trnjak.

7. VRANAC (VRANEC)

Vodeća sorta Crne Gore te vrlo važan kultivar Makedonije ima svoju povijest uzgoja i u Dalmaciji. Naročito u zaleđu, u vinogorjima Vrgorca i Imotskog. Genetske veze s drugim dalmatinskim sortama, poput crljenka ili tribidraga, čvrst su dokaz pripadnosti vinorodnom bazenu spomenutih regija. Zahvalan za uzgoj u različitim uvjetima zbog pouzdanosti kvalitete i roda. U plodnijim tlima i umjerenijoj klimi daje nježnija vina, dok u toplijim i osunčanim vinogorjima siromašnijih tala, poput crnogorskog vinogorja, daje ekstraktna i bogata vina. Prirodno naglašena kiselost vranca istodobno je prijetnja i prednost. Bolji položaji postižu dovoljno ekstrakcije i koncentracije u vinu da urođena kiselkastost daje ravnotežu, međutim ako vino zbog vlažnog godišta ili zaklonjena položaja ne dosegne punu fenolnu zrelost, tada vranci mogu biti pomalo opori i tanki. Sasvim zreli daju vina visokog alkohola, istodobno živa i dobro uravnotežena, sa stanovitom rustikalnošću. Vranac se ne ljubi s notama dima i svježe tostiranim bačvama jer je aromatski suzdržan, pa ga zadimljenost može u potpunosti prekriti. Kada se sve poklopi, može dati vina ravnopravna najboljim vinima svijeta, ali sudeći po iskustvima iz Makedonije i vinima pod etiketama Bela voda i Barovo, koji su blendovi vranca s plavcem malim ili s tribidragom, a koji su vjerojatno dva najbolja vina bazirana na toj sorti do danas, vrancu jako odgovara miješanje s drugim sortama. Vranac kada dolazi iz Dalmacije, a to je najčešće iz Dalmatinske zagore, značajno je elegantniji od crnogorskih ili makedonskih primjeraka i ne spada u grupu vina punog tijela i ekstremno visokog alkohola.

PREPORUKA:

Grabovac, Vranac Riserva 2016

Cijena: 180 kn (Vrutak)

Miriše na tamnu čokoladu kao rijetko koje vino. Bogato je i hrastom, zatim zadimljenim aromama, pa višnjastim, na kolač od višnje, ali čokolada je najizraženija i čini ovo vino izrazito atraktivnim po pitanju mirisa. U ustima je dugačkog, živog i slasnog okusa s čvrstim i zrelim taninima. Dugačkog je trajanja i intenzivnog okusa, s ugodno pikantnim i začinsko slasnim retrookusom i istaknutim kiselinama. Uz hranu kao što su dugo pečeni janjeći but, dugo pečena svinjska rebra, ramstek s roštilja na otvorenoj vatri s krupnom soli i maslinovim uljem. 14,5% alkohola.

BOGATA, MOĆNA I SNAŽNA VINA SREDNJEG DO PUNOG TIJELA, IZRAŽENIJIH TANINA

Alternativa vinima iz poznatih regija kao što su: australski shiraz, španjolski priorat, talijanski amarone, chateauneuf du pape.

U prilikama: uz bogatu mesnu večeru s jakim umacima ili uz slane i odležane sireve.

8. TRIBIDRAG (KAŠTELANSKI CRLJENAK, PRIBIDRAG, ZINFANDEL)

Autohtona dalmatinska crna sorta koja je prije stoljeća i pol bila vodeća crna sorta Dalmacije, a čije se ime spominje u dokumentima još iz 15. stoljeća. U svijetu je popularnija nego u domovini, naročito pod nazivom zinfandel. U posljednjih 15 godina, otkako se otkrilo njeno srodstvo s najvažnijom crnom sortom Dalmacije - plavcem malim, ponovno se sadi i uzgaja širom Dalmacije. Osim u Hrvatskoj, nalazimo je još u Crnoj Gori i Makedoniji pod nazivom kratošija, u Italiji pod nazivom primitivo i u Kaliforniji pod nazivom zinfandel.

Karakterizira je da jako lako nakuplja ekstrakt i sladore, a pritom zadržava vrlo visoku razinu kiselina, pa vina često mogu biti blago slatkasta, koncentrirana i slasna, s dodirom kiselkastosti. K tome spada među najranije crne sorte u Dalmaciji čija se berba može obaviti već tijekom kolovoza. Zbog tih je svojstva iznimno popularna kao materijal za ružičasta vina. U Kaliforniji je taj oblik vina ujedno i najmasovniji način upotrebe te sorte. Tamo se od zinfandela najčešće proizvodi slatkasti rose naziva White Zin. Istovremeno su i neka od najboljih crnih vina od iste sorte smještena u Kaliforniji, a proizvode ih vinarije kao što je Ridge, čija su vina ujedno među najboljim crnim vinima na svijetu, bez obzira na sortu.

Tribidragu potencijala za kvalitetu ne nedostaje, ali Dalmacija je još u fazi prikupljanja iskustva. Zbog popularnosti su tribidrag pod različitim nazivima u kratkom roku zasadili diljem cijele Dalmacije, na različitim tipovima tla i izloženosti suncu. Položaji poput Postupa, blizu mora i izloženi neprekidnoj toplini, daju jako koncentrirana vina kalifornijskog karaktera, čemu je najbolji primjer zinfandel vinarije Korta Katarina. Komarna kao položaj daje bitno elegantnija vina, ali još mediteranskog karaktera. U zaleđu Dalmacije pokazuje se elegantnije lice, sličnije kontinentalnim crnim vinima, recimo iz Slavonije, a u zaleđu Zadra postiže se visoka koncentracija, ali i vrlo visoka kiselina, koja zna predstavljati izazov. U Kaštelima, gdje se smatra da je tamo zvan crljenak njihova sorta, također pokazuje različite rezultate. Ovisno o nadmorskoj visini. Vinogradi na strminama i na većoj visini na planini Kozjak daju iznimnu koncentraciju i posljedično visoke alkohole, a oni niže s plodnijim tlom daju daleko umjerenije i tijelom elegantnije vino. Za nekih deset godina moći će se precizno odrediti koji položaji u Dalmaciji mogu ponijeti grand cru status za sortu tribidrag.

PREPORUKA:

Bedalov, Zinfandel Castel 2019

Cijena: 130 kn (Enozoik)

Duboke, tamne i neprozirne crvene boje. Intenzivna mirisa s aromom zapečenih višanja kao udarnom, zatim s decentnim začinskim primjesama i drvom u pozadini. Okus obilježava visoka koncentracija i puna zrelost, gusta i bogata tekstura, žive i ugodno naglašene kiseline te pikantna toplina finiša i asocijacija na džem od šljiva na retrookusu. Jako bogato vino skrivene snage. Uz hranu kao što je pašticada, dugo pirjana junetina, gulaš od divljači. 15,8% alkohola.

Korta Katarina Zinfandel 2018

Cijena: 279 (Miva)

Prekrasno vino. Živo i bogato, visoke koncentracije i ugodno naglašene kiseline. Miriše intenzivno na zrele višnje maraske i suhe šljive. Okusa punog tijela, mesnate teksture, s obiljem višnjaste slasti na finišu. Dugačkog trajanja, savršenog balansa između zrelosti i svježine, retrookusa na džem od višnje. Vino s velikim potencijalom za čuvanje. Najmanje desetak godina od berbe. 14,5% alkohola.

9. BABIĆ

Princ sjeverne i središnje Dalmacije. U okolici Primoštena daje veličanstvena i moćna vina, ekstraktom i taninima vrlo slična plavcu malom s najboljih položaja, no razliku čine kiseline i aromatski profil. Kiseline su uvijek više nego u plavaca, zbog čega je u babića prezrelost rijetka, a aromatski je okrenut više k paprenim, zemljanim, višnjastim aromama, nego suhim šljivama tipičnim za plavac. U okolici Šibenika i drugim vinogorjima Dalmacije daje nešto blaža vina od primoštenskih, no istog aromatskog profila. Najveći izazov za babić su polja Dalmatinske zagore i svi drugi za tu sortu neprimjereni položaji, gdje daje tanka i kiselkasta vina. Babić voli kamenjar i škrto tlo gdje prirodno reducira rod i koncentrira fenole u bobici grožđa. Ključni položaji za sortu do sada su se pokazali položaji na padinama planine iznad Primoštena Burnjeg, kao i položaj Bucavac pored Primoštena na moru. Iako, vina se značajno razlikuju. S Bucavca dolaze toplija i zrelija vina koja stilski podsjećaju na najbolje blendove bazirane na grenacheu južne Rhone, dok primoštenski babići s viših položaja djeluju kao rhonski blendovi bazirani na syrahu, dakle s nešto više mesa i svježine. Položaj Jadrtovac iz okolice Šibenika sve je popularniji posljednjih nekoliko godina, ali on nudi nešto elegantnija vina od oba primoštenska premium položaja. Sortu babić sve se više uzgaja i u drugim dijelovima Dalmacije, ali primoštenski je za sada kvalitetom još dominantan.

PREPORUKA:

Markus Babić 2018

Cijena: 259 kn (Vintesa)

Izvanredno vino. Mesnato, živo, bogato, puna okusa, visoke koncentracije i zrele voćnosti, s nešto pikantnih začina, mineralnošću u pozadini, dugačkog trajanja i savršene čistoće. Posjeduje tu sjajnu ravnotežu kakvu vrhunski babić nudi između živosti i bogatstva, između topline i čvrstine. Može se čuvati do deset godina od berbe ili ga se može trošiti odmah.

Biftek s crnim tartufima, vepar u umaku od brusnica i vrganja, pašticada od boškarina.

Gracin Babić 2017

Cijena: 194 kn (Miva)

Izvanredan babić, mesnat i intenzivan u ustima, zreo i razvijen na nosu. Aromatski se nalazi na strani kolača od višanja i mediteranskog začinskog bilja s primjesama šljiva i hrasta u pozadini. Okus je pun i snažan, a opet i razvijen te umjernih i mekših tanina, pa ostavlja dojam snage i podatnosti istovremeno. Jako lijepo vino, za trenutke opuštanja i meditacije. Uz hranu kao što je black angus biftek, dry aged ribeye i druge odležane odreske.