Koliko su kupci spremni investirati u kupnju nekretnine?

Kada bi ovih dana razmišljali o rješavanju svojeg stambenog pitanja, najveći broj građana ne bi bio spreman izdvojiti više od 50.000 eura za kupnju nekretnine. Pokazuje nam to anketa koju su tijekom siječnja proveli portali domosfera.hr i banka.hr, a čija je tema bila koliko su anketirani u 2014. godini spremni izdvojiti za investiciju koja uključuje kupnju stana ili gradnju kuće.

Daleka 2008.

Prema rezultatima, 44 posto anketiranih, od ukupno 364 sudionika, bilo bi spremno uložiti maksimalno 50.000 eura. Taj podatak možemo obrazložiti činjenicom da su manji, povoljniji stanovi i dosad bili najtraženiji, a ujedno su se i najbrže prodavali, no ne smijemo izostaviti ni sve slabiju kupovnu moć potencijalnih kupaca.

Nadalje, 25 posto čitatelja izdvojilo bi između 50.000 i 80.000 eura; 12 posto izdvojilo bi između 80.000 i 100.000 eura, dok bi 19 posto izdvojilo više od 100.000 eura za kupnju stana ili gradnju kuće. Dakle, gotovo petina sudionika ankete mogla bi si danas priuštiti relativno veću i komforniju nekretninu a da prilikom te kupnje ne mora dvaput prevrnuti svaki euro.S druge strane, brojni potencijalni kupci očito su, uvjereni da će cijene i dalje padati, skloniji još pričekati s kupnjom.

Jer, danas se za istu svotu novca – uzmimo za primjer 50.000 eura – može dobiti puno više nego, primjerice, 2008. godine kada su cijene nekretnina dosegle vrhunac. I Dajana Furgala Šuper iz agencije Orbit nekretnine potvrđuje da u posljednje vrijeme ima sve više potencijalnih kupaca koji se zanimaju za manje nekretnine unutar navedenog cjenovnog okvira, a koji prije svega očekuju dobru lokaciju (bilo za poslovne namjene ili stanovanje) jer su svjesni životnih i poslovnih ekspanzija te investiraju u nadi da će uz uređenje kod neke buduće prodaje ili najma lokacijom nadoknaditi amortizaciju.

Stanovi za studente

– Za 50.000 eura potencijalni kupci očekuju atraktivno lociranu garsonijeru ili jednosobni stan u centru Zagreba, odnosno stan površine 20-ak kvadrata koji je kompletno uređen ili stan površine 30-ak kvadrata kojeg je potrebno urediti, ali ono od čega ne odustaju je zasigurno atraktivna lokacija. Odmicanjem od top-lokacije, pak, kupci očekuju više kvadrata, noviju i uređeniju nekretninu čija je cijena kvadrata povoljnija – kaže Dajana Furgala Šuper i dodaje kako su osim centra atraktivna naselja u blizini fakulteta, poput Vrbika, Cvjetnog, Trešnjevke, Maksimira, odnosno Ravnica, južne Trešnjevke…

Najčešći kupci takvih i sličnih stanova uglavnom su roditelji koji kupuju za djecu studente, zatim vlasnici većih nekretnina koje su prodali kako bi dio novca dali djetetu za početak samostalnog, kasnije i obiteljskog života, dok ostatkom kupuju sebi manji stan. Na kraju, to su i kupci kojima je nekretnina investicija, a planiraju se baviti najmom. Općenito govoreći, Dajana Furgala Šuper ističe da kvalitetne novogradnje ili nekretnine u centru Zagreba po realnim cijenama i u ovo vrijeme bez problema pronalaze put do pravih kupaca bez obzira na ukupan iznos ili površinu.

Starogradnja do 1300 eura

– Ovog trenutka tražena ‘roba’ bio bi stan od 30 do 40 kvadrata, s odvojenom spavaćom sobom, po cijeni od 1300 eura po kvadratu, zatim stan u kvalitetnoj starogradnji za uređenje ili pak od 1400 do 1500 eura po kvadratu u novijem naselju s dobrom infrastrukturom, na prvom, drugom ili trećem katu s balkonom ili lođom. Takvih, nažalost, nema puno i bez problema pronađu pravog kupca – ističe.

Problemi certificiranja

S druge strane, dodaje, osjetan se pad potražnje bilježi na perifernim lokacijama, kao i u prenapučenim i neplanski sagrađenim dijelovima grada. U svakom slučaju, izbor nekretnina na tržištu se povećao, cijene i dalje padaju, a vjeruje se kako će uredba o procjeni vrijednosti nekretnina dodatno utjecati na pad cijena.

Naime, kad uredba stupi na snagu, podaci o vrijednosti nekretnina prikupljali bi se putem javnih bilježnika koji ovjeravaju ugovore vezane uz promet nekretnina, što bi trebalo biti značajan doprinos sigurnosti poslovnih i/ili osobnih odnosa sudionika u prometu nekretnina.

Do tada potencijalni kupci mogu naići na problem energetskih certifikata. Govorimo li o stanovima do 50.000 eura, to su većinom površinom manji stanovi, a upravo je nova smjernica certificiranja stanova do 50 kvadrata utjecala na trenutnu ponudu tih nekretnina. Tako smo i mi, pretražujući portale za oglašavanje nekretnina, naišli na iznimno mali broj stanova do 50.000 eura koji posjeduju certifikat pa se potencijalnim kupcima savjetuje da i to bude jedan od važnijih kriterija prilikom kupnje stana.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!