Prije dva tjedna pokušali smo telefonski rezervirati stol u zagrebačkom restoranu Theatrium by Filho, ali ljubazno osoblje objasnilo nam je da su iduća dva dana u potpunosti popunjeni. Bravo za njih, pomislili smo i od ideje večere tamo nakratko odustali. Zatim smo stol ponovno pokušali rezervirati ovih dana i napokon uspjeli, da bismo došli u restoran u kojem smo većinu večere bili uglavnom sami. Budući da je u pitanju prilično popularan restoran, ostali smo pomalo iznenađeni, ali to smo pripisali vrhuncu sezone i ionako polupraznom gradu.
Sjeli smo na terasu, koja se nalazi u atriju Zagrebačkog kazališta mladih, i koja je skrivena od znatiželjnih pogleda slučajnih prolaznika, mirna i tiha. Osoblje nas je odmah uputilo u to da neka jela s menija nisu točno takva kakvima su opisana, jer neke namirnice baš toga dana nisu bile dostupne.
Za predjelo smo naručili cvijet tikvice u tempuri punjen svježim kozjim sirom s džemom od pečene rajčice (13 €), ceviche od mariniranog gofa s kremom od avokada (15 €) i Jakobove kapice s pršutom Iberico de Bellota (17 €). Za glavna jela dvoumili smo se između klasika po kojima je chef Filip Horvat poznat, poput primjerice njegova rižota s biftekom ili beef Wellingtona, ali na kraju smo se ipak odlučili za laganija, ljetna jela te smo naručili brancina s grilla (koji je zamijenjen sabljarkom) na kremi od graška s mahunama i istarskim tartufima (26 €), prepelicu s pjenom od krumpira i dehidriranim crnim maslinama (26 €) i luleke u umaku od pečene rajčice s mozzarellom (17 €). Za desert smo naručili souffle od pistacije (10 €) i biskvit od maslinova ulja s breskvom i sladoledom od bosiljka (9 €).
Počeli smo pozdravom iz kuhinje u formi žličnjaka od maslaca s tartufom i domaćim kruhom. U maslacu se lijepo osjetio tartuf, nije bio previše napadan, ali je bio neslan, što se vrlo lako moglo ispraviti dodatkom cvijeta soli na vrh žličnjaka. Kruh je bio topao, ali zbijen i kao da se nije dovoljno digao, što nas je pomalo razočaralo, jer važnost dobrog kruha u restoranu itekako je velika.
Nastavili smo zatim gofom mariniranim u limeti i maslinovu ulju koji je poslužen na kremi od grilanog avokada i sezamova ulja uz dodatak mladog luka. Na meniju je naveden još i dragoljub koji nije bio poslužen, ali je jelo bilo posipano ekspandiranim prosom, koji pak nije naveden u opisu jela (niti je tako umočen u ulje teksturom ili okusom doprinio jelu). Cijelo jelo zapravo je bilo servirano pomalo nespretno, budući da je ceviche poslužen u zdjelici i riba je u potpunosti prekrila ostatak komponenti pa nam je bilo teško dozirati kremu, koja se nalazila na dnu. Osim toga, krema od avokada bila je preteška, masna i blago gorkasta, a velika količina sjeckanog mladog luka dominirala je nad ribom. No, sama riba, barem ono što smo uspjeli isprobati zasebno, bila je dobro začinjena.
Cvjetovi tikvica punjeni kozjim sirom, s druge strane, bili su lagani i nježni, ali pomalo predvidivi, bez ikakva dodatka, barem začina, koji bi ih učinio zanimljivijima. Posluženi su na povećoj količini slatkog džema od rajčice, koji nam se za delikatne cvjetove tikvice učinio previše moćnim.
Jakobove kapice s tanko rezanim pršutom Iberico de Bellota, breskvom i bosiljkom svidjele su nam se najviše od sva tri predjela. Jelo je bilo istovremeno nježno, a dovoljno slatkasto, slano i aromatično, svježe i baš ljetno.
Među glavnim jelima izdvojili bismo sabljarku s kremom od graška, mahunama i graškom (umjesto boba koji je naveden na meniju), bogato posipano ljetnim crnim tartufom, kombinaciju koja je bila ukusna, lagana i osvježavajuća. Povrće je ostalo blago hrskavo i puno okusa, krema je bila blago slatkasta, tartuf je bio dobar dodatak i cijelo jelo dobro je funkcioniralo.
Isto bismo mogli reći i za luleke od krumpirova tijesta u umaku od pečene rajčice, sušene rajčice, bosiljka i mozzarelle, jelo koje je bilo lijepo izbalansirano, taman slatkasto i bogato, ali i jedno od onih s kojima se općenito ne može puno pogriješiti. Ovdje nam je nedostajao hrskavac od parmezana, koji je naveden u jelovniku, ali je izostao s tanjura.
Pečena prsa prepelice i batak paniran u lješnjacima s pjenom od krumpira, dehidriranim crnim maslinama, jusom od prepelice i mladom salaticom bilo nam je, unatoč visokim očekivanjima, možda i najslabije jelo večere. Prsa su bila dobro pečena i ostala su sočna, ali bataci su posluženi u zasebnoj zdjelici, umočeni u kremu od krumpira čime su izgubili na hrskavosti i općenito je kreme (a ne pjene) bilo previše u odnosu na meso. Osim toga, ta je krema od krumpira bila gusta i teška, a okusom sasvim obična. Mlada salatica uopće nam nije poslužena, bez nekog posebnog objašnjenja, a ovdje bi baš dobro došla.
Srećom, Benvenutijeva malvazija, koju smo ovdje pili na čaše (6 €), i deserti popravili su stvar. Souffle od pistacije sa sladoledom od pistacije bio je fantastičan. Obje komponente bile su kremaste, lijepo izraženog okusa pistacije i ovaj smo tanjur ispraznili s posebnim guštom.
Biskvit od maslinova ulja s kremom od sporo pečene breskve, sladoledom od bosiljka, tartarom od breskve i papra i pjenom od jogurta i meda bio je lagan i jednostavan. Ovdje bismo čak i preživjeli bez biskvita, koji je bio nešto tvrđi nego što smo očekivali, i dovoljan bi nam bio samo aromatičan i bogat, kremast sladoled od bosiljka uz malo kreme od breskve i svježom breskvom.
Sve u svemu, od ovog smo restorana očekivali malo više. Možda smo ovog puta pogriješili s narudžbom i možda smo se trebali držati klasika, jer svako jelo koje smo isprobali u teoriji je zvučalo zbilja dobro, no izvedbe se uglavnom nisu pokazale najboljima. Theatrium by Filho, čini nam se, zamišljen je kao kul mjesto za ručak ili večeru, sa šarenim stolicama i zabavnim priborom za jelo, no kada je već toliko truda uloženo u ambijent, bilo bi lijepo kada bi svako jelo koje se ovdje naruči, to moglo pratiti. Također, bilo bi dobro da pažnju posvete i svom sanitarnom čvoru, miris kojeg pomalo kvari doživljaj.
Ipak, ne bi bilo pošteno ne pohvaliti osoblje, koje je bilo profesionalno i ljubazno, spremno udijeliti preporuku, ali i cijene koje za ovakav tip restorana i namirnice koje koriste nisu nabrijane, već prilično poštene.