Od male gipsy pivovare, kako se među pivarima nazivaju oni koji pivo kuhaju po svom receptu, ali u tuđem pogonu, u samo četiri godine izrasli su u jednu od najprepoznatljivijih na domaćoj craft sceni, a sada su, u jeku pandemije, otvorili i novi, veći i moderniji pogon. No, međimurski Lepi dečki ni tu nisu stali. Ovih dana, naime, posebnu pozornost posvećuju kuhanju novog piva, crnog lagera koji na tržište planiraju izbaciti tijekom studenoga, a onda, prije početka nove godine, lansirati i novi brend Free Spirit, iza čijeg će imena proizvoditi pivske likere, gin, votku, viski i pivske rakije.
Iako je povod za odlazak u Čakovec bio novi pogon, o kojem se u pivskim kuloarima ovih dana naširoko govori, saznali smo i mnogo više, pa i premijerno isprobali Črnog, kako će nazvati svoj novi crni lager, iznenađujuće pitko pivo s izraženim notama kave i čokolade, jedan od rijetkih takve vrste na domaćoj craft sceni.
"Priča oko Črnog je lokalna fora koju jedva čekamo ispričati. Pivo smo posvetili mom tastu, Črnom ili Travolti, kako su ga zvali u mladosti, i zamišljeno je kao specijal. Naravno, ako se ljudima svidi, ostavljamo ga u stalnoj postavi, a vjerujem da bi se mogao svidjeti jer je pitak kao lager, lagan, a aromatičan i crn, vrlo neobičan i jako mu se veselimo. Sva naša piva nastaju tako da osluškujemo sugestije publike, razgovaramo s ugostiteljima, testiramo i čekamo reakcije, pa ćemo vidjeti u kojem će nas smjeru odvesti Črni", pojasnio nam je odmah na početku razgovora Danijel Radek, vlasnik pivovare Lepi dečki dok smo kroz prozor njegova ureda promatrali ekipu u prostranom novom pogonu koja je užurbano pakirala nove boce.
Čakovečku pivovaru pokrenuo je 2016. godine, nakon dugog razmišljanja i ispitivanja tržišta, a zatim je nakon manje od godine dana kuhanja kod kolega odlučio otvoriti svoj pogon u sklopu kafića i nekadašnjeg pankerskog okupljališta, a danas jednog od popularnijih restorana u gradu, Starog hrasta, također u njegovu vlasništvu. Stvar se zakotrljala brže nego što je očekivao pa se tako s početnih šest do 10 tisuća litara popeo na vrtoglavih 50 tisuća litara mjesečno i u ponudi ima čak 18 različitih etiketa. Od toga su, napominje, čak četiri lagera s kojima je i počeo svoju craft avanturu.
"Kod nas još uvijek postoji shvaćanje da je craft pivo nešto skupo i strašno, a komercijalno pivo pitko i lako dostupno pa smo zato odlučili krenuti s lagerom koji bi ljudi kod nas mogli dobro prihvatiti. U Čakovcu su postojali mali pivari, pivo se kuhalo na dva mjesta, ali malo tko je ovdje posvećivao neku značajnu pažnju samom pivu. Svima je to bilo nekakav usputni posao i zato sam domaćim ljudima htio ponuditi nešto drugačije, stvarano s puno brige. Nisam osoba koja se olako upušta u nove projekte, tako da sam dobro istražio tržište i bio sam svjestan što me čeka. Zbog toga smo i krenuli kao gipsy pivovara, kuhali smo u Daruvaru i Kučan Marofu odakle je krenula većina domaćih craft pivara", rekao je Radek, a potom dodao da mu je jedan od najvećih poticaja za pokretanje Lepih dečki bio i Beerfest Sjever, prvi čakovečki craft festival 2015. godine.
"To je bilo toliko uspješno da su svi mali pivari koje smo pozvali pivo rasprodali u dva sata. Nisu dolazili samo domaći nego i ljudi iz Koprivnice, Varaždina, Murske Sobote i Lendave. Kad sam to doživio, počeo sam malo kopati po financijama i tehničkim stvarima, a kako mi je strojarstvo struka i godinama sam radio po cijeloj Europi, shvatio sam da bih ja to stvarno mogao. Danas imamo osam stalno zaposlenih i jednog vanjskog suradnika i jako sam zadovoljan kako cijela stvar funkcionira."
Svoje su pivo najprije počeli prodavati u limenkama, u dobro poznatim dućanima, no Radek nam je rekao da su njihovi kapaciteti za trgovačke lance još uvijek premali, ali i kako smatra da među domaćim ljudima još uvijek postoji mišljenje da limenka predstavlja nešto loše i nekvalitetno te im se taj pothvat i nije pokazao najisplativijim. Pojasnio nam je i da je limenka zapravo daleko bolji odabir od boce jer se u njoj nalazi manja količina zarobljenog kisika, a on, posebice kada je riječ o jako hmeljenim pivama, s vremenom kvari okus.
"U Hrvatskoj je limenka percipirana kao nešto jeftino i ružno. Mi se protiv toga borimo već godinama, a moram spomenuti i da sve što šaljemo u izvoz, šaljemo u limenkama jer se vani to više traži, pa nije čudno niti da u restoranu visoke kuhinje dobiješ pivo u limenci. Kod nas su to rijetki izuzeci", dodao je.
Upravo iz tog razloga, danas je pivo Lepi dečki dostupno samo u specijaliziranim trgovinama, restoranima i kafićima, a nedavno su otvorili i web shop te se, kako nam je objasnio njihov marketinški strateg Krešimir Biškup, ponovno okreću svojim počecima i stvaranju direktnog odnosa s kupcem. Na to je svakako utjecala i trenutačna situacija s pandemijom zbog koje danas, umjesto očekivanog rasta od 20 do 30 posto u odnosu na prošlu godinu, proizvode u znatno manjim količinama.
Iako smanjenim kapacitetom, dok gledamo kroz veliku staklenu stijenu prema uredno organiziranom, a ipak pomalo razigranom pogonu prepunom bačvi, čini nam se kako se ovdje baš uvijek nešto događa. Provjeravaju se bačve, sortiraju se boce ili limenke, lijepe se naljepnice i cijeli sustav zbilja dobro funkcionira. "Kuhaju se dvije šarže dnevno", govori nam Radek dok prolazimo kroz pogon i uživamo u intenzivnim pivskim mirisima, "a onda cijelu stvar preuzima druga ekipa koja puni limenke, boce i bačvice od pet litara."
"Iako je prodaja zbog korone manja od očekivane, na što svakako nismo računali kada smo uzimali kredit za otvaranje novog pogona, jednostavno smo se bacili na glavu. No, čak i u ovoj situaciji, lagere i dalje proizvodimo u zadovoljavajućim količinama. Oni su najtraženiji jer su najdostupniji, pitki i nisu pretjerano skupi. Međimursko, Čakovečko i Tri mrtvaca su tri etikete kojih prodamo najviše, a tu je i Kaj-El, američki pale ale, kao klasičan craft. Puno uspjeha postigli smo i s Vukom, koje je meni osobno najdraže pivo. To je Session IPA, nešto laganija od klasične, s manjim postotkom alkohola i baš pravo pivo za svaki dan", dodaje.
U priču se potom ubacuje i marketinški mag pivovare pa dodaje kako su se, s dolaskom koronakrize i gubitka dijela prometa na domaćoj obali, odlučili više posvetiti zagrebačkoj i publici sa sjevera. Tako su nedavno izbacili pivo u suradnji s Toplicama Sveti Martin, a ovog ljeta popisu suradnika dodali su i OPG Lisjak, lokalnog proizvođača borovnica te proizveli tamno pivo s notama borovnice. Velika su im želja i suradnje s međimurskim vinarima i restoranima te samo promicanje Međimurja kao posjeta vrijedne regije.
Zanimljivo je spomenuti kako Lepi dečki sami proizvode i svoje etikete, koje pak nastaju u suradnji s domaćim ilustratorima Mariom Vadljom i Krešom Novakom te kako neprestano rade na promicanju lokalne priče koju, kako kažu Danijel i Krešimir, zbilja vrijedi čuti. Ispričali su nam tako i zgodu o Tri mrtvaca, pivu koje je nastalo sasvim slučajno i odjednom postalo veliki hit.
"Kako svako naše pivo ima svoju priču, tako je imaju i Tri mrtvaca. Tri mrtvaca je prva krčma do našeg novog pogona i vlasnik Pišta nas je stalno ispitivao kad ćemo njemu napraviti pivo. No, to je mala birtija u kojoj se proda tek nekoliko piva dnevno i nama se jednostavno nije isplatilo proizvoditi 2000 litara piva za njega. Kada nam se u proizvodnji dogodila greška pa su dečki, zbog slučajne zamjene količina dva tipa slada, umjesto Međimurskog piva koje su kuhali, dobili drugačiji, ali još uvijek dobar okus, a sve se to događalo negdje u ovo vrijeme, oko Svih svetih, ponudili smo Pišti to pivo, flaširali ga i napravili hit. Kod njega je prodaja piva otišla u nebo, danas uzima dosta piva od nas, a i ljudi koji nemaju veze s Pištom brzo su se zaljubili u Tri mrtvaca", kroz smijeh su se prisjetili.
"I kad mislimo da nemamo novo pivo ili da nemamo priču, ona se sama stvori. Jednostavno tako funkcioniramo i mislimo da je to i bit jedne male pivovare, da uz dobro pivo iza svega stoji i dobra priča", složili su se Krešo i Danijel.
Prvi smo probali Črnog, novi crni lager Lepih dečki
U čašu natočen ravno iz bačve, još svjež, primamljivog mirisa, Črni je pivo koje na najljepši način podsjeća na tople dane iza nas i priprema na one hladnije. Na prvu osvaja tamnom bojom laganim i zabavnim, pitkim i osvježavajućim notama, a već na drugu iznenađuje izraženim notama čokolade i kave. Pitate li nas, ovo bi pivo moglo bi biti pravi hit u idućim mjesecima.
Hrvatska craft scena i svijet
"Prema nekakvim posljednjim podacima koje smo dobili, craft piva u Hrvatskoj ima oko 1,2 - 1,3 posto ukupnog tržišta piva. U Europskoj uniji je prosjek 5, 5 posto, a u Americi, gdje je cijela craft priča i krenula, to je nekih 25 posto. Računamo da bi Hrvatska do 2025. mogla biti na tri do pet posto i to je za naše kapacitete, ali i kapacitete naših kolega, sasvim dovoljno. Ima prostora za rast starih i osnivanje novih pivovara. Engleska, Njemačka i sve te veće zemlje su same po sebi već imale tradiciju, mi baš i ne pa mislim da smo već jako puno napravili unazad nekoliko godina. Čak i da sve domaće pivovare proizvode maksimalne količine, ne znam bi li se proizvelo više od tri posto, a onda je tu i pitanje koliko možeš prodati. Baš zato, mi smo pivovara koja pliva negdje između malih i velikih i nama je tu sasvim dobro", zaključili su na kraju Danijel Radek i Krešimir Biškup.
Zašto je pivo iz limenke bolje od piva iz staklene boce?
"Limenka ima nebrojene prednosti u odnosu na bocu. Prije svega, kvaliteta proizvoda. Kod limenke ne postoji zračni čep koji postoji na bocama i zbog kojeg je nemoguće da u boci ne bude kisik, a kisik kvari pivo i dolazi do oksidacije. S vremenom, bez obzira na to je li pakirano i skladišteno u savršenim uvjetima, pivo se u boci degradira. U nekim stilovima je to baš jako primjetno. Tako, na primjer, piva s puno hmelja baš i ne trpe bocu u prevelikoj mjeri pa ono pivo koje danas napuniš u bocu i ono koje piješ za dva tjedna više nije isto. Zato smo se mi, među rijetkim craft pivarima, od početka odlučili za limenku. Na kraju krajeva, tu je i UV zračenje kojega kod limenki nema, lakše su za transport, a važan je i ekološki aspekt jer se svaka limenka može otopiti i ponovno napraviti nova", objasnio nam je Danijel Radek.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....