Voljeli smo samo piti dobar džin,sad radimo svoj u istarskoj Premanturi za kojim su Japanci ludi!

Dok putujete prema rtu Kamenjak, zaštićenom području na krajnjem jugu istarskog poluotoka, obavezno spustite prozore i pustite da vas preplave neodoljivi mirisi prirode. Smilje, borovica i smokva samo su neke od lokalnih biljaka odgovorne za opojni zrak ovog područja, a Luka i Anja Žuljević otkrili su način kako ih zarobiti u boci i natočiti u čašu jakog, ali aromatičnog pića.

Jednog dana sredinom ožujka dočekali su nas na prilazu koji vodi do njihove kuće u Premanturi, a kada smo zakoračili u dvorište, pogled su nam odmah privukla velika plava vrata garaže. Osim natpisa koji poziva na degustaciju, ništa ne otkriva da se iza tih vrata eksperimentira s aromama, macerira i fermentira, spajaju se i razdvajaju okusi, a dobiveni destilat zatim odležava prije nego što se u bocama nađe prvi hrvatski džin koji se probio na izbirljivo japansko tržište.

Iako kažu da su se u fazi pripreme prve pošiljke jedva kretali malim prostorom svoje garažne destilerije, kada smo svratili, ona je već bila na brodu, na putu prema Zemlji Izlazećeg Sunca.

"Volimo pratiti kako naša pošiljka putuje, trenutačno je kod Somalije", objasnili su nam s veseljem.

Njihov uspjeh se možda čini kao luda sreća u ovo nesigurno doba, no zapravo ništa nije slučajno. Zaljubljenici u putovanja, ali i u džin, u svojim su istraživanjima prošli brojne europske destilerije, no odlazak upravo u Japan bio je presudan da se odvaže i doista osnuju svoju mikro destileriju Monachus u Premanturi.

"Živjeli smo u Zagrebu i već smo se umorili od gradskog života. Pritom smo se htjeli baviti nečim svojim, a inače volimo fina pića i ukusnu hranu. Luka se jako zainteresirao za džin pa smo počeli naručivati knjige i nabavili smo mali kotlić. Na terasi smo kuhali džin, a kuhinja nam je neprestano bila prepuna začina. Sve nam se to jako svidjelo pa smo odlučili da trebamo još učiti. Prvo smo se javili Nijemcu Christophu Kelleru, legendi destilerskog svijeta, ali je baš tada zatvarao destileriju", ispričala nam je Anja Žuljević kako je 2019. počela njihova potraga za znanjem.

Srećom, Keller im je za naukovanje preporučio svog posljednjeg učenika, Japanca Hiroshija Eguchija.

"Privatno smo taman išli u Japan pa smo ga posjetili. Mitosaya Botanical Distillery, destilerija smještena u botaničkom vrtu nedaleko od Tokija, bila je pred samim otvaranjem. Oduševili su nas i, nakon što smo se vratili u Hrvatsku, odlučili smo da želimo kod njih doći učiti. Mjesec dana smo proveli u njihovoj destileriji s njegovom obitelji i to nam je bilo nevjerojatno iskustvo. Oni rade doista neobične destilate. Maceriraju trešnjin cvijet, koriste puno citrusa, radili smo s njima destilat od komorača. Sve rade intuitivno i potom promišljaju kako spojiti okuse. Baš smo se inspirirali njima. Volimo vidjeti tuđu točku gledišta, više naučiš kada gledaš nekog tko radi stvari potpuno drugačije od tebe. Sve su nam pokazali, išli smo u šumu brati bilje, bili smo na farmi jestivog cvijeća, fermentirali smo, pakirali, išli na evente, radili koktele. Čim smo se vratili, rekli smo ‘to je to, time se želimo baviti'", sretno se osmjehnula.

Natrag u Hrvatskoj bacili su se na posao. Umjesto malog destilatora koji sada stoji kao podsjetnik na polici u njihovoj destileriji, uložili su u veliki kotao koji im je stigao sa Žumberka prilagođen njihovim idejama.

"Čim smo otvorili destileriju, počeli smo destilirati sve što raste oko nas, tako da ovdje imamo destilate lista smokve, ružmarina, kadulje, borovih iglica, limuna… Maceriramo mandarine, naranče i limune OPG-a Mandarinet. Od njihovih bioloških mandarina radimo i First Citrus destilat. Uvijek imamo stotinu verzija jednog proizvoda, sve dok ne dođemo do onog što nam se sviđa. Prvi džin smo tako razvijali šest mjeseci", istaknuo je Luka Žuljević čiji je zadatak stvoriti krhku ravnotežu između pažljivo odabranih okusa.

U listopadu prošle godine poslali su taj svoj prvi džin svim kontaktima koje su stekli u Japanu, od barmena i novinara do destilera, nadajući se da će to dovesti do probijanja na njihovo tržište.

"Stvarno su bile dobre reakcije, čak nam se javilo nekoliko uvoznika da bi uvezli naš džin u Japan! Našem učitelju Hiroshiju se isto svidio, kad je otvorio bocu, miris ga je podsjetio na Istru, što nam je zapravo bio cilj. Naime, nakon što smo proveli mjesec dana kod njih u Japanu, cijela obitelj nas je posjetila u Istri pa smo ih vodili po Kamenjaku. Hiroshi je bio fasciniran kako aromatične biljke kod nas rastu kao korov", nasmijao se Luka.

"Rekli su da nam je džin nježan i gotovo poetski, što me iznenadilo. Japanci u svemu traže više značenje i uvijek postoji neka priča iza njihove inspiracije za određeno piće. Jako su povezani s prirodom pa nam je to puno značilo."

A o prirodi brinu i sami Anja i Luka. Destileriju su nazvali po sredozemnoj medvjedici (lat. Monachus monachus) koju su znali viđati u špiljama na Kamenjaku. Iako im rt služi kao inspiracija, oprezni su da sve svoje sastojke održivo nabavljaju.

"Kamenjak je zaštićeno područje i svakako nas je inspirirao svojim mirisima, ali ljudi često griješe misleći da tu i beremo. Imamo berače po jugu Istre od kojih nabavljamo bilje", objasnila nam je Anja.

Iz opreza i ekološke osviještenosti destilati im odležavaju u debeljuškastim staklenim bocama, u potpunosti su izbacili jednokratnu plastiku, a svoje eksperimente s aromama vrše u bočicama od stakla koje rado predstavljaju kupcima. Ako se najavite za degustaciju, Luka i Anja dat će vam da pomirišite sve sastojke koji su zaslužni za dašak Istre skriven u bocama prozirnog alkohola. Tako je i nama pomoću staklene pipete Luka na dlan pokapao pripravke od kore mandarine, borovice, smilja, lista smokve i korijandera prije nego što nam je poslužio osvježavajući džin i tonik.

"Kada proizvodimo džin, komponentne radimo odvojeno. Prvo destiliramo borovicu, onda smilje pa sjemenke korijandera, lovor i onda mandarine. To znači da sve elemente možete probati odvojeno, pa onda skupa u džinu. Volimo jednostavnost i tu vrstu profinjenosti. Kada je prisutno jako puno sastojaka, ljudi ih često ne razlikuju", opisao nam je Luka. Budući da im je džin mediteranskog karaktera, a London dry stila, s njim se odlično slaže čak i tipičan tonik koji se može kupiti u većini supermarketa, iako što je bolji tonik, to je bolji i koktel.

U Zagrebu njihove džinove možete kušati u Cogitu, U dvorištu i Uraniji, Roots juice & cocktail baru te uskoro i u Express baru, u SOI Fusion baru drže njihov destilat kave i anisa Corretto, dok su u Istri prisutni u lokalnim barovima u Premanturi među kojima je i Konoba Ancora, u restoranima Vodnjanka u Puli i Batelina u Banjolama, kao i u Aperitiv Baru Circolo u Rovinju, a počeli su surađivati i s Maistrom.

"Puno nas vlasnika barova i restorana kontaktira, ali ljudi još uvijek ne znaju što će biti sa sezonom. No, svejedno smo jako zadovoljni kako funkcioniraju preporuke. S toliko smo se ljudi tako povezali. Prodaju radimo direktno ili preko našeg webshopa, a dostavljamo osobno ili putem kurirske službe. Htjeli bismo ostati manji i ciljamo barove, fine restorane i pojedince. To nam daje mogućnost da budemo slobodni i nastavimo eksperimentirati", zaključili su i nazdravili s nama za bolju 2021. godinu.