tradicionalna hrana Sámija

Gastronomska diplomacija: Hrane donositelje odluka onim što bi uskoro moglo biti izgubljeno

Mladi Sami kuhari hranili su norveške političare hranom koju vole i cijene, a sve kako bi ukazali na gorući problem

Glazirana tuljanova mast koja prelijeva minijaturnu palačinku od krvi sobova pojačava njen bakrenasti okus. U kombinaciji s dimljenim zalogajima kitovine koji leže na vrhu tamne pahuljice, teško je reći ima li ovo jelo okus više poput divljači ili ribe. U svakom slučaju, ukusno je, izvještava Euronews.

Naime, novinarima je poslužena tradicionalna hrana Sámija koja se temelji na sastojcima prikupljenim iz prirode. Radi se o obroku od tri slijeda koji utjelovljuje bogatstvo njihove kuhinje s ribljim i mesnim predjelima, jelenjim gulašom i slatkim desertom od sira sa šumskim voćem. Sjedeći na koži sobova unutar Nomad Indigenous Food Laba koji kombinira lavvu – tradicionalni Sámi šator – s kuhinjom od nehrđajućeg čelika, domorodački mladi i kuhari govore istraživačima i kreatorima politika o svojim borbama u održavanju svoje kulture i tradicije prehrane.

image
Foto: Nomad Indigenous Food Lab/

Arktička bioraznolikost osnova je arktičkih prehrambenih sustava i sredstava za život domorodačkog stanovništva u deset zemalja. No, danas arktičko okruženje doživljava klimatske i ekološke promjene četiri puta brže nego bilo koje drugo mjesto na svijetu.

Povlačenje morskog leda i otapanje permafrosta utječu na uvjete pašnjaka i rute za stoku i više od sto tisuća nomadskih domorodačkih naroda. Uza sve to, neke zajednice gube sposobnost i znanje o klanju, lovu, mesarenju, skupljanju i konzerviranju hrane na tradicionalne načine.

“Mladim Sámima teško je očuvati neke tradicije i zbog iskorištavanja resursa kao što je losos”, kaže Julius Mihkkal Lindi, mladi Sámi koji radi u Jedinici za Arktik i okoliš Vijeća Sámija. Sjeća se prvog lososa kojeg je ulovio, ali danas je ribolov divljeg lososa zabranjen za domorodačke zajednice u Kanadi, Norveškoj i na Aljasci jer je vladina zabrana namijenjena obnovi ribljih zaliha.

Sigurnost hrane ključna je za opstanak ovih zajednica, a pravo na suverenitet u hrani nedavna je inovacija u međunarodnom pravu, koju su Ujedinjeni narodi priznali i usvojili 2018. godine.

Uvjeravanje donositelja politike da zaštite kulturu i okoliš domorodačkog naroda moralo se učiniti na poseban način i to je razlog zašto su stočari sobova usvojili strategije gastronomske diplomacije:

“Kad radite s hranom, radite sa svim stvarima koje su kritične za nas kao autohtone narode. Radi se o fizičkom i mentalnom zdravlju i dobrobiti životinja. Radi se o našem gospodarstvu, našoj sigurnosti, identitetu i jeziku,” objašnjava Anders Oskal, izvršni direktor Međunarodnog centra za uzgoj sobova (ICRH).

Arktičko vijeće jedina je politička organizacija koja ima stalne predstavnike domorodačkog naroda. Godine 2018. iskoristili su snagu svoje hrane i proveli prvi pokušaj gastronomske diplomacije: kuharicu starosjedilačkih naroda koju je sukreiralo 50 grupa mladih starosjedilaca. Kuharica Eallu osvojila je nagradu za najbolju kuharicu na dodjeli Gourmand Awards te godine.

Nomad Indigenous Food Lab nastao je krajem 2020. godine. ICRH je osmislio koncept koji je lako dovesti do raznih političkih arena. Strategija je bila jednostavna: hraniti donositelje odluka onim što bi uskoro moglo biti izgubljeno.

Mladi Sami kuhari hranili su norveške političare hranom koju vole i cijene dok su sjedili oko kamina tijekom prošlogodišnjeg norveškog političkog događaja na kojem su sudjelovali visoki predstavnici politike. Nomadska kuhinja također je prevezena i ponovno izgrađena unutar sjedišta Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) tijekom Svjetskog foruma fokusiranog na hranu koji je održan u Rimu.

“Odaziv je ogroman jer ljudi u modernom svijetu više nisu navikli raspravljati uz vatru. To je arena u kojoj vodimo najvažnije razgovore. Osjećaj je drugačiji i to je nešto što ljudi pamte,” kaže Oskal.

U Centru za uzgoj sobova vjeruju da je FAO-ovo priznanje njihova autohtonog znanja osnaženo prisutnošću njihove nomadske kuhinje, ali, kažu, treba još raditi.

Nije lako staviti na dnevni red znanje i prehrambene sustave domorodačkih naroda. Međutim, to je od vitalnog značaja ako žele opstati u budućnosti, a Sámiji vjeruju kako moraju pomoći svojim mladima da dobiju mjesto za pregovaračkim stolom kako bi u Europskoj uniji zaživjela prava održivost, onakva kakvu njihov narod već odavno prakticira.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 10:57