Ministre Čobankoviću, dajte nam još 600 milijuna kuna

ZAGREB - Mjesec i pol prije početka žetve sve je izvjesnije da će seljaci tratkorima ponovo na ceste. U strahu da velike tvrtke neće ove godine otkupljivati pšenicu (što su najavili Agrokor i Žito) traže da se sadašnja zaštitna cijena podigne sa 0,75 na 0,85 kuna za kilogram. Spremni su državu prisiliti da otkupi svu pšenicu.

Kako se procjenjuje da bi ove godine urod mogao biti 700.000 tona, intervencija bi državu mogla koštati gotovo 600 milijuna kuna.

Pritisak na državu

Iako seljaci deklarativno već kalkuliraju s cijenom od 1,2 kune, najava da će tražiti da se podigne zaštitna cijena za deset lipa daje naslutiti kako spremaju pritisak na državu da se uključi u otkup ako mlinovi i veliki trgovci ne budu kupovali pšenicu.

- Država je prošle godine za pšenicu platila 540 milijuna kuna, kad se zbroje intervencija i poticaji. O izmjeni zaštitne cijene možemo jedino razgovarati kad krene žetva i vidimo kakva će biti situacija na tržištu - potvrđeno nam je u Ministarstvu poljoprivrede. Ministar, tvrdi naš izvor, nije spreman pregovarati o uključivanju države u otkup nego osigurati da se pšenica smjesti u silose i da se čeka najpovoljnija cijena.

Ponovno na cestu

Matija Brlošić, predsjednik Udruge Brazda, tvrdi da seljaci zbog svih troškova ne mogu prihvatiti nisku cijenu. - Pšenica je starteška roba, a s viškom se špekuliralo ne bi li se seljake prislilo da daju nižu cijenu. Ako neće otkupljivati veliki, neka nam država omogući da smjestimo pšenicu u skladišta - kaže Brlošić. Uvjeren je da će seljaci i ove godine morati na cestu, iako se traktori još nisu “ohladili” od zadnjeg seljačkog bunta.

Agrokor ne ide u otkup

Trenutačno se pšenica na tržištu prodaje po cijeni od 77 lipa, a cijena je niska i na vanjskim tržištima, zbog čega višak nije izvezen. U koncernu Agrokor kažu da na zalihama još imaju oko 250 tisuća tona pšenice koju nisu prodavali kroz daljnji izvoz niti na domaćem tržištu jer je cijena niža od one koju su lani platili. A bilo je to 0,95 lipa za kilogram. - S obzirom na to da ove godine imamo velike zalihe, nemamo ni dostatnog skladišnog prostora, nismo ugovarali proizvodnju i nećemo ići u otkup ovogodišnjeg roda - kažu u Agrokoru. Po svemu sudeći, već krajem lipnja traktori će opet na ceste.

Carina krije podatke o uvozu hrane

Raspolažemo informacijama da se sada pred žetvu uvozi pšenica, pa se već priča da ima viška pšenice - izjavio je jučer predsjednik Hrvatske poljoprivrede komore Darko Grivičić. Prozvao je Carinsku upravu i Agenciju za plaćanje jer Komori ne želi dati podatke koje su im potrebni za rad. - Očito je da se štite uvozni lobiji. Mi ne možemo znati što se sve uvozi, jer nam Carinska uprava ne želi dati podatke - rekao je Grivičić. Zatražio je od države da provede stvarnu inventuru pšenice u silosima jer Komora sumnja da se “papirnati podaci” ne poklapaju sa stvarnim stanjem. - Carina nam već pet mjeseci ne da podatke o uvozu jabuka - rekao je.

Josip Špoljar iz Terezina Polja: Pšenicu mi se ne isplati proizvoditi ispod 1 kune

U jedan hektar pšenice uložili smo najmanje 6600 kuna, a u to ne uključujemo naš rad i brojne popratne troškove koje imamo. Svaka cijena ispod jedne kune za nas je loša i ne isplati se, odnosno pravit će nam gubitak. Moja obitelj pšenicu ima na 80 hektara i veliki sam proizvođač, ali je jako puno onih kojima s jednim hektarom ili dva ne bi isplativa bila ni cijena od 1,5 kuna. Svi sada špekuliraju o tome da još ima viškova i da je svjetsko tržište mjerilo za formiranje cijene. Ali naši su troškovi daleko veći od prosjeka u regiji - kaže Špoljar. - Smatram da bi država trebala raspisati međunarodni natječaj i ponuditi pšenicu na svjetskom tržištu ako nema interesa otkupljivača u Hrvatskoj - dodaje.