Malina (lat. Rubus idaeus) je zeljasta biljka iz porodice ruža za koju se vjeruje da porijeklo vuče iz Južne Azije i da je toliko stara, kažu pojedini izvori, da su je jeli i špiljski ljudi. Tijekom stoljeća postala je izrazito cijenjena i korištena kao ljekovita biljka. Tako su joj, primjerice, stari Grci pripisivali moć poticanja plodnosti. Međutim, bombastičan okus njezina nježnog ploda najzaslužniji je za status koji danas uživa, a taj je glas da je riječ o vrhunskom voću čiji je, usput rečeno, najveći svjetski proizvođač - Srbija.
Gledajući s nutritivne strane, malina je bogata antioksidansima, a u njezinu su sastavu i vlakna, folna kiselina, vitamini K, C i E5, mangan, magnezij, bakar, kalij i omega 3 masne kiseline. U novije vrijeme posebno je zanimljiva čileanska malina odnosno ulje njezinih sjemenki, koje se smatra najjačim prirodnim štitom od štetnih sunčevih zraka. Prema većini izvora postoji čak 11 sorti malina, no najrasprostranjenije su crvena, crna i ljubičasta. Plodovi ove grmolike biljke dozrijevaju krajem lipnja, najviše mjesec dana od početka cvjetanja, a njezine ćemo slatko-kisele plodove brati još 15 do 30 dana.
Malina nije bez razloga mnogima omiljeno voće. Poznata po svojoj posebnoj, gotovo parfemskoj aromi, malina nije samo vizualno atraktivna. Njezini listovi se suše i koriste za čaj, a od plodova se radi i ocat koji se u narodnoj medicini koristi za snižavanje temperature.
Iako je maline zbog njihove osvježavajuće arome najbolje jesti svježe s malo šećera ili šlaga te s kremastim sirom ili jogurtom uz dodatak meda i limunove korice, možete ih koristiti i za pripremu sokova, vina, sladoleda, smoothieja, kolača, slatkih umaka..., a možete ih i sušiti ili zamrznuti. Također, izvrstan su dodatak kremama od bijele i tamne čokolade, zabaioneu, crème brûléeu, zuppi inglese, panna cotti ili tiramisu kremi i mousseovima.
Kako su bogate pektinom, idealne su i za pripremu džemova, želea i marmelada, koje onda možete upotrijebiti u pripremi torta i kolača s orašastim plodovima, a možete ih servirati i kao preljev uz slana jela od divljači i peradi.
Treba reći i kako su maline vrlo osjetljivo voće, pa se najveća pažnja mora posvetiti njihovu čuvanju, stoga prije stavljanja u hladnjak obavezno izdvojite one koje pokazuju znakove kvarenja.
Želite li uživati u svim njezinim okusima, pripremite tortu s malinama i pistacijom po receptu poznate slastičarke Žakline Troskot koji je podijelila s čitateljima Dobre hrane.
Torta od malina i pistacija po receptu Žakline Troskot
Za biskvit:
• 6 jaja
• 250 g jogurta
• 1 žličica praška za pecivo
• 220 g šećera u prahu
• 150 g pistacija
• 150 g brašna
• 1 vanilin šećer
• 100 ml mlijeka
• 1 prstohvat soli
Odvojite bjelanjke i žumanjke. Umutite bjelanjke s malo soli u čvrst snijeg. Miksajte žumanjke dok ne posvijetle, onda dodajte jogurt, prašak za pecivo, brašno, šećer u prahu, vanilin šećer, sol i pistacije i sve dobro sjedinite. Pećnicu ugrijte na 180 Celzijevih stupnjeva. U smjesu pažljivo dodajte snijeg od bjelanjaka. Pecite otprilike 15 minuta.
Za mousse od pistacije:
• 6 žumanjaka
• 120 g smeđeg šećera
• 180 ml mlijeka
• 12 g želatine u prahu
• 100 g pistacije
• 280 g vrhnja za šlag
Natopite želatinu. Skuhajte mlijeko, šećer i jaja. Dodajte želatinu. Dodajte sitno mljevenu pistaciju. Kad se krema ohladi, dodajte šlag. Izlijte na ohlađeni biskvit i stavite na hlađenje.
Za mousse od malina:
• 6 žumanjaka
• 120 g smeđeg šećera
• 180 ml mlijeka
• 12 g želatine u prahu
• 360 ml pirea od maline
• 280 g šlaga
Namočite želatinu. Mlijeko, šećer i žumanjke zajedno skuhajte uz stalno miješanje do 85 Celzijevih stupnjeva. Kada je krema skuhana, maknite s vatre i dodajte želatinu. Dodajte hladni pire od maline i dobro izmiješajte. Obavezno dodajte odmah u toplu kremu. Ostavite da se ohladi. U ohlađenu kremu dodajte šlag (ne prečvrst). Izlijte na ohlađenu kremu od pistacije i stavite na hlađenje preko noći. Prije serviranja rasporedite svježe maline po torti.