Mi smo jučer dočekali 2025. godinu, a znate li tko je dočekao tek 1387. godinu ili tko je već na polovici 5 tisućljeća?

Kalendari su bitan dio svakodnevnog života i modernog društva. Oni čine mnogo više od toga da nam pomažu u planiranju događaja; oni oblikuju način na koji organiziramo svoje vrijeme, planiramo svoj posao, slavimo praznike pa čak i razumijemo prolazak vremena. Dok digitalni alati poput Googleovih podsjetnika zasigurno mogu pojednostaviti stvari, dublji utjecaj kalendara leži u njihovoj sposobnosti da sinkroniziraju naše aktivnosti i održavaju nesmetano funkcioniranje društva. Oni služe kao zajednički okvir koji povezuje pojedince, zajednice i cijele nacije. Ali kako različite vrste kalendara dolaze u obzir i koji se danas koriste diljem svijeta, piše Family Search.

Koje su 3 glavne vrste kalendara?

Kalendari diljem svijeta mogu se podijeliti u tri glavne vrste na temelju njihovih metoda mjerenja: solarni, lunarni i lunisolarni.

solarni kalendar

SHUTTERSTOCK

1. Solarni kalendari

Najraširenija vrsta kalendara je solarni kalendar. Najbolji primjer solarnog kalendara je gregorijanski kalendar, koji se danas koristi u većini svijeta. Solarni kalendari temelje se na Zemljinoj orbiti oko Sunca, a godina se sastoji od otprilike 365,25 dana. Ova vrsta kalendara dijeli godinu na mjesece, pri čemu svaki mjesec pomaže u praćenju napretka kroz promjenu godišnjih doba. Gregorijanski kalendar, sa svojim prijestupnim godinama za dodatnih 0,25 dana u svakoj godini, osigurava da godina ostane dosljedna tijekom vremena, čuvajući sezonsku usklađenost. Ova preciznost razlog je zašto su solarni kalendari okosnica međunarodnog poslovanja, globalne koordinacije i kulturnih događanja diljem svijeta.

lunarni kalendar

SHUTTERSTOCK

2. Lunarni kalendari

Lunarni kalendari, poput islamskog, temelje se na mjesečevim mijenama, a ne na Zemljinoj revoluciji oko Sunca. Svaki mjesec u lunarnom kalendaru odgovara punom mjesečevom ciklusu (oko 29,5 dana), pa su zbog toga lunarni kalendari kraći od solarnih. Islamski kalendar, na primjer, sastoji se od 354 ili 355 dana u godini. Kao rezultat toga, lunarni mjeseci ne ostaju usklađeni sa solarnim godišnjim dobima, pa se islamski praznici i svetkovine, poput Ramazana i Bajrama, pomiču kroz godinu, nastupajući u različito vrijeme u odnosu na solarni kalendar. Lunarni kalendari se prvenstveno koriste u vjerskim kontekstima i kulturnim tradicijama, gdje Mjesečeve mijene imaju simbolički značaj.

3. Lunisolarni kalendari

Lunisolarni kalendari pokušavaju kombinirati solarne i lunarne metode prateći i solarnu godinu i mjesečeve mijene. Cilj ovih kalendara je uskladiti mjesece s Mjesečevim mijenama, a istovremeno zadržati vezu sa solarnom godinom. Međutim, budući da se puni mjesečev ciklus (oko 29,5 dana) ne uklapa uredno u solarnu godinu (365,25 dana), ovi kalendari često dodaju dodatne dane ili mjesece kako bi održali ravnotežu između dva sustava. Na primjer, kineski kalendar je lunisolarni i kombinira solarne i lunarne elemente. Dok moderna Kina koristi gregorijanski kalendar za svakodnevni život, tradicionalni kineski kalendar koristi se za određivanje datuma velikih kulturnih proslava kao što su Kineska nova godina i Jesenski festival.

Kalendari koji se danas koriste diljem svijeta

Dok se danas koristi približno 40 različitih kalendara, postoji nekoliko ključnih koji se široko koriste u svjetovne, vjerske i kulturne svrhe.

1. Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar, solarni kalendar, daleko je najrašireniji kalendar na svijetu. Uveo ga je papa Grgur XIII. 1582. kako bi riješio netočnosti Julijanskog kalendara, a gregorijanski je kalendar globalno prihvaćen za civilnu upotrebu. To je standard za međunarodno poslovanje, vladu i komunikaciju.

2. Julijanski kalendar

Julijanski kalendar, koji je uveo Julije Cezar 45. godine prije Krista, preteča je gregorijanskog kalendara. Iako danas nije u širokoj upotrebi, još uvijek igra važnu ulogu u nekim religijskim kontekstima. Julijanski kalendar uveo je koncept prijestupne godine, uzimajući u obzir činjenicu da je solarna godina malo duža od 365 dana. Istočna pravoslavna crkva, na primjer, i dalje koristi Julijanski kalendar za određivanje datuma vjerskih obreda poput Božića i Uskrsa.

3. Židovski kalendar

Židovski kalendar je lunisolarni kalendar koji određuje židovske praznike, subote i vjerske obrede. Igra središnju ulogu u određivanju vremena slavlja kao što su Pesah, Yom Kippur i Rosh Hashanah. Kao i gregorijanski kalendar, ima fiksne mjesece, ali također dodaje dodatni mjesec u određenim godinama kako bi se uskladio sa solarnom godinom.

4. Islamski kalendar

Islamski kalendar je isključivo lunarni, sastoji se od 12 mjeseci na temelju mjesečevih mjena. Prvenstveno ga koriste muslimani diljem svijeta za određivanje datuma važnih vjerskih događaja kao što su ramazan i hadž. Budući da su lunarne godine kraće od solarnih godina, islamski praznici svake godine nastupaju ranije prema gregorijanskom kalendaru.

5. Kineski kalendar

Kineski kalendar je lunisolarni kalendar. Iako moderna Kina koristi gregorijanski kalendar, još uvijek se koristi tradicionalni kineski kalendar za određivanje vremena tradicionalnih praznika, uključujući Kinesku novu godinu, Festival lampiona i Festival zmajevih čamaca. Kineski kalendar također igra ulogu u astrologiji i feng shuiju.

6. Perzijski kalendar

Perzijski kalendar se smatra jednim od najtočnijih kalendara na svijetu, s greškom manjom od jedne sekunde godišnje. Ovaj se solarni kalendar prvenstveno koristi u Iranu i Afganistanu i za civilne i za vjerske svrhe. Vrlo je precizan zbog svoje metode prilagođavanja prijestupnih godina i ključni je alat za određivanje perzijske Nove godine (Nowruz), velikog kulturnog događaja.