O KOJEM VINU SE RADI? Možete ga piti svaki dan, zavodi pristupačnošću, okusom je balansiran, u ustima mekan, a dovoljno svjež i živ!

Od sorti koje danas globalno nalazimo u masovnijoj primjeni, uz porodicu pinota te muškatne sorte, traminac spada među starije, odnosno one kojima se porijeklo proteže najmanje do srednjeg vijeka. Nalazimo ga u brojnim vinogradarskim zemljama svijeta, a osobito u onima s hladnijom klimom. Regije najpoznatije po vinima od te sorte su francuski Elzas (Alsace) gdje ga zovu gewürztraminer i talijanski Južni Tirol (Südtirol) gdje se zove traminer. Još ga se pod različitim nazivima može naći u Austriji, Njemačkoj, svim vinarskim zemljama “nove” Europe, od Češke preko Slovenije do Bugarske i Sjeverne Makedonije, zatim u većini prekomorskih vinskih zemalja južne hemisfere, od Novog Zelanda do Čilea, kao i u onima sjeverne, od kojih se najviše ističu regije Oregon i Washington u SAD-u te gotovo sve vinske regije Kanade.

Danijel Soldo / Hanza Media

Pronalazimo ga i na za tu sortu neočekivanim mjestima poput Izraela ili Španjolske. U nas ga se značajnije uzgaja u vinogorjima kontinentalnog dijela Hrvatske, no pravi centar traminca je Iločko vinogorje. Od ukupno zasađenih 235 hektara u Hrvatskoj u 2017. godini čak 145 hektara otpada samo na Vukovarsko-srijemsku županiju, unutar koje pak dominiraju vinogradi iz okolice grada Iloka. Traminac je u Iloku po zastupljenosti druga sorta, odmah iza nedodirljive graševine. Porijeklo traminca je donedavno bilo nejasno i od brojnih teorija najuvjerljivija je djelovala ona da se “rodio” u okolici talijanskog gradića Tramin, međutim, nakon ustanovljavanja genetske istovjetnosti sa sortom savagnin iz podalpske francuske vinske regije Jura, koja nedvojbeno spada u starije sorte i koja je usput još i “roditelj” nekim drugim važnim sortama, poput silvanca, može se reći da razne izvedenice traminca koje danas nalazimo pod nazivima gewürztraminer, traminer, roter traminer i drugi vuku porijeklo iz savagnina i samo su sinonimi te sorte ili su njene klonske varijacije. Razlike između klonova mogu biti značajne pa se vina iz spomenute regije Jura, iako nominalno od iste sorte, značajno razlikuju od, primjerice, onih iz Elzasa ili Iloka.

Darko Tomas / Hanza Media

U nas se vina od traminca obično mogu naći označena jednostavno kao traminac, ali i pod nazivima koji sugeriraju klonsku varijaciju: mirisni traminac ili crveni traminac. Traminci iz Iloka jako se razlikuju od internacionalne slike o toj sorti koja se bazira prvo na elzaškim vinima, a potom na onima iz Južnog Tirola. To su mirisna vina s tipičnim cvjetnim aromama, prvi ima više mineralnosti i začinskih tonova, dok je u drugom izraženija voćnost. Iločki traminci koji dolaze kao bazno vino su jednako mirisni, ali su im arome bitno zrelijeg karaktera. Uz cvjetne note često se susreću kruške i dunje, a ponekad i pikantni tonovi plemenite plijesni. Bazni su traminci obično suhi ili polusuhi i kao takvi se piju uz glavna jela od riječne ribe, zatim uz standardna jela iz woka, pa uz cijeli dijapazon jela s pojačanim umami okusom, uz pileća krilca i batke pripremljene na pikantniji način te brojna druga jela koja traže da im vino ublaži i omekša okus.

Kad je traminac posljedica kasnijih rokova berbi i bude sladak, tada je on idealno desertno vino koje prati sve vrste ne odveć slatkih kolača, zatim suho voće i aromatične sireve. Traminac koji dolazi iz Iloka je vino koje možete piti svaki dan. Ne opterećuje masivnošću i zavodi pristupačnošću. Okusom balansiran, mirisom intenzivan, u ustima je mekan i širok, a opet dovoljno svjež i živ da zaziva novi gutljaj. U nastavku su recenzije tri iločka traminca vrijedna pažnje i uzeta s tržišta.

ILOČKI PODRUMI TRAMINAC VRHUNSKO 2018. 70 kn (Konzum), 90/100

Intenzivnog mirisa, zrelog karaktera, s kruškama, ružama, livadnim cvijećem i plemenitom plijesni na nosu te s nešto primjesa đumbira u pozadini. Punog i zrelog okusa, suhog, s umjerenih 13,5 % alkohola, s dunjom na retrookusu i ugodno gorkastim finišem. Aromatski jako bogato vino za polagano uživanje. U savršenoj ravnoteži između mekoće i živosti. S potencijalom za dozrijevanje u boci od još minimalno pet godina.

VINA PAPAK, TRAMINAC RADOSH 2016. 50 kn (Vrutak), 87/100

Razvijeno i u ustima i na nosu, nije toliko aromatičan kao pandan iz Iločkih podruma, već nešto umjereniji, s atraktivnim cvjetnim štihom na ruže popraćenim svježim jabukama te s tercijarnim notama mahovine u pozadini. Okus je izvrsno uravnotežen između živahnih kiselina i vrlo blage slatkoće, živ je i slastan, solidnog trajanja i dugačkog finiša. Vrlo lijep primjerak vina za uz jelo i svakodnevnu upotrebu, odličnog omjera cijene i kvalitete.

IVAN BUHAČ, TRAMINAC 2018. 50 kn (Vinita), 86/100

Za ljubitelje slađih vina. Slatkasti i aromatični traminac, odlično uravnotežene slatkoće sa živim kiselinama, zbog čega ostavlja osjećaj slasti na retrookusu. Nešto jednostavniji na nosu s ružom i narančom kao glavnim aromama te živ, slastan i sladak u ustima. Vino za na čašu u obližnjem baru, za večernje izlaske i opuštena druženja.