KINESKI ZID

Vratili se iz Švedske i kupili stan u legendarnoj splitskoj zgradi: ‘Današnja novogradnja je precijenjena, na brzinu isprojektirana i jeftino izvedena‘

 Robert Leš
Iako je prostor bio lijep i svijetao, bile su potrebne mikrointervencije kako bi se prilagodio potrebama vlasnika. Za to se pobrinula arhitektica Iva Martinis

Suvremena stambena izgradnja, uz malobrojne izuzetke, svojom cijenom po kvadratu teško može nadomjestiti kvalitetu stambene izgradnje prošlog stoljeća. Stambene zgrade građene diljem Jugoslavije 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća za vojna lica i radnike imaju ugrađen daleko veći standard življenja, u smislu kvadrata po stanaru, osvjetljenja, prostorne organizacije, broja stanova po stubištu, zajedničkih prostora i atmosfere, u odnosu na prosječnu, ali i tzv. "luksuznu" stambenu izgradnju od 90-ih do danas, uz izuzetak kratkotrajne kontrolirane izgradnje u sklopu Programa POS-a u poslijeratno vrijeme.

Govori nam to arhitektica Iva Martinis, vlasnica ureda Arhitektura Martinis, koautorica više nagrađenih natječajnih radova i predavačica na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, dok razgovaramo o legendarnom stambenom kompleksu Kineski zid s dvije zgrade blizanke na Spinutu u Splitu, izgrađenom 1971. prema projektu poznatog arhitekta Frane Gotovca, autora i poznate Krstarice na Splitu III.

image
Robert Leš
image
Robert Leš
image
Robert Leš
image
Robert Leš

Upravo je u sjevernoj zgradi Kineskog zida stan kupila četveročlana obitelj koja se nakon više godina života u Švedskoj odlučila vratiti u svoj grad, te za projekt njegova preuređenja angažirala arhitekticu Ivu Martinis.

- Zatečeni stan bio je vrlo lijep, ugodan i svijetao, imao je besprijekoran tlocrt i orijentaciju te ga gotovo nije trebalo ni taknuti; bio bi prekrasan i bez mog uplitanja. Međutim, bilo je potrebno intervenirati barem u nekoj mjeri za useljenje - kaže Iva Martinis.

Riječ je o dvostrano orijentiranom stanu površine sto četvornih metara - čije sjeverno lice gleda na splitski stadion Poljud arhitekta Borisa Magaša, a južno lice preko međuprostora lođa na stambenu ulicu i južni Kineski zid - ugrađenom u tri modula armiranobetonskog sistema poprečnih nosivih zidova na osnom razmaku od 380 cm.

- Iako je izgrađen prije više od 50 godina te je postojeći tlocrt bio odgovarajući, tek kroz nekoliko mikrointervencija u tlocrtu prilagođen je suvremenom načinu života njegovih novih korisnika koji su se na kraju odlučili za značajnije ulaganje: postavljena je nova vanjska i unutarnja stolarija, provedene su nove instalacije, izvedene nove obloge, dio zidova, projektirani je namještaj s opremom, većina rasvjete... - govori arhitektica.

image
Robert Leš
image
Robert Leš
image
Robert Leš
image
Robert Leš

Investitori su imali jedan standardni popis želja: otvoreni boravak, suvremene materijale i ambijente, pa su mikrointervencije u smislu prostorne organizacije išle u smjeru oslobađanja središnje dnevne zone u smjeru sjever-jug, desni modul je prihvatio roditeljsku spavaonicu s vlastitom kupaonicom, dok je lijevi modul gotovo u potpunosti sačuvao prostornu organizaciju dviju spavaćih soba s dijeljenom kupaonicom.

- Svaka prostorija dobila je vlastito pažljivo projektirano središte, centar zbivanja, fokus: kuhinjski otok s blagovaonskim stolom, roditeljski krevet s garderobnim ormarom, dječji krevet s radnim stolom te radni stol u prozoru s prostorom za sjedenje na lođi. Tim je postupkom afirmirana originalno zamišljena centralna simetrija svakog pojedinog modula koja se dala očitati u strukturi vanjske stolarije orijentirane na jug te kroz postav sjevernih niša s ugradbenim ormarima i kuhinjom te francuskim prozorima na uglu. Preostala projektirana oprema ugradila se u zatečene niše, postala je sastavni dio zida - opisuje.

image
Robert Leš
image
Robert Leš
image
Robert Leš

Projektiranje je trajalo oko pola godine, a izvedba do useljenja skoro godinu dana. Gotovo je sve projektirano i stolarski rađeno na licu mjesta, osim pokretnog namještaja: trosjeda i stolića u boravku, blagovaonskih stolaca, roditeljskog kreveta, radnih stolaca... Drvena vanjska stolarija, hrastov parket, sivobež zidovi i stolarija s antracit i sivoplavim naglascima odgovaraju skandinavskoj estetici vlasnika koji su dio namještaja i rasvjete dopremili iz stana u kojem su živjeli u Švedskoj, ali odgovaraju i bezvremenskoj estetici zatečenog modernističkog okvira.

- Nadam se da ovom realizacijom nisam (previše) narušila originalne postavke prostora. Nadam se i da će investitori u njoj voditi lijepi život, da će prisvojiti, naseliti i mijenjati prostor kako im odgovara - kaže, dodajući kako su rekonstrukcije stanova i kuća vrlo zahtjevne, zahtjevnije od novogradnje, no ona smatra da se uvijek isplati upustiti u ovakvu vrstu kupovine i zahvata jer će "u konačnici dobiti puno ljepši prostor, a naposljetku i život, nego što ga nudi jedna precijenjena, uglavnom na brzinu isprojektirana i jeftino izvedena, supstandardna, ‘luksuzna‘ novogradnja".

image

Zatečeno stanje

Robert Leš
image

Nacrti izvedenog stanja

Arhitektura Martinis.
image

Nacrti postojećeg stanja

Arhitektura Martinis.

- Nažalost, danas ne postoje stambene strategije ni politike, na tom polju arhitekture vlada zakon profita. Nije to problem samo u Hrvatskoj, nego diljem Europe - zaključuje arhitektica Iva Martinis.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. rujan 2024 20:30