Aleksandra, Feručo, Valerio, Emil i Mihael sigurno rade najmirisniji posao na svijetu. Ne, ne bave se parfemima, ali su zato stalno okruženi opojnim mirisom lavande čija je sezona počela pa se njihova bajkovita polja u malom selu Pekici nedaleko od Svetvinčenta u centralnoj Istri plave od silnog cvijeća koje je prekrilo čak četiri hektara zemljišta. A usred cvjetnih polja simbol Istre - stari kažun. Ima li pitoresknije sličice za ilustraciju ovog dijela Istre? Teško. Naravno prošarano sve leptirima i bumbarima. Za ovaj biznis, koji u Istri baš i nije bio uobičajen, Aleksandra Pekica se odlučila prije 12 godina. Bilo je to sasvim spontano.
- U Vodnjanu je bio pokrenut taj projekt koji je u međuvremenu propao, a riječ je o sadnji lavande po uzoru na sustavno podizanje nasada maslinika i vinove loze u Istri. Ista se stvar željela napraviti s lavandom. Neki su uspjeli, neki nisu. Mi smo u tom poslu ostali i odlučili smo se za tu biljku jer je mnogo naše zemlje tada bilo neobrađeno. Sada na tih četiri hektara nedaleko od sela imamo 36 tisuća sadnica lavande, i to nekoliko vrsta - priča nam domaćica ovog obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva koji ocrtava pravo istarsko selo. |
Dočekali su nas, naime, na ulazu u OPG dva magarca, kokoši s pilićima, mačke koje se lijeno protežu pod pergolom te zaigrani mladi psići. Svi su nas oni, uz vrijednu Aleksandru, koja je bila i u izboru za najuzoritiju seosku ženu, dočekali na imanju u ranim jutarnjim satima. Naravno, dok je Aleksandra pekla kolačiće od lavande i mijesila mirisni kruh.
Lavanda u kuhinji
- U istarskoj se kuhinji lavanda nekad nije upotrebljavala, ali kao i većina njih koji se bave lavandom, i mi smo uveli taj novitet. Takve proizvode ponudimo na degustaciju kada organiziramo manifestaciju Dani lavande početkom srpnja, a nadamo se da bismo iduće godine otvorili izletište gdje bismo takve proizvode i komercijalno ponudili gostima - kaže nam vrijedna Aleksandra, koja od lavande radi niz suvenira, naravno uz pomoć obitelji, ali i specijalitete. Kaže za sebe da nije kuharica, ali da je praktički cijela njezina familija u tom poslu, pa tako i njezin sin.
Suveniri
- Nisam kuharica, ali oduvijek to radim. S lavandom mi je bio izazov raditi. Tako da danas na našem OPG-u imamo sok i rakiju od lavande, pečem istarske suhe kolačiće od lavande, kruh, imamo i skutu od lavande. Naime, imamo 14 ovaca, tako da sami radimo skutu i sir, doduše za naše potrebe. Tu su, naravno, i suveniri, lutkice, ulje, sapun i hidrolat. Naši suveniri su danas posvuda po svijetu, a lutka u narodnoj nošnji punjena lavandom svojedobno je u Splitu na Burzi suvenira odabrana među najbolja tri etno suvenira - ističe ona. |
Njezin suprug Feručo, koji se sa sinom Emilom taman vratio iz polja, koje je kosio kako bi ga pripremio za berbu, objašnjava da se lavanda bere oko 15. srpnja, i to nakon što s nje otiđu pčele. - Tada je zrela i daje najviše ulja. A količina ulja ovisi o tome kakva je godina. Za lavandu je idealno da nije previše kiše, ali i da nije suša. Tada daje svoj maksimum. Inače, od 100 kilograma lavande ove vrste koju mi imamo, a neki je nazivaju i lavandin, dobijemo oko litru ulja. Za dobiti ulje od one izvorne lavande potrebno je čak 600 kilograma te biljke - pojašnjava on.
Oni proizvedu oko 150 lavandina ulja, za preradu koriste destileriju u Nedešćini, a zanimljivo je da ga plasiraju na kvarnerske i dalmatinske otoke. - Nekada je Hvar imao najviše lavande i bio je to pravi otok lavande, ali nažalost nakon požara polja su nestala. Sada ondje plasiramo naše ulje, kao i na Krk, Šoltu, u Split. Dakle, pokrivamo Dalmaciju - dodaje Aleksandra dok priprema svoj zadnji specijalitet - domaće raviole sa sirom posipane prahom od lavande.
Objašnjava da većinom jestivom lavandom posipava hranu, a da je mijesi tek u kruh i kolačiće. Ona hrani daje posebnu mirisnu aromu. A kada se kruh tek ispeče, njegova svježina združuje se s tim posebnim mirisom koji nas podsjeća na dugo toplo ljeto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....