PROČITAJTE ZAŠTO Hrvatska je među rijetkima koje nisu potpisale deklaracije o umjetnoj inteligenciji i blockchainu

Dok se na domaćoj političkoj razini lome koplja oko Istanbulske konvencije, ovoga utorka Europska komisija objavila je da je Hrvatska jedna od četiriju članica Europske unije koje nisu potpisale Deklaraciju o suradnji na području umjetne inteligencije. Također, jedna smo od šest EU zemalja koje nisu stavile svoj potpis na Deklaraciju o uspostavi europskog blockchain partnerstva.

Deklaraciju o suradnji na području umjetne inteligencije države su potpisale 10. travnja u sklopu Digitalnog dana 2018. koji se održao u Bruxellesu. Njome su sve zemlje članice EU, osim Cipra, Rumunjske, Hrvatske i Grčke, obećale su da će modernizirati nacionalne politike kao dio napora za razvoj velikih istraživačkih projekata, piše Euractiv. Deklaraciju je potpisala i Norveška, koja nije članica EU. Jutarnji list dobio je pojašnjenje od Vlade zašto se i Hrvatska nije odlučila za taj korak.

Kako su nam kazali iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatska je od Europske komisije prije donošenja odluke o potpisivanju ove deklaracije zatražila obrazloženje razloga ovakvog načina prihvaćanja teksta Deklaracije, kao i predviđanje potencijalnih učinaka koje bi Deklaracija mogla imati na države članice.

“S obzirom da Europska komisija nije dostavila adekvatno obrazloženje konteksta potpisivanja ove, ali ni ostalih deklaracija tijekom ovogodišnjeg digitalnog dana, a uzimajući u obzir snažnu političku podršku, te dugoročnu financijsku obvezu koja proizlazi iz navedene Deklaracije, stav je Republike Hrvatske bio da u ovom trenutku ne može pristupiti potpisivanju ove Deklaracije. Pri tome je važno naglasiti i da Vijeće Europske unije nije bilo uključeno u proces pripremanja teksta Deklaracije o umjetnoj inteligenciji”, odgovorili su nam iz Ministarstva.

Naime, Deklaracijom o suradnji na području umjetne inteligencije razmotrit će se stavljanje javnih sredstava u fondove za istraživanje umjetne inteligencije, no, nije precizirano o kojoj svoti novca će se raditi.

Iz Ministarstva obrazovanja kazali su da je Hrvatska, uzimajući u obzir odgovornost prema svojim građanima, donijela odluku da u ovom trenutku neće pristupiti potpisivanju navedene deklaracije, ali ne isključuju mogućnost da joj pristupi naknadno, a što i sam tekst Deklaracije omogućava.

Kako navodi Euractiv, ova inicijativa je pokrenuta jer ulaganja Europske unije u istraživanje umjetne inteligencije zaostaju za onima u SAD-u i Kini, s napomenom da ona još uvijek može biti otežana konkurencijom između država članica ili njihovim različitim pozicijama o regulaciji. Neke od država stava su kako je umjetna inteligencija budućnost u koju bi zaista trebalo ulagati, pa je tako Francuska i ovom prilikom putem svojeg ministra za digitalne poslove ponovila da želi biti europski predvodnik u ulaganjima u tu tehnologiju. U nju planiraju u naredne četiri godine uložiti čak 1,5 milijardi eura.

S obzirom da postoje bojazni oko učinaka te tehnologije, europska digitalna povjerenica Mariya Gabriel objavit će 25. travnja strateški dokument o umjetnoj inteligenciji te će se osvrnuti na pravne probleme koje ova tehnologija stvara, a također će se baviti strahom od robota.

“Nastavno na potpisivanje političke deklaracije i najave povjerenice Gabriel sa spomenute konferencije 10. travnja, očekujemo objavu konkretne zakonodavne inicijative EK kojom će se odrediti sadržajniji okviri za umjetnu inteligenciju te će RH, kao što je to slučaj i kod ostalih zakonodavnih inicijativa, kroz postupak usvajanja zakonodavstva EU-a artikulirati i promovirati svoje nacionalne interese u okviru ove teme i svih ostalih aspekata koje ista uključuje”, zaključili su iz Ministarstva.

Na ovogodišnjem Digitalnom danu u Bruxellesu potpisana je još jedna deklaracija, ona o uspostavi europskog blockchain partnerstva, koju uz Hrvatsku, do sada nisu potpisale Cipar, Grčka, Italija, Mađarska te Rumunjska.

Inače, Europska komisija do sada je uložila više od 80 milijuna eura u projekte koji podržavaju korištenje blockchain tehnologije, a do 2020. planiraju uložiti još 300 milijuna eura.