ISPEKLA DOBRA HRANA

PRŽENO TIJESTO KAKO SU GA RADILE NAŠE BAKE: Počelo je vrijeme fašnika što znači da ove recepte jednostavno morate pripremiti!

Piše:

Objavljeno: 10. veljača 2019. 10:21

Marko Miščević

Počelo je vrijeme fašnika, karnevala, poklada, odnosno maškara, ovisno u kojem se dijelu Hrvatske nalazite. Sve su to nazivi koji obilježavaju kraj siječnja i gotovo cijelu veljaču, mjesec rezerviran za ludiranje i kostimiranje, ali i uživanje u tradicionalnim gastronomskim običajima. Ove godine imamo vremena za maškaranje sve do 6. ožujka i Pepelnice, kada počinje vrijeme posta pa ga dobro iskoristite za uživanje u krafnama, fritulama, kroštulama, poderanim gaćama i sličnim ukusnim pokladnicama!

Karneval u Slavoniji. Jedan detalj iz djetinjstva koji nikad neću zaboraviti su kostimirane povorke koje prolaze kroz mjesto. Združene sve generacije pjevaju, plešu i veselo pozdravljaju ljude koji ih gledaju, a sve to popraćeno zvucima tamburice. Mlađe djevojke nose košare s krafnama, ali i s domaćom rakijom i nude prolaznike. Na kraju kolone, obično s ciljem da prestraše nas mlađe, išli su mladi dečki obučeni u crno s dosta nezgrapnim maskama, te ih je bilo poželjno izbjeći. Ponekad mi se činilo da izviruju iz svakog ugla. A onda, naravno, slijedi obilazak rodbine i uživanje u slasticama. Dok su se kuharice nadmetale čije su krafne ukusnije, pjenastije, mekše i aromatičnije, nas troje smo ih fino degustirali, ali i spremali u košaricu jer neprekidno se ponavljala rečenica da se danas mora sve pojesti, budući da je sutra Pepelnica ili Čista srijeda i počinje post. Tada su se krafne uglavnom pekle na domaćoj svinjskoj masti, stoga ne čudi njihova zabrinutost. Bilo je zabavno slušati te priče, jer dok smo nas troje najmlađih neometano uživali u krafnama ili pak poderanim gaćama, oni nešto stariji imali su potrebu ispričati na koji su način spravljali krafne, kakvo je bilo brašno, da jaja baš i nisu bila dovoljno žuta, a da kvas možda i nije bio baš dobar... Svaka je kuharica tog dana imala neku svoju boljku. Kako god, slastice su im bile savršene. Nikako ne mogu zaboravit kako su u tom simpatičnom kukanju vješto skrivale jedna od druge svoje male trikove za bolju pripremu, i izbjegavale odgovore na pitanje koliko su stavile jaja, koliko brašna... Svaka je htjela zadržati svoju originalnu recepturu. Bitno je samo da je riječ o slatkom kolaču od dizanog tijesta, koje se prži u dubokom ulju. Danas postoje razne kombinacije, a što god bio vaš odabir, važno je da se okružite dragim ljudima, na lice stavite najdražu masku, tanjur napunite omiljenim krafnama, fritulama, kroštulama, pispaljima ili kako god se zvale te delicije u vašem kraju… Bitno je da su ukusne i napravljene s ljubavlju.