PROMOCIJA KNJIGE

Znanstvenik Tim Spector poručio: "Razmišljajte o tome što jedete i neka što više toga bude fermentirano!"

U zagrebačkoj knjižari poznati autor predstavio hrvatski prijevod svog bestsellera o mitovima u prehrambenoj industriji

U prostorijama zagrebačke knjižare Hoću knjigu Megastore ove srijede redovi znatiželjnika napeto su čekali dolazak Tima Spectora, cijenjenog znanstvenika, epidemiologa i autora Sunday Times bestsellera Spoon-fed.

image
Privatna arhiva

Prijevod te knjige na domaće je tržište izašao prije točno godinu dana u suradnji tvrtke Koncept Izdavaštvo i start-upa Ani Biome, kao drugi naslov u seriji knjiga posvećenih promjeni percepcije hrane, a privukao je pozornost domaće javnosti jer “Što nam serviraju: zašto je gotovo sve što su nam govorili o hrani pogrešno” izdvaja i pobija česte mitove u koje vjerujemo, od toga koliko je doista potrebno jesti ribe, trebamo li zazirati od masnoće pa sve to pitanja ima li smisla piti dodatke prehrani.
image

Naslovnica knjige Tima Spectora - što nam serviraju

Koncept Izdavaštvo

U razgovoru s osnivačicom Ani Biome Nikom Pintar, Spector je prisutnima ukratko objasnio svoj profesionalni put, od uloge reumatologa, brojnih akademskih uspjeha, samih začetaka razgovora o mikrobiomu kao važnom faktoru našeg zdravlja pa sve do pokretanja vlastitog start-upa ZOE 2017. godine. Upravo je ekstenzivnim istraživanjima u sklopu projekta ZOE na svjetskoj razini potaknuo razgovor o mikrobiomu, ekosustavu bakterija koje žive u našim crijevima, kao i ukazao na to da mikrobiom možemo prilagoditi tako da radi za nas, a ne protiv nas.
image
Photoshot/Avalon/Profimedia

Na pitanje kako vidi budućnost prehrane, istaknuo je da će se sve više raditi na njenoj personalizaciji i savjetovao uzvanicima da eksperimentiraju s hranom jer ne postoji dijeta niti način prehrane koji svima odgovara. Pritom je također naglasio da se već za dva tjedna na drugačijoj prehrani može vidjeti promjena u mikrobiomu. Vjeruje da će za deset godina i dalje u tijeku biti borba s velikim prehrambenim tvrtkama koje rade ultra-obrađenu hranu. Napominje da te tvrtke u svijetu danas još smatramo korisnima jer omogućuju pristup jeftinoj hrani s dugim rokom trajanja, no dugoročno gledano takvi nam proizvodi štete.
image
Privatna arhiva

“Najvažnije što za svoje zdravlje možemo učiniti jest svakodnevno pravilno birati hranu koju jedemo”, naglasio je i dodao da će se u narednim godinama sigurno promijeniti način na koji se hrana obilježava, od toga da će se indeksirati ultra-obrađena hrana pa do novog indeksa korisnosti pojedinih proizvoda za naš mikrobiom.

Budući da je njegova knjiga koncipirana tako da prokazuje različite mitove vezane za cijelu prehrambenu industriju, naše navike i stav znanosti prema brojnim namirnicama, izdvojio je i nekoliko mitova koje bi uključio da danas piše svoju knjigu: “Jedan od velikih mitova današnjice jest da svi imamo manjak proteina u svojoj prehrani, što nije točno. Proteini su novi marketinški alat koji proizvođači koriste kako bi privukli pozornost i prodali svoje proizvode”, izjavio je i objasnio da se višak proteina ne skladišti u našim mišićima, nego ga tijelo ili prirodnim putem izbaci ili pak preradi u ugljikohidrate pa zatim u masnoće koje se talože u našem tijelu. Umjesto toga naglašava da nam u prehrani kronično nedostaje vlakana. Upravo je jedan od osnovnih postulata cijelog njegovog rada stav da bismo svi trebali na tjednoj bazi konzumirati barem 30 različitih vrsta povrća, grahorica, orašastih plodova i druge hrane jer ona nije samo splet ugljikohidrata, masti i šećera, nego hrana sama po sebi sadrži više od 50 tisuća različitih kemijskih spojeva koji koriste našem tijelu.

image
Privatna arhiva

Bakterije u mikrobiomu koje razgrađuju hranu uspoređuje s malom kemijskom tvornicom na koju se svaki dan može utjecati, a dodao je i da često u sebi imamo krivi set bakterija, jer ovisno o tome čime se hranimo, ta populacija raste ili se smanjuje. Smatra da se trebamo hraniti više konkretnom i neobrađenom hranom, kao i fermentiranom hranom.
image
Privatna arhiva

“Cijelo ljeto sam fermentirao razne namirnice da isprobam nešto novo. Hladnjak mi je prepun! Kako bi izbjegao bacanje hrane, sve ostatke stavljam u jednu posudu i fermentiram taj otpad - zovem to Timchi!”, nasmijao se Spector i dodao da je važno da jedemo i pijemo različite vrste fermentirane hrane i pića, ne samo jednu. Na njegovom se tako repertoaru nalaze mliječni i vodeni kefir, kombucha koju radim sam, fermentira kupus, kao i crvene paprike… “Ne uspije mi uvijek sve, ali većinom stvari budu jako ukusne. Time dobivamo raznolikiju populaciju dobrih bakterija nego kad pijemo probiotike”.
image
Privatna arhiva

Kod kupovanja fermentirane hrane upozorava da fermentirana hrana koja nije u hladnjaku i ima usto dugi rok trajanja više nije aktivna, niti može toliko pozitivno djelovati na nas pa da ju je bolje izbjegavati. Također ističe da ne treba zazirati od proizvoda s vidljivim sedimentom, štoviše, ističe da filtrirani proizvodi imaju puno manje pozitivnih tvari u sebi pa pomalo gube svoju svrhu. Također ne treba zazirati ni od šećera u tim proizvodima jer u fermentiranim pićima može biti do jedna žličica šećera - mikrobima trebaju šećer!
Za kraj je izrazio veselje što će isprobati zagrebačke restorane u kojima fermentiraju hranu, rade kombuche, vlastiti sir i druge proizvode te poručio: “Razmišljajte o tome što jedete i birajte ispravno!”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. prosinac 2024 12:28