Smješten preko puta autobusnog i željezničkog kolodvora u Vinkovcima (svojedobno jedna od najprometnijih lokacija u Vinkovcima), Vatikan je već 30 godina prisutan na gastro sceni Vinkovaca. U početku pečenjarnica i pizzeria, danas je Vatikan prerastao u restoran s ozbiljnim ambicijama i ponudom.
Vatikan smo posjetili u vrijeme ručka, i nismo imali problema s nalaženjem mjesta. Iako smo htjeli sjediti vani, nova natkrivena terasa još nije bila otvorena, a prostor do ulice bio nam nije privlačan zbog blizine prometnice.
Dočekao nas je pomalo nezainteresiran i blago nervozan konobar. Na pitanje o specijalitetu kuće, ni sam nije znao što bi odgovorio, ali smo ipak odlučili probati jednu od preporuka, marinirani svinjski lungić u umaku od gljiva s domaćim njokima (10,5 eura). Kako nismo bili previše gladni, za predjelo smo naručili juhu od rajčice i mrkve (3,5 eura) i sezonsku ajngemaht juhu (3,5 eura).
Osim juhe, odlučili smo se za gore navedeni lungić, pizzu Mangia (9,00 eura) (san marzano rajčica, maslinovo ulje, mozzarella, šunka, kulen, luk, feferoni) i lazanje s domaćim korama i raguom (8,5 eura), uz salatu Caprese (6,2 eura). Za desert smo naručili čokoladni fondant sa sladoledom (3,6 eura) i domaće knedle sa šljivama u vrhnju s cimetom (3,6 eura), dok smo uz ručak popili izvrstan pale ale lokalnog craft proizvođača piva Valens (3,5 eura). Nažalost, tek smo nakon naknadnog pregleda online jelovnika shvatili da restoran ima i solidnu vinsku kartu, međutim, kako je konobar nije spomenuo, a nije je bilo na stolu, bili smo uvjereni da u restoranu ne služe vino. No, ovo im ne možemo u potpunosti zamjeriti jer dio krivnje je na nama jer nismo pitali.
Juha od rajčice bila je korektna, iako u njoj nismo osjetili mrkvu, a krutoni su bili dosta slabo tostirani, tako da su se gotovo trenutačno namočili. Dobrodošao dodatak bilo bi malo maslinova ulja, ali ni njega nije bilo na juhi ni na stolu. Ajngemaht je svakako pohvalna sezonska juha, i bila je dosta dobro napravljena. Bila je nešto mutnija jer nije pročišćena, ali svejedno je bila vrlo krepka i ukusna, s domaćim noklicama, baš ono što čovjek očekuje od ajngemahteca koji se, nažalost, rijetko nalazi na ponudi restorana u Slavoniji.
Kako joj još nije sezona, ne zamjeramo pomalo bezukusnu rajčicu u salati, a pohvaljujemo dodatak pesta, iako bismo bili sretniji da je pesto domaći, s obzirom na dostupnost mladog češnjaka. Najlošije glavno jelo bilo je ono koje je preporučio konobar, marinirani medaljoni od lungića u umaku od gljiva s domaćim njokima.
Najbolji dio tog jela bili su njoki, dok su medaljoni bili nejednake veličine i presušeni. Ne znamo u kakvoj su marinadi odležavali, ali dojma smo da su samo preprženi na tavi bez marinade. Dojam nije popravio ni umak od gljiva, kojemu je falilo okusa, a gljive su bile vrlo tanko narezane, tako da se vjerojatno radilo o gljivama koje se stavljaju na pizzu. Dobro zamišljeno jelo, ali s dosta prostora za napredak. No zato su lazanje i pizza popravili dojam.
Lazanje su rađene u okruglom limu, ragu je vrlo ukusan, kore domaće, kao što naziv govori, i vrlo su sočne. Već smo nekoliko puta probali pizzu u Vatikanu, i u pravilu smo uvijek bili zadovoljni, pa tako i ovaj put. Stil bi se mogao opisati kao napolitanski, s vrlo dobrim tijestom, iako s nešto više nadjeva nego što bi se očekivalo na ovoj vrsti pizze, no to nikako ne zamjeramo. Rađena je u profesionalnoj krušnoj peći i definitivno je najbolja pizza u Vinkovcima, usporediva s ostalim kvalitetnim pizzerijama u Slavoniji.
Jedina zamjerka je tzv. kulen koji se nalazi na pizzi, boljka od koje boluju sve pizzerije koje smo posjetili, a koje umjesto slavonskog kulena, koji bi, kao i kvalitetan pršut, trebalo stavljati nakon pečenja, stavljaju tanko narezane šnitice mesnog pripravka koji se naziva ‘‘ravni kulen‘‘, što god to bilo. Svaki Slavonac zna da se od smjese za kulen tradicionalno prave samo kulen (smjesa za kulen + svinjsko slijepo crijevo) i kulenova seka (smjesa za kulen + svinjski kular (gužnjak) ili debelo crijevo), dok je sve ostalo salama.
Deserti su bili korektni, tijesto za knedle bilo je domaće i mekano, a prezle hrskave. Dojam je malo pokvarila čudna slanost (možda je voda za kuhanje bila presoljena?) i nadjev koji je bio dosta kiseo. Fondant i sladoled također su bili ukusni, iako je fondant vjerojatno bio zamrznut i podgrijan u mikrovalnoj, ako je suditi po vrlo malo tekuće sredine.
Sve u svemu, Vatikan bismo mogli opisati kao restoran s vrlo ozbiljnom ponudom pizze, koja je, uz lazanje, definitivno bila zvijezda današnjeg ručka. Preporučujemo posjetiti restoran petkom, kada se kuha domaći fiš. Ambijent je ugodan, iako je WC mogao biti malo čišći (za našeg posjeta nije bila neka gužva u restoranu koja bi opravdala stanje muškog WC-a), a lako je i naći parking. Ako kojim čudom putujete vlakom i imate presjedanje u Vinkovcima, ili ste došli ranije na kolodvor, svakako se isplati doći u Vatikan. Velike pohvale vrlo dobrom webu, s više-manje ažurnim jelovnikom. Prostora za napredak ima napretek, ali pohvaljujemo iskorak koji je Vatikan napravio, kada su standardi pripreme pizze u pitanju, i nadamo se da će i ostatak ponude slijediti taj standard.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....