Tornju Cibona, koji je u vlasništvu koncerna Agrokor, potrebna je hitna sanacija pročelja, koje se nije mijenjalo trideset godina. Pročelje nebodera, kako doznajemo, na nekim mjestima propušta vjetar, a ponegdje u zgradi curi kiša. Zato se u nekim radnim prostorima osjeća propuh.
Izvanredni povjerenik Ante Ramljak preselio je nedavno tvrtku iz poznatog tornja u upravnu zgradu na Žitnjaku. Rečeno je da je broj zaposlenika krovne Agrokorove kompanije sada gotovo upola manji nego početkom prošle godine te je veći dio prostora poslovnog tornja bio neiskorišten. Tako je odlučeno da se centralne službe podrške i upravljački tim i fizički približe operativnim kompanijama, od kojih se najveće nalaze na Žitnjaku.
Iz nebodera se iselila većina zaposlenika Agrokora d.d., ostala ih je nekolicina iz sektora trgovine. Očekuju se novi stanari, navodno se ovih dana trebala useliti poslovno-tehnološka tvrtka iz Agrokorove grupacije mStart. Priča se i da bi se neki koji su odselili u zgradu u Čavićevoj rado vratili u Cibonu.
PRIORITET
No, pitanje je u kojem je stanju zgrada tornja Cibona, u kojoj je trošak održavanja za korisnike skup. Uprava Agrokora, kako doznajemo, prije više od pet godina zanimala se za mogućnost zamjene pročelja i o tome su razgovarali s tvrtkom KFK koja se bavi dizajnom, proizvodnjom i montažom fasadnih sustava. Novo pročelje nebodera stajalo bi, prema tadašnjim procjenama, oko tri milijuna eura. Obnova nikad nije dogovorena iako bi vjerojatno bilo dobro da im je bila prioritet. To što zgrada nije prošla obnovu nije dobro ni sa sigurnosne strane. Još je 2001. godine jedna mramorna ploča pala s tornja i teško ozlijedila prolaznicu.
Agrokorov toranj, zapravo Cibonin, sagrađen je 1987. godine u povodu održavanja Univerzijade, u sklopu “Sportsko-poslovnog kompleksa Cibona Zagreb”. Na projektu su radili arhitekti Marijan Hržić, Borislav Šerbetić i Ivan Piteša.
- Za Cibonin toranj smo koristili staklo s odgovarajućom reflektirajućom kvalitetom, a danas se preferira transparentno. Jedna od najvećih prednosti tog tornja upravo je vizualna, u njoj se odražava okoliš. Ne mislim da je neboder sada u toliko lošem stanju da je opasan za prolaznike. Obnova bi uvijek bila dobra, ali može se i samo zamijeniti one dijelove pročelja koji nisu dobri - smatra arhitekt Marijan Hržić.
Trendovi u gradnji se mijenjaju i staklo koje se danas upotrebljava tehnički je naprednije. Toranj bi kod evenutalne buduće obnove morao dobiti novu i bolju kvalitetu termičke izolacije, ali vizualno bi izvana morao ostati isti jer je jedan od zaštitnih znakova Zagreba. Uglavnom, većina stručnjaka se slaže da toranj nikako ne bi trebao biti prazan jer bi tako zgrada mogla propasti.
- Neboder je napravljen za uredske prostore. Međutim, možda bi se mogle istražiti moguće nove namjene, za sport, hotel, ekskluzivno stanovanje, kombinaciju raznih sadržaja. Taj toran nikako nije prikladan za, primjerice, prenamjenu u mnogo manjih stanova po katu jer nema dovoljno odvodnje. Netko bi od mogućih budućih korisnika tornja morao naći komercijalni interes i onda bi se mogle istražiti sve mogućnosti. No, najgore bi bilo da se zgrada zaključa te da se i dalje ne održava - ističe Marijan Hržić.
Jezivi izgled
Arhitekt Hržić kaže da je zapravo u gorem stanju donji dio kompleksa Cibona, odnosno dvorana i prolaz koji trebaju hitnu rekonstrukciju. Neki dijelovi dvorane izvana izgledaju jezivo.
- Mnogi važni dijelovi prije svega javnih prostora kompleksa s vremenom su devastirani te je nužno njihovo ponovno preuređenje. U lošem stanju je i košarkaška dvorana - kaže arhitekt Hržić.
Za buduće korištenje tornja Cibona moguće su dvije opcije - najam ili prodaja. No, za prodaju bi bila nužna suglasnost vjerovnika. Osim toga, na tornju su upisani tereti bivše uprave. I neki prostori na prvim katovima nisu Agrokorovi.
Foto: Dragan Matić/Hanza Media, Tomislav Krišto/Hanza Media, Darko Tomaš/Hanza Media Davor Pongračić/Hanza Media
