GIG EKONOMIJA U HRVATSKOJ Broj 'sljedbenika' raste, ali nije to za one koji vole rad od 8 do 16. Trebaju li kredit, moraju imati stalna primanja

Poduzetnik Ivan Rendulić osmislio je aplikaciju Gigley koja omogućava korisnicima brz pronalazak pružatelja usluga poput kućanskih popravaka, čišćenja, čuvanja djece... On je pripadnik generacije 'millennialsa' koji su i najveći pokretač tzv. freelance ekonomije. To je generacija koja želi veću slobodu i fleksibilnost zapošljavanja.

Aplikaciju kao što je Gigley omogućile su nove tehnologije, kaže Rendulić, a najveća konkurencija im je ljudska navika jer mnogi još ne vjeruju novim tehnologijama.

O Gigleyu je govorio na panelu o gig- ili freelance ekonomiji održanom u sklopu zagrebačke tehnološke konferencije Bug Future Show u četvrtak, na kojem su još Hrvoje Balen iz Visokog učilišta Algebra, direktorica Digitalnih kanala komunikacije Zagrebačke banke Jelena Prstačić te direktor Buga Aron Paulić.

Gig-ekonomija se bazira na tome da tvrtke za obavljanje nekih poslova angažiraju neovisne profesionalce, freelancere. Takvi su poslovi nekada bili iznimka, a danas se procjenjuje da će u Sjedinjenim Američkim Državama do 2020. godine 40 posto radne snage biti neovisni ugovaratelji posla. U Europi je pak broj freelancera od 2004. do 2016. narastao sa 6,2 milijuna na skoro 10 milijuna.

Hrvoje Balen smatra kako gig-ekonomija nije za svakoga jer će uvijek postojati ljudi koji vole i žele raditi „od 8 do 16“. U Algebri je npr. jednak omjer stalno zaposlenih i onih koji rade na ugovor o djelu.

„Tako moramo funkcionirati jer u svakom trenutku našim polaznicima želimo ponuditi najbolju edukaciju“, pojašnjava Balen koji ističe kako je činjenica da su tehnološke i sociološke promjene dovele do toga da je broj ljudi koji tako želi raditi sve veći.

Direktorica Digitalnih kanala komunikacije Zagrebačke banke Jelena Prstačić rekla je kako u bankarskom biznisu u pravilu nema freelancera. Bankarstvo je uostalom industrija koja posluje pod strogim nadzorom regulatora. S druge strane, istaknula je Prstačić, s obzirom na sve brže promjene u tehnologiji i potrebama klijenata, jako je važno da se prilagode potrebama tržišta. Tako se Zaba sve više okreće agilnom načinu rada pa na određenim projektima sudjeluju kolege iz različitih dijelova tvrtke, te se i interna fleksibilnost zaposlenja povećava. Bankarsko tržište izrazito je regulirano i pri odobravanju kredita bitno je da korisnik ima kontinuirana primanja, a to pravilo vrijedi i za freelancere, pojasnila je.

U izdavaštvu je uvijek bilo puno freelancera, rekao je direktor Buga Aron Paulić, pa u Bugu tako ima oko 100 vanjskih suradnika. Prije je bilo uobičajeno imati stalni radni odnos kroz koji su se plaćali porezi i doprinosi, a uz to je postojao autorski honorar i ugovor o djelu. No, od početka ove godine izmjenama hrvatskog poreznog sustava uvedeno je plaćanje doprinosa na autorske i umjetničke ugovore, tako da će svi honorarci sada plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Podsjetio je na činjenicu da bi u Europskoj uniji do 2025. više od pola trenutačnih radnih mjesta zbog promjena u tehnologiji trebalo postati višak. Od te brojke, 30 posto ljudi bi moglo odmah pronaći neki posao, a onih 20 posto bi se moralo prekvalificirati.

„Onaj tko je fleksibilan i spreman za učenje taj će naći posao, onaj tko nije - neće“, zaključio je Paulić.