The Brewers of Europe, Pivari Europe, najveća je svjetska udruga pivara. Sjedište je u Bruxellesu, broji 29 članica. Uz zemlje EU, pridružile su se Norveška, Švicarska i Turska. Gotovo dva i pol milijuna zaposlenika u više od šest i pol tisuća pivovara ujedinjeno je u ovu udrugu koja godišnje privredi više od 50 milijardi eura. Ekološke teme, održiv rast, podizanje kakvoće proizvoda i stav kako je užitak u vrhunskom pivu učinkovita borba protiv alkoholizma teme su koje ova udruga kontinuirano promiče.
Educiranje pučanstva o bogatstvu pivske kulture i tradicije izvrsna je zamisao posuđena s vinske scene. Naime, potkraj prošloga stoljeća Francuzi su odlučili mlade naraštaje uputiti u vinski svijet. Bila je to akcija pod pokroviteljstvom državnih institucija. Ideja je bila osvijestiti mladež što je to dobro vino i kako uživati u njemu. Prva vinska iskustva koje dožive mladi vrlo su često ekscesna: količina je važnija od kakvoće. Tko pak zarana iskusi visoke vinske domete, postaje izbirljiviji i kritičniji. Istodobno stječe svijest o traženju sklada između dobre hrane i dobrog vina. Novo je doba obilježeno emancipacijom pivske scene.
Stoljećima je vladala predrasuda kako je prestižna gastronomija povezana s vinskom pričom, dok je jednostavna pučka i jeftina brza hrana osuđena na pivo. Ta je zabluda posljednjih godina ozbiljno uzdrmana. Dobro pivo sve više prati vrhunsku gastronomiju. Raznovrsnost pivskih stilova danas ponekad i prestiže tipove i stilove vina. Vrhunski restorani u kojima će sommelier jednako pažljivo predstavljati pivsku kao i vinsku ponudu u svijetu nisu više iznimka. U takvim prigodama šmekeri uz svaki slijed naručuju drugo pivo. I domaće kuharske zvijezde pomno prate nove originalne pivske kreacije koje ih potiču da pripreme jela koja savršeno pristaju pojedinoj etiketi. Marin Medak je tako osmislio cijeli novi jelovnik prigodom predstavljanja belgijskih samostanskih piva u Zagrebu. Ana Ugarković u svom je restoranu pokazala kako Talijani nisu samo vrsni vinari nego i vrlo inovativni pivari.
Dobri restorani danas ne propuštaju priliku ponuditi dobro promišljenu pivsku kartu na kojoj su u sve većem broju zastupljene i domaće etikete. Pivske se preporuke ne završavaju uz glavna jela, nego sežu do konca jelovnika i rubrike slastica. Tamne vrste piva obično su punog okusa i znaju imati neprevrelog šećera. Ponekad su i same sastojak deserta. Međunarodni promotor čokolade Admin Karalić zadivio je pivske poklonike na specijalnoj radionici u Zagrebu. Punio je praline slatkim kremama od piva. Nije to usamljen slučaj. Veličanstvena jesenja torta vrhunski je primjer pivskog deserta: biskvit od brašna, jaja i tamnog piva njezin je temelj. Pire od kestena začinjen je s nekoliko kapi likera ili viskija, a tamna je čokolada osnova preljeva. Visoka gastronomija i pivska kultura danas je strastvena veza koja će prerasti u trajnu ljubav, u to upućeni više ne sumnjaju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....