Više od milijardu eura: Znatan pad izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku

ZAGREB - Ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prošloj je godini iznosio 128 milijuna eura, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

To je znatno niže nego 2014. godine, što analitičari središnje banke ponajprije objašnjavaju kružnim izravnim ulaganjem u 2014. godini i negativnoj zadržanoj dobiti, što je posljedica vrijednosnih usklađivanja imovine u 2015. godini.

Naime, 2014. godine izravna su strana ulaganja, kada se isključe tzv. kružna ulaganja koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera, odnosno u Hrvatsku i inozemstvo, za isti iznos, iznosila 1,42 milijarde eura.

Isključe li se tzv. kružna ulaganja, izravna inozemna ulaganja su u 2015. za 1,3 milijarde eura niža u odnosu na 2014., što je pad od 91 posto na godišnjoj razini, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće HNB-a.

Prema preliminarnim podacima HNB-a, prošle su godine vlasnička ulaganja u poduzeće izravnog ulaganja iznosila 1,86 milijardi eura, no kod zadržane se dobiti bilježi negativan iznos od 780,2 milijuna eura, a negativan je iznos zabilježen i na dužničkim instrumentima izravnih ulaganja i taj negativan iznos između horizontalno povezanih poduzeća iznosi 946,9 milijuna eura.

"Negativna zadržana dobit u 2015. godini (minus od 780,2 milijuna eura) u najvećem je dijelu rezultat učinaka konverzije kredita u švicarskim francima te (nešto manje) ostalih usklađivanja vrijednosti dugotrajne materijalne imovine s njezinom tržišnom vrijednošću", objašnjavaju iz središnje banke.

Negativan iznos na dužničkim instrumentima izravnih ulaganja, kako navode, posljedica je u najvećem dijelu pretvaranja duga u kapital (debt equity swap) nekih poduzeća u inozemnom izravnom vlasništvu. Pritom napominju da je u takvim slučajevima neto učinak na ukupna izravna ulaganja neutralan (u istom iznosu povećavaju se vlasnička ulaganja, a smanjuju dužnička).

"Stoga u tom kontekstu treba promatrati i ukupna vlasnička ulaganja koja bi bez ovakvih poslovnih operacija u 2015. bila mnogo niža", kažu u HNB-u.

Također napominju kako je u lipnju 2014. godine u okviru izravnih vlasničkih ulaganja zabilježena neuobičajena transakcija s osobinama tzv. kružnog izravnog ulaganja koja je kao učinak imala porast izravnih ulaganja u oba smjera u iznosu od 1,49 milijardu eura (u Republiku Hrvatsku i inozemstvo).

"Drugim riječima, kružna izravna ulaganja u 2014. godini i negativna zadržana dobit kao posljedica vrijednosnih usklađivanja imovine u 2015. u najvećoj mjeri objašnjavaju razlike u razinama primljenih izravnih ulaganja u ove dvije godine", objašnjavaju iz HNB-a.

Analitičari RBA u osvrtu na podatke središnje banke podsjećaju kako je u prošloj godini najveći dio inozemnih stranih ulaganja došao iz vlasničkog ulaganja u proizvodnju duhanskih proizvoda, što se zahvaljuje Adrisovoj prodaji Tvornice duhana Rovinj (TDR) multinacionalnoj kompaniji British American Tobacco (BAT) krajem rujna 2015. godine (510 milijuna eura).

"Međutim, navedeni pozitivan doprinos najvećim je dijelom negativno neutraliziran uslijed knjiženja evidentiranih gubitaka banaka uzrokovanih konverzijom kredita u švicarskim francima u euro", ističu analitičari RBA.

Naime, u djelatnosti financijskog posredovanja, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova, u prošloj je godini zabilježena negativna vrijednost od gotovo 600 milijuna eura.

Analitičari RBA ističu i kako su u 2015. zabilježena vlasnička ulaganja u sektor nekretnina (143 milijuna eura) te u sektor trgovine na veliko i malo (103, odnosno 108 milijuna eura).

Prema zemljama, najviše izravnih ulaganja (612 milijuna eura) prošle je godine došlo iz Velike Britanije, što je rezultat BAT-ovog preuzimanja TDR-a. Slijede ulaganja iz Luksemburga, 286 milijuna eura, i Njemačke, 152 milijuna eura.

Od 1993. godine, od kada su dostupni podaci o izravnim stranim ulaganjima, do kraja 2015. godine, Hrvatska je zabilježila 29,6 milijardi eura izravnih stranih ulaganja.

"Isključujući spomenuti učinak tzv. kružnih ulaganja, taj iznos je niži i iznosi 27,2 milijarde eura", navodi se u analizi RBA.

Dodaje se kako je, uz korištenja sredstava iz EU fondova, Vlada naglasila važnost intenziviranja ulaganja kao jednog od glavnih pokretača koji stvaraju najveće mogućnosti za gospodarski rast i opće povećanje produktivnosti.

"No, potonje podrazumijeva brzo te učinkovito uklanjanje najproblematičnijih čimbenika poslovanja u Hrvatskoj - prvenstveno neučinkovitosti javne uprave i pravosuđa te kompleksnosti zakonodavstva, što je preduvjet za snažnije poticanje stranih ulaganja, posebice u sektor razmjenjivih dobara", zaključuju analitičari RBA.

Kako bismo novi Jutarnji.hr učinili još boljim, bržim i modernijim, tijekom perioda transformacije do 6. svibnja paralelno ćete ga moći pratiti na dvije adrese – stari portal nalazi se na adresi Jutarnji.hr, a novi na novi.Jutarnji.hr.
Na novom se portalu promjene događaju svaki dan stoga popunite upitnik na dnu stranice ili kliknite na link i napišite nam svoje mišljenje kako bismo portal što bolje prilagodili upravo vama!