Hrvatska usprkos skromnoj veličini ima zavidan broj vlastitih autohtonih sorti, a velika većina tog nacionalnog blaga rodila se i smjestila u Dalmaciji. Prije globalizacije svaka od vinskih regija Starog svijeta uzgajala je uglavnom samo svoje sorte. Širenjem vinarstva na prekooceanske zemlje Novog svijeta sorte porijeklom iz Bordeauxa i Burgundije, s još ponekom iznimkom iz Alsasa, Rhone ili Njemačke nastale su takozvane internacionalne sorte i njihova se zastupljenost preko noći ustostručila. Riječ je, prije svega, o merlotu, cabernet sauvignonu, sauvignonu bijelom, chardonnayu i obitelji pinota crnog.
Syrah, traminac i riesling još su ta nekolicina sretnika koja se uspjela ukrcati na vlak s liderima Burgundije i Bordeauxa. Sve ostale sorte, a ima ih tisuće, bore se za očuvanje zastupljenosti te često i goli opstanak, čak i u regijama iz kojih su ponikle. Popularne su se sorte nakon osvajanja Novog svijeta namjerile i na Stari svijet, pa ih se danas može naći doslovno u svakoj, čak i najopskurnijoj vinskoj regiji Europe. Međutim, antiglobalizacijsko raspoloženje pokazuje se kao slamka spasa u zadnji čas.
Današnji pasionirani ljubitelji vina traže više od uniformiranosti i žele drukčije, autentične okuse, ekološki svjetonazor i originalne, lokalne sorte. Međutim, kako ih je i dalje premalo da bi napravili značajniji zaokret, možemo se nadati da su ipak začetak trenda. Ukupan broj vinskih sorti danas se procjenjuje na više od deset tisuća, međutim, vinska kritičarka Jancis Robinson ih je s koautorima u svojem fundamentalnom ampelografskom djelu "Wine grapes" pronašla i obradila samo 1368 u formi vina na tržištu, bilo da su monosortna ili dio neke kupaže, što svjedoči o i dalje zabrinjavajućem stanju. Dalmacija danas ima izgledno bolju situaciju od one na globalnoj sceni jer su domaće sorte u dalmatinskim vinogradima još znatno zastupljenije od internacionalnih, a i interancionalne često znaju biti skladno uklopljene. Stale su s ekspanzijom i sve češće ih susrećemo u zajedničkim kupažama s lokalnima, gdje zapravo funkcioniraju odlično.
Tržište se zainteresiralo za lasinu, plavinu, debit, maraštinu, tribidrag, babić i druge, pa vinogradari više ne razmišljaju o tome da ih zamijene internacionalnima. Zapravo, najnoviji primjeri najavljuju sasvim obratni trend. Veliki vinograd vinarije Kraljevski vinogradi u Petrčanima kod Zadra nedavno je zasađen plavcem malim, tribidragom i pošipom, a prije samo desetak i kusur godina u okolici Nadina, također kod Zadra, dizali su se vinogradi isključivo od merlota, cabernet sauvignona ili syraha.
Obitelj Prović je svojedobno kod Opuzena posadila chardonnay, merlot i cabernet sauvignon, a dolaskom nove generacije vrlo se uspješno počela baviti oživljavanjem zlatarice, stare sorte tog i vrgoračkog vinogorja. Imoćani su se nekada masovno okretali bordoškim crnim sortama, danas se polako vraćaju lokalnom trnjku.
Otoci su uvijek bili vjerni svojim sortama i pokazivali imunost na internacionalizaciju, ali su dvije velike domaće, plavac i pošip, istiskivale male. Danas su tržišno poželjni postali i rose od drnekuše, osvježavajuća bogdanuša, krepka vugava, intrigantni grk i ostali, pa im više ne prijeti da ih istisnu poznatiji rođaci. U posljednjih nekoliko godina cijela je dalmatinska vinska scena toliko živnula da stalno nadolazeći novi vinari traže šanse kroz druge, do jučer manje popularne sorte. Koje su to sorte i koji to vinari stvaraju nove standarde i nove trendove, provjerite u nastavku.
1. PAG
Najzapadnije vinogorje sjeverne Dalmacije, koja se u vinogradarskom smislu proteže od Paga i okolice Zadra do Primoštena te je po zastupljenim sortama potpuno drukčija od srednje i južne Dalmacije, gdje caruje plavac mali, a u novije vrijeme i pošip. Plavca je ovdje vrlo malo, pošip, doduše, rapidno raste posljednjih godina, ali je još zanemariv u odnosu na vodeće sorte - babić, plavinu i debit. Na Pagu se uspješno uzgaja stara sorta gegić, koju je oživio i široj javnosti predstavio Boris Šuljić, vlasnik vinarije Boškinac, a polje Stare Novalje jedno je od najboljih pozicija za cabernet sauvignon i merlot.
OBRATITI POZORNOST NA:
BOŠKINAC GEGIĆ 2016.
Gegić donose u dvije varijante, svježi pod nazivom Gegić i pristupačnom cijenom od 70 kuna te odležani i macerirani pod imenom Ocu sposoban za jako dugo odležavanje i namijenjen posebnim prilikama. Od trebbiana klasičnom metodom rade fini pjenušac Viaz, a od merlota i cabernet sauvignona jedan od vodećih bordoš- kih blendova Hrvatske - Boškinac.
2. ZADAR - NADIN - BIOGRAD
U ovom dijelu sjeverne Dalmacije caruju internacionalne sorte. U prošloj su se državi bile posadile crne sorte južne Rhone, grenache, syrah, cinsaut i druge, a u ovoj su se ponajviše sadili merlot i cabernet sauvignon. Kod bijelih se jako dobro drži lokalna maraština, koja ovdje radi stilski pandan svježim vinima srednjeg tijela poput graševine. U najnovije vrijeme ponajviše se širi tribidrag (crljenak). Ključni vinari su Badel 1862 - Korlat, PZ Masvin, Škaulj, Vrsaljko, Kraljevski vinogradi i drugi.
OBRATITI POZORNOST NA:
KRALJEVSKI VINOGRADI CRLJENAK 2015.
Vinarija Kraljevski vinogradi posvetila se dalmatinskim sortama te zasadila velik vinograd u Petrčanima s pogledom na more od sorti tribidrag (crljenak), plavac mali i pošip. Sve tri sorte postižu odlične rezultate. Plavac je elegantniji od peljeških ili hvarskih, ali je jednako topao i mekan. Pošip im pokazuje ozbiljan potencijal za čuvanje i visoku kvalitetu, a Crljenak je i 2015. jedno od najboljih vina od ove sorte u Dalmaciji.
3. ŠIBENIK - VODICE - PLASTOVO
Okolica Šibenika domovina je babića. Paralele koje se povlače između babića i plavca malog imaju smisla jer obje sorte mogu dati vina iznimne vrijednosti, ali kad ih se uzgaja u poljima ili na drugim za njih inferiornim položajima, daju obična i vrlo jednostavna vina. Babić bolje čuva kiseline od plavca, što znači da je još osjetljiviji na slabe pozicije, gdje će dati kiselkasta vina, a na onim dobrim daje vino savršenog balansa. Osim babića valja upozoriti na plavinu, podcijenjenu sortu koju danas otkrivamo kao izvrstan rose i kao idealno ljetno crno vino s puno voćnosti i svježine. Zatim je tu superpotentna lasina, nježno obojeno crno vino s puno karaktera i velikim tržišni potencijalom. Od bijelih je glavni adut debit koji daje najrazličitije stilove, od svakodnevnih osvježavajućih i laganih vina, preko pjenušaca, do maceriranih i u drvu dozrelih primjeraka. Maraština je jednako važna, ima nešto više tijela od debita i u ovom podneblju pokazuje puno karaktera te daje idealno vino za uz ručak i bijelu ribu. Najvažniji vinari su Baraka, Bibich, Birin, Sladić Ante, Sladić i Testament.
OBRATITI POZORNOST NA:
BARAKA BABIĆ RISERVA 2016.
Ova široj javnosti sasvim nova vinarija donosi nekoliko jako zanimljivih vina i zasigurno će ostaviti značajan trag u tom podneblju. Odležavaju vina dugo i dosta rade s blendovima, od kojih se ističu Prisbus riserva iz 2013., Mocira iz 2012. i Barone riserva iz 2011. Radi se o blendovima merlota, cabernet sauvignona i plavine u različitim omjerima. Babić je jedan od boljih dalmatinskih crnjaka, a debit iz 2017. atraktivno je i osvježavajuće suho bijelo vino. SLADIĆ ANTE DEBIT 2017. Zabuni koji je sladić pravi, konačno je kraj. Oba su bila prava i do sada, ali smo ih stalno brkali zbog istog prezimena. Sada je Antina obitelj stavila ime odgovornog za vino na etiketu i zabune više ne može biti. Uz to je došao novi dizajn da promjena bude potpu - na. O kvaliteti vina već smo pisali nekoliko puta, a radi se o zaista izvrsnoj vinariji koja je zaslužna prije svega za afirmaciju lasine. Rade još i plavinu i maraštinu, a mi danas ističemo sjajni debit iz 2017.
4. DRNIŠ - OKLAJ - KNIN
Drniški kraj je poznat po debiju u merlotu. Rade se također još i maraština, lasina i plavina. Široj populaciji još se nisu uspjeli nametnuti, ali bolji poznavatelji znaju da su vinarije Duvančić, Džapo i Dalmaci - javino najznačajnija imena tog kraja.
OBRATITI POZORNOST NA:
DALMACIJAVINO DRNIŠKI MERLOT 2015.
U drniškom kraju najveća je novost da je Dalmacijavino stalo na noge i da njihova drniška vinarija ponovno radi dobra vina. Drniški merlot je ugodno vino sočnog karaktera, jednostavno, ali fino, za svakodnevne prilike. Kvaliteta po kojoj su nekad bili slavni polako se vraća u ovu vinariju. Merlot barrique još nije te razine jer izbor bačvi očito nije dobro obavljen. Hvarska etiketa Faros također još nije na razini nekadašnjeg, ali dobre su vijesti da se Dal - macijavino kreće u dobrom pravcu.
5. PRIMOŠTEN
Apsolutno najprestižniji položaji kad je u pitanju sorta babić. Svakako na čuvenom Bucavcu, ali i okolnim položajima, koji su u stanju dati jednako dobru kvalitetu u dobrim godinama. Primoštenski babić uvijek je visoke koncentracije i izvrsnog balansa između zrelosti i svježine. Nikada ne pobjegne u džemastost, a uvijek je vrlo bogat. Najvažniji vinari su Gracin, Prgin i Matošin.
OBRATITI POZORNOST NA:
MATOŠIN BABIĆ 2015.
Matošin je mala vinarija iz primošten - skog zaleđa koja proizvodi samo šest tisuća boca babića godišnje, ali to što proizvede je izvanserijske kvalitete. Ovaj babić iz 2015. esencija je svega što ova sorta predstavlja. Krcat zrelim višnjastim voćem, s nešto kože i zemljanih tonova, prilično finih začina, puno mineralnosti te zrelog i slasnog finiša. Vinarija na koju u budućnosti svakako treba računati.
6. SINJ - TRILJ
Skromno vinogorje po količinama hektara, ali daje jako lijepe rezultate crljenkom i crnim bordoškim sortama. Vinarija Krolo najvažnija je u tom kraju.
OBRATITI POZORNOST NA:
KROLO CRLJENAK 2015.
Vinarija Krolo radi atraktivni pošip u odležanoj i svježoj varijanti, zatim jedan od boljih dalmatinskog chardonnaya, pa bordoški blend merlota i cabernet sauvignona i, konačno, svoju perjanicu - kaštelanski crljenak. Njihov crljenak uspijeva održati ravnotežu između slatkaste voćnosti, svojevrsne pikantnosti i tipične živosti uzrokovane izraženim kisleinama, što u konačnici to vino čini jednim od najboljih te sorte u Dalmaciji.
7. KAŠTELA - TROGIR
Kaštelansko vinogorje nekoć je bilo jedan od vodećih izvora vina u Dalmaciji, kao i drugih poljoprivrednih kultura, međutim, u posljednja četiri desetljeća ta je proizvodnja zamrla u tržišnom smislu. Danas se kaštelanski vinari ponovno vraćaju na mala vrata s misijom očuvanja lokalnih sorti koje su se nekad tu uzgajale. Prije svega kaštelanskog crljenka (tribidraga), pa dobričića, babice, plavca i drugih. Najvažniji vinari su Bedalov, Kairos, Matela, Milan i Vuina.
OBRATITI POZORNOST NA:
MILAN POŠIP 2017.
Vinarija Milan bavi se ekskluzivno pošipom, i to iznimno uspješno. Njihov je pošip drugačiji od čarskih pošipa. Čarske, kad nisu odležavani, obilježavaju punoća tijela te herbalne arome s ponekim primjesama voćnosti. Milanov pošip obilježava mekoća i pristupačnost, svojevrsno bogatstvo okusa te izostanak herbalnosti, ali zato obiluje zrelom voćnosti. Budući da je vinograd posađen u Kaštelima, tome se ne treba čuditi jer su i crna kaštelanska vina takva, mekša i bogata.
8. BRAČ
Na Braču caruje plavac mali. Tradicionalno se nešto našlo kuća (trbljana) i drugih malih dalmatinskih sorti, pouzdanih rodom i niskih sladorima, ali su se posljednjih godina zasadili još i vinogradi pošipa, vugave, chradonnaya i tribidraga (crljenka). Najvažniji su položaji na južnoj strani, u okolici Bola. Visoko na brdu posađene su bijele sorte, a bliže moru crne, pretežno plavac mali. Iznimka je vinarija Senjković, koja vrlo uspješno uzgaja vinograde u unutrašnjosti. Najvažnije vinarije su Baković, Senjković i Stina.
OBRATITI POZORNOST NA:
STINA PLAVAC MALI MAJSTOR 2015.
Vinarija Stina gotovo sva vina radi na najvišoj mogućoj razini, sukladno cjenovnom i kvalitativnom razredu, me- đutim, plavac mali je njihova ključna sorta i oko njega se jako trude. Dolazi u tri linije, od kojih je Majstor u sredini. Teško je pronaći plavac koji bolje pogađa ukus najšire i one najstručnije publike istodobno. Vina su uvijek bez grešaka i mana, savršenog dozrijevanja, a s druge strane odišu zrelim mediteranskim karakterom, bez suvišne prezrelosti ili viška topline.
9. HVAR
Hvar je, kao i Brač, otok plavca malog, ali ovdje uz plavac ima i solidan broj autohtonih sorti od kojih se najviše ističu bogdanuša, prč, drnekuša i pošip. Ivan Dolac i ostale južne pozicije daju visokokoncentrirana vina dok hvarsko polje daje elegantnija, ali ipak kvalitetnija vina od plavaca iz polja iz drugih dalmatinskih vinogorja. Najvažnije vinairije su Carić, Duboković Hvar Hills, Plančić, Tomić i Zlatan Otok.
OBRATITI POZORNOST NA:
CARIĆ BOGDANUŠA 2017.
Krasno, lagano vino zavodljive svježine i elegancije, idealno za rashlađivanje vrelih ljetnih dana. Od sorte bogdanuša, koja i inače redovno daje taj tip vina, nešto je ambicioznija Cesarica, blend bogdanuše, maraštine i prča. Plavac dolazi pod imenom Plovac Ploški (plavac s plaža) i perjanica je vinarije Carić.
10. NERETVA - VRGORAC
Malo vinogorje koje nema puno vinara, ali ima veliku tradiciju vinogradarenja. Uzgajaju se bordoške sorte merlot i cabernet sauvignon, zatim plavina, pa chardonnay i zlatarica. U prošlosti su bili izvor grožđa za velike otkupljivače, a sada se polako pojavljuju manji vinari koji poku- šavaju tržištu ponuditi vino, a ne grožđe.
OBRATITI POZORNOST NA:
PROVIĆ LIVIJA 2017.
Prvi obiteljska vinarija koja je uspjela etablirati ime je vinarija Prović iz Opuzena. Krenuli su s internacionalnim sortama merlot, cabernet sauvignon i chardonnay, ali su pozornost javnosti osvojili lepršavom i osvježavajućom Livijom te mirisnim i živim roseom od syraha i merlota. Svakako ih treba motriti i u budućnosti jer svake godine uspijevaju isporučiti bolju i bolju kvalitetu.
11. KOMARNA
Najnovije vinogorje osnovano je prije nekih deset godina, kada su krenuli prvi radovi u vinogradima. Sastoji se od ukupno sedam vinarija, koje po povr- šini korespondira Dingaču, gdje se nalazi više od stotinu vinogradara. Ovo novo vinogorje prije svega se koncentrira na plavce, ali je zasađeno i drugih sorti poput tribidraga (crljenka) i pošipa. Plavce im odlikuje drugačiji stil vina, sa svje- žinom jednog babića, a aromom standardnih plavaca južnih ekspozicija. Najvažniji vinari su Rizman, Saints Hills, Terra Madre i Volarević.
OBRATITI POZORNOST NA:
VOLAREVIĆ LA CHIC! ROSE 2017
Dalmacija postaje hrvatska Provansa kad je riječ o ružičastim vinima upravo zbog rosea poput ovog vinarije Volarević. Svježe, mirisno, s puno crvenog voća i još više svježine.
12. IMOTSKI
Nekoć jedna od najzastupljenijih sorti Dalmacije - kujundžuša je izgubila svoje pozicije zbog propasti glavnog otkupljivača, vinarije Imota. Na sreću, polako se vraća pod drugim etiketama, samo što je taj put spor i vrlo dugačak jer nije lako vratiti u međuvremenu izgubljene pozicije na tržištu. Svako zlo za neko dobro - kvaliteta današnjih kujundžuša u odnosu na nekadašnje višestruko je bolja. Isti je slučaj i s ostalim sortama poput trnjka ili crnim bordoškim sortama, koje u ovom vinogorju također pronalazimo. Osim Grabovca, koji je već godinama čuvar kvalitete i imidža imotskog vinogorja treba još istaknuti i od+lčinog Đuzela te solidne Jerkovića, Šimunovića i Sušića.
OBRATITI POZORNOST NA:
GRABOVAC KUJUNDŽUŠA 2017.
Nepravedno je istaknuti samo jedno vino vinarije Grabovac jer su im baš sve etikete na visokoj razini, a ovo je ipak bazično i jednostavno vino. Međutim, istodobno je ovo vino i najbolja ekspresija ove važne sorte i njezine krhke i nježne prirode. Kujundžuša je vino nižeg alkohola i ugodne svježine s finim citrusnim elementima na nosu, idealno za nadolazeće ljetne topline.
13. KONAVLE
Konavosko polje u zaleđu Dubrovnika baštini tisućljetnu tradiciju vinogradarstva. Danas je vinska proizvodnja u tom podneblju prilično živa, iako niti blizu nekadašnjoj po količinama. Ponos Konavoskog vinogorja je malvasija dubrovačka. Sorta od koje se rade izvanredna slatka vina ili prošeci metodom prosušivanja, ali se danas rade i jednako dobra suha, svakodnevna vina. Postoji još nekoliko starih sorti poput kadaruna, ali su zanemarive količinom. Na njihovo su mjesto došli merlot, cabernet sauvignon, syrah, plavac mali i chardonnay. Vodeći vinari tog vinogorja su Božo Metković, Crvik, Dubrovački podrumi, Glavić i Karaman.
OBRATITI POZORNOST NA:
BOŽO METKOVIĆ MALVASIJA DUBROVAČKA 2017.
Jako lijepo vino koje sjajno utjelovljuje svojstva sorte i podneblja. S puno svježine, ali i zrelosti, umjereno na nosu i vrlo intenzivno i dugačko u ustima s finom dozom slankaste mineralnosti na finišu. Odiše svježinom, ali ga je zbog intenziteta idealno spojiti s bijelom ribom iz škrovade.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....