TKO JE KRIV

Sredite proračun pa će i kamate puno više padati

Za razliku od hrvatskih banaka koje tek neznatno smanjuju kamatne stope, Slovenci su ih spustili za dva postotna poena

ZAGREB - Mnogi klijenti ovih su dana dobili obavijesti banaka o blagom spuštanju kamatnih stopa na stambene kredite (0,25 postotnih poena), a tu sretnu vijest “poslala” je i Hrvatska udruga banaka. Kako se navodi u najnovijim Analizama koje za HUB radi Velimir Šonje, vlasnik tvrtke Arhivanalitika, rast kamatnih stopa je zaustavljen i možemo vidjeti naznake njihova pada.

Igra s nultom svotom

Iako u javnosti prevladava mišljenje da kamate rastu jer su banke nezasitne i samo gledaju vlastitu dobit, iz HUB-a, očekivno, tvrde suprotno. Presudnu ulogu na kretanje kamata ima rizik i HUB-u ističu kako je bankarstvo samo u naivnoj interpretaciji nalik “igri s nultom svotom” između banka i njihovih klijenata.

- Na prvi pogled, manja bi dobit banaka trebala biti povezana s povoljnijim kamatama i obrnuto. Međutim, stvarnost izgleda drukčije i podaci govore da efikasnost banaka igra malu ulogu u usporedbi s rizicima, regulacijom i europskim tržištem novca - ističe se i navodi kako se profitabilnost banaka “posve suprotno naivnoj interpretaciji, može naći na istoj strani s interesima klijenata.

Slovenski ‘višak’

Pozivajući se na slučaj Slovenije, koja je u proteklih godinu dana uspjela smanjiti kamatne stope za dva postotna poena, Šonje ističe da su one u boljoj poziciji od hrvatskih banaka. Razlog je to što Slovencima nisu tako bitni širi uvjeti (tržište novca, regulacija, rizik), i pod kontrolom drže veći “višak” nego hrvatske banke. Taj višak podrazumijeva razliku između aktivne kamatne stope i ukupnog troška sredstava, odnosno efikasnost banaka. Kako prema izračunu HUN-a čak 47 posto cijene kamatnih stopa čini rizik države, a 20,3 posto regulacija, odnosno HNB, zaključuje se kako presudnu ulogu pad kamatnih stopa imaju strukturna, fiskalna i monetarna politika.

- Jedini učinkoviti način smanjenja kamatnih stopa u Hrvatskoj jest smanjenje premije rizika - kažu Analize, ističući da strukturna i fiskalna politika u tome imaju dominantnu ulogu. Time je neizravno poslana i poruka Vladi da je za visinu kamata najodgovornija upravo ona.

Nejasni razlozi

- Vjerodostojna politika je ona koja pokazuje sposobnost dugoročnog uravnoteženja proračuna, zbog koje uvijek postoje kupci državnih obveznica, čak i kada zemlja ima velik deficit jer ga tržište smatra privremenim -zaklju-čuje HUB. Ipak, ocjena da su banke tako nemoćne u definiranju kamata, teško će biti šire prihvaćena.





Najskuplji kratkoročni krediti su u Hrvatskoj

Uspoređujući kamatne stope u Hrvatskoj i drugim zemljma, HUB ističe da Hrvatska dobro stoji po pitanju stambenih, pa i potrošačkih kredita, a najskuplji je kratkoročni kredit za poduzeća.

- Kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj niže su od usporedivih kamatnih stopa u većini tranzicijskih zemalja koje su članice EU, ali još nisu prihvatile euro - navodi HUB i dodaje da su kamatne stope na potrošačke kredite niže nego u nekoliko zemalja eurozone, a kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima kreću se u okviru intervala Europske Unije. Među tranzicijskim članicama koje nisu prihvatile euro ove stope niže su samo u Češkoj.

- Međutim, kratkoročne stope za poduzeća uvjerljivo prelaza gornji prag intervala Eurozone. Razlozi leže u slaboj osjetljivosti kratko-ročnih kamatnih stopa na mjere središnje banke, u institucionalnim slabostima te u većem udjelu malih i srednjih poduzetnika među tražiteljima kredita - obja-šnjava se. Općenitu rigidnost kamatnih stopa u Hrvatskoj u usporedbi s Eurozonom HUB tumači time da su dvije trećine kamatnih stopa pod utjecajem troškova rizika i regulacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. studeni 2024 22:24