Aleksandra Krebel, direktorica Kamena iz Pazina: ‘Tržište standardnog kamena je u stagnaciji pa tražimo luksuznije niše‘

Kamen iz Pazina, najveća hrvatska tvrtka koja se bavi eksploatacijom, preradom i ugradnjom arhitektonsko-građevnog kamena, posluje gotovo 70 godina. Osim što je lider u kamenarstvu u Hrvatskoj, danas Kamen značajno participira na svjetskom tržištu. Arhitektica Aleksandra Krebel direktorica je Kamena već šestu godinu. Tu je funkciju preuzela od dugogodišnjeg direktora Karmela Krebela.

Kakva je bila prošla poslovna godina za Kamen Pazin?

- Prošla godina za nas je bila izuzetno dobra. Ostvaren je kontinuirani rast prihoda, ali i operativne i neto dobiti. To je vrlo bitno jer smo u fazi intenzivnog investicijskog ciklusa kojim se radikalno mijenjaju procesi u preradi finalnih proizvoda. Investiramo u cilju podizanja konkurentnosti.

Možete li nam nešto reći o dosadašnjim značajnijim investicijama?

- Kontinuirano i intenzivno ulaganje u posljednjih 20 godina omogućilo je da Kamen Pazin danas bude regionalni lider u kamenarstvu. Prošla je Uprava prepoznala koliko je implementacija najsuvremenijih tehnologija, a pogotovo u podzemnoj eksploataciji kamena, ali i u preradu, bitna za konkurentnost na svjetskom tržištu. Prosječno investiramo oko dva milijuna eura godišnje. Pri kraju smo realizacije velike investicije sufinancirane iz fondova EU za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnom pogonu pilane u Pazinu, što uključuje paket mjera: solarna elektrana od 900 KWH, zamjena postojeće rasvjete štednom, ugradnja linije za paljenje i štokovanje, ugradnja dizalice topline hale i slično. S obzirom na rast cijene energenata, ova je investicija s 45 posto bespovratnog sufinanciranja izuzetno bitna i njome se predviđa ušteda od 25 posto ukupne energije na pilani. Također, lani je realizirana investicija sufinancirana od norveškog fonda u liniju za oplemenjivanje gateriranih ploča koja uključuje i ugradnju prvog robota na našoj pilani. Postigli smo bolju iskoristivost finalnog proizvoda, što u velikoj mjeri utječe na našu profitabilnost, ali i održivost.

Imate li u planu neke nove investicije?

- Upravo prolazimo kroz vrlo intenzivno investicijsko razdoblje. Izrađen je strateški plan razvoja pilane u kojem se radikalno mijenjaju procesi i tehnologije u cilju boljeg iskorištenja sirovine, smanjenja potrošnje energije i povećane produktivnosti. Želimo u većoj mjeri participirati u niši proizvoda veće dodane vrijednosti, “cut to size” za zahtjevne projekte, gdje je konkurencija manja. Pokazalo se da naš kamen u određenom segmentu ulazi i u nišu luksuznih proizvoda koji imaju svoje tržište i svoju cijenu. Do proljeća 2024. bit će ugrađeni novi strojevi s potpuno novim konceptom rada, koji pretpostavlja primjenu linearnih motora, permanentnih magneta i tri nova robota. To je nešto što se prvi put primjenjuje u kamenarskoj industriji. Također, pokrenuta je nova investicija sufinancirana iz norveškog fonda s ciljem oplemenjivanja ostataka proizvodnje u kamenolomima, čime kreiramo novi proizvod iz ostataka eksploatacije u smislu nekonkurentnih blokova, uz smanjenu emisiju CO2. Vrlo sam ponosna na tim mladih inženjera i tehnologa iz Kamena koji su surađivali na razvoju i poboljšanju prototipa strojeva i time nas pozicionirali u sam tehnološki vrh.

Kako poslujete u ovoj godini i kakve ciljeve imate?

- Ova godina za sada nije realizirala planske ciljeve, ali najave i pripreme koje smo odradili ulijevaju optimizam. Vjerujem da će se rezultat do kraja godine u većoj mjeri približiti zacrtanim planovima. Dio naše prodaje je direktno vezan na dinamiku izvođenja projekata. Kako na domaćem tržištu, tako i izvan Hrvatske pa ponekad zbog produljenja prve faze građevinskih radova dolazi do odgađanja početka isporuke kamena. To, naravno, mijenja sliku planske strukture prihoda. Dodatno, zbog trenutno povećane inflacije u Europi, kao i zbog rasta kamata kredita, koja pogađa uglavnom višu srednju klasu koja kupuje standardni proizvod, primjećujemo manju potražnju u odnosu na prošlu godinu. Srećom, našu prihodovnu strukturu čini široki spektar proizvoda pa ćemo taj nedostatak kompenzirati na drugim tržištima.

Koliko izvoz ima udjel u poslovanju? Gdje sve izvozite?

- Izvoza čini prosječno 70 posto ukupnog prihoda. Struktura izvoza varira, pogotovo onog izvan Europe, koji je često posljedica političkih i globalnih promjena. Primjera radi, Rusija je svojevremeno predstavljala bitan izvozni segment, a danas to nije. Uvoz u Kinu ovisi u velikoj mjeri o njihovim političko-ekonomskim odlukama kojima se strateški određuju izvoz i uvoz. Također, lani smo svjedočili višestrukom rastu cijena kontejnerskog transporta, što je u velikoj mjeri negativno utjecalo na izvoz ne samo u Kinu i Južnu Koreju nego i na tržište SAD-a koje je značajnije raslo u prethodnim godinama. Povoljna je situacija bila u Europi u kojoj poslujemo s partnerima u državama kao što su Njemačka, Francuska, Austrija, Luksemburg, Italija, Belgija, Poljska i Švicarska. Na tim tržištima smo zabilježili odlične rezultate.

Koji su vam najznačajniji poslovi u ovoj godini?

- Najznačajnije je bilo ugovaranje izrade kamena za opločenje druge faze javnih radova u L’Aquili, što predstavlja glavninu zahvata rekonstrukcije ulica i trgova u gradu koji je prije desetak godina bio pogođen potresom. Takav ugovor u zemlji koja je kolijevka kamenarstva smatram izuzetno značajnim. Također, započeli smo s isporukama kamena za javne radove u Parizu za nadolazeću Olimpijadu. Ove godine je završena rekonstrukcija zgrade parlamenta u Beču gdje je ugrađen naš kamen u interijer. U lipnju započinje isporuka fasadnih ploča za poslovnu zgradu Daikin u Belgiji, što će zasigurno biti najveći projekt fasade u ovoj godini. Upravo je pred završetkom i zgrada Post u Luxembourgu, gdje smo isporučili fasadne ploče ali i podne ploče za interijer.

Imate li dovoljno sirovine?

- Rad na koncesioniranju unutar postojećih eksploatacijskih polja te otvaranje novih predstavlja osnovu za kontinuitet našeg poslovanja. Imamo osigurano dovoljno sirovine za dulji period.

U Istri imamo šest kamenoloma, a u Dalmaciji dva, s time da se gotovo 50 posto naše eksploatacije odvija u podzemnim kopovima koji se nalaze u Istri

Privatna Arhiva/

Gdje sve imate kamenolome?

- U Istri imamo šest kamenoloma, a u Dalmaciji dva, s time da se gotovo 50 posto naše eksploatacije odvija u podzemnim kopovima koji se nalaze u Istri.

Jesu li istinite tvrdnje da je Hrvatska bogata kamenom koji se traži u svijetu?

- Hrvatska je bogata kamenom, pogotovo vapnencem, pretežito u varijacijama svijetlih tonova kakav je jako tražen na tržištu. U konačnici, identitet naših priobalnih gradova koji su izgrađeni iz lokalnog kamena svjedoči toj činjenici. Geološki potencijal takvih materijala obuhvaća čitavu Dalmaciju sa zaleđem te Istru. Međutim, samo postojanje takvog potencijala ne znači nužno i potencijal za otvaranje kamenoloma. Kompaktnost i blokovitost ležišta jedni su od osnovnih preduvjeta za eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena, i tu se prostor potencijala značajnije smanjuje.

Upravlja li se tim resursom planski i kvalitetno?

- Opseg eksploatacije uvijek planiramo u odnosu na strateške i planske ciljeve, koji su većinom određeni potrebama na tržištu. Trenutno radimo na razvoju novih proizvoda koji ne podrazumijevaju dodatnu, povećanu eksploataciju sirovine, nego koriste ostatke postojeće proizvodnje. Ideja je da se kreiranjem takvih, novih proizvoda mi nametnemo tržištu i osiguramo daljnji rast tvrtke ne povećavajući obim eksploatacije, čime i koncept održivosti dobiva pravi smisao.

Imaju li proizvođači problema s dobivanjem koncesija?

- Imaju. Dobivanju koncesija prethodi duga i složena procedura postupaka i odobrenja od velikog broja različitih instanci. S jedne strane, to je logično jer je zahvat u prostoru velik pa ga treba kvalitetno sagledati sa svih aspekata. Međutim, treba razlikovati razinu mogućih utjecaja, ali i interesa i tu bi se država trebala aktivnije uključiti, s više razumijevanja, naročito u cilju zaštite njenih strateških interesa.

Koliki problem predstavlja administrativna procedura?

- Administrativna procedura za ishođenje koncesije je preduga. Imali smo slučaj otvaranja kamenoloma kojemu je prethodila procedura od 11 godina. Ne mogu ne pomisliti na paradoks koliko je bilo, naprimjer, bespravne gradnje u tom periodu…

Što se može napraviti da bi se zaustavio izvoz kamenih blokova i potpuno okrenulo proizvodnji gotovih proizvoda?

- Pokretanje proizvodnje gotovih proizvoda iz kamena je vrlo složen proces koji zahtijeva ne samo velika ulaganja nego i znanje. I tu smo već u problemu. Za malog privatnika kamenara izgradnja pogona za preradu podrazumijeva postojanje lokacije u blizini kamenoloma koja je prostornim planom predviđena za tu djelatnost, što nije čest slučaj, ishođenje dozvola, velika ulaganja s relativno visokim kamatnim stopama, višim nego kod naše konkurencije, potrebno je tržište. Hrvatska trenutno ima velike potrebe za kamenom za izgradnju, ali je pitanje hoće li će se taj trend i nastaviti. Izlazak na inozemna tržišta podrazumijeva koncipiranje proizvodnje s kontinuiranom razinom kvalitete i količinama, za što trebate stručne i kvalitetne zaposlenike, a znamo koliko je to danas teško dobit. Države poput Italije, koje valoriziraju kamen kao važnu izvoznu komponentu i dio kulturnog identiteta, jako dobro znaju da je puno jednostavnije izvaditi kameni blok i prodati ga nego izraditi gotov proizvod pa su u niz svojih regulativa ugradile odredbe kojima se olakšava proces koncesioniranja ako se i ulaže u preradu.

Je li kod nas tako?

- Kod nas to nije slučaj. Isti tretman imamo mi koji razvijamo proizvodnju i stvaramo dodanu vrijednost kao i strani vlasnici koji bi eksploatirali sirovinu koja se prerađuje negdje drugdje. Ako je državi od interesa štititi tu tradicijsku djelatnost, onda je svakako potrebno ubrzati i pojednostaviti procedure te vrlo konkretnim mjerama i motivirati takva ulaganja.

Je li istina da na potresom pogođenim područjima problem predstavlja i nestašica materijala, a pogotovo kamena?

- To ne bi mogla komentirati. Mi radimo na projektima obnove u Zagrebu i Petrinji, ali to su relativno mali zahvati i nismo imali previše upita. Možda se problem odnosi na tehnički kamen koji se koristi za nasipavanja i betone.

Koliko je ograničavajući faktor nedostatak radnika?

- To je, naravno, veliki problem i bojim se da će biti sve veći. Osim nedostatka strukovnih škola, opća klima među mlađim generacijama je usmjerena na bržu i lakšu zaradu. Dugoročno, i demografi tvrde da će četvrtina populacije u Hrvatskoj biti stranci i da ćemo morati uvoziti sve više radne snage.

Na koji način Kamen Pazin osigurava dovoljan broj radnika?

- Pokušavamo sve više raditi na ljudskim resursima, omogućiti edukacije i uključiti zaposlenike u one procese u kojima će se najbolje osjećati i time dati najviše. To nije jednostavno. Ima nas gotovo 400, pa vjerojatno i ne uspijevamo uvijek. Naša je prednost činjenica da smo stabilna tvrtka, s gotovo 70 godina postojanja, koja se uvijek brinula o svojim ljudima i štitila njihova prava, pa je i danas u našem okruženju dosta poželjno zaposliti se u Kamen Pazinu. Naravno, ne zaboravimo rast primanja. Na razini ukupnih primanja, u zadnjih pet godina, bilježimo rast od 45,5 posto. Lani su isplaćene 13. i 14. plaća te maksimalni iznosi neoporezive naknade.

Surađujete s nizom obrtnika koji se bave obradom kamena.

- Obrtnici koji rade s našim materijalom su naša produžena ruka i sudjeluju pozicioniranju našeg materijala na tržištu. Tržište u Hrvatskoj dovoljno je veliko, tako da mi sami ne bismo ni mogli zadovoljiti sve potrebe. U tom bi se slučaju otvorio prostor drugim, konkurentskim materijalima. Naša sirovina je tržišno dostupna svima i mislim da imamo korektan odnos.

Kako će se kretati cijene građevinskog materijala, konkretno kamena, u bliskoj budućnosti?

- Očekivati je da će cijena sirovine rasti jer je ona nezamjenjiva. Međutim, u bliskoj budućnosti ne očekujem značajni rast kao što se desio prošle godine kao posljedica rasta cijene energenata, ali i koštanja radne snage. U ovoj godini cijene su se poprilično stabilizirale. Lani je cijena naših proizvoda narasla prosječno 18 posto.

Osim rasta cijena energenata i radne snage, što najviše utječe na cijenu gotovih kamenih proizvoda?

- Arhitektonsko-građevni kamen nije generički proizvod. Njegova dekorativnost posljedica je geoloških procesa prije stotina milijuna godina, što kamenu daje posebnost i izuzetnost. Svako ležište je drugačije i neke vrste kamena su zbog svoje ljepote i dekorativnosti izuzetno tražene, a samim time skupe. U samom procesu proizvodnje ključan je koeficijent iskorištenja stijenske mase, a nakon toga iskorištenje materijala za finalni proizvod.

Kakva je trenutačno situacija na europskom i svjetskom tržištu?

- U tržište kamena ulaze vrlo različiti proizvodi. Velika je razlika u potražnji granita, travertina, mramora ili, naprimjer, vapnenca u što spadaju i naši materijali. Vizualno, to su potpuno različite kategorije materijala i, u načelu, svaka predstavlja svoju tržišnu nišu. Trendovi u arhitekturi u velikoj mjeri utječu na potražnju materijala. U tom smislu, prednost je našeg vapnenca kao što su Kanfanar ili Kirmenjak što ima, osim vrlo dobrih fizikalno-mehaničkih svojstava, i vrlo dopadljivu, neutralnu svijetlu boju i mogućnost da se u različitim obradama ta boja različito manifestira. Potražnja za takvim, svijetlim materijalima je velika. Mediteran kao kolijevka zapadne civilizacije izgrađen je na takvim materijalima, pa oni zato imaju i određenu statusnu prednost. Trenutno je tržište standardnim proizvodima relativno zasićeno. Velik je pritisak jeftinijih granita iz Kine, vapnenaca iz Turske i Egipta…, ali naš je cilj kompleksnije tržište specifičnih projekata u kojima većina konkurentskih materijala otpada, gdje nudite vrlo kompleksan proizvod s visokim kriterijima kvalitete. Konačno, kao i u svakoj krizi, upravo je to luksuznije tržište raslo, a tržište standarda trenutno je u stagnaciji. Kako smo mi prisutni u obje niše, i standarda i luksuza, trenutno realizaciju postižemo iz projektnog, luksuznijeg segmenta tržišta.