ZAŠTO JE DOŠLO DO DRAMATIČNOG KRAHA NA BURZAMA I PRIJETI LI SVIJETU NOVA KRIZA? Najugledniji stručnjaci otkrili zbog čega je došlo do velikog potresa

U ponedjeljak i utorak cijene dionica oštro su pale na najvećim burzama diljem svijeta.

Prvo su jučer na Wall Streetu zabilježeni najveći dnevni gubici od 2011. godine pa su tako Dow Jones industrijski indeks i S&P 500 indeks potonuli više od 4 posto, što je njihov najveći dnevni pad od kolovoza 2011., kada je na tržištima vladala panika zbog dužničke krize u eurozoni i smanjenja kreditnog rejtinga SAD. Štoviše, jučer je u jednom trenutku Dow Jones indeks bio u minusu više od 6 posto ili gotovo 1.600 bodova, što je njegov najveći bodovni pad u jednom danu u povijesti. Terminski S&P 500 indeks i jutros je bio u minusu, oko 3 posto, što znači da bi i u utorak na najvećoj svjetskoj burzi cijene dionica mogle dodatno oštro pasti.

Ipak, valja napomenuti da je pad, mjereno u postocima gubitka vrijednosti, bio ipak znatno manje dramatičan nego u osvit globalne financijske krize 2008. ili tijekom Crnog ponedjeljka 1987. kada je na tržištima izgubljeno čak 22,6 posto vrijednosti dionica, pet i pol puta više nego jučer.

Pad dionica na američkoj burzi u utorak se prelio i na azijske burze. Tako je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 3,5 posto, što je njegov najveći dnevni pad u više od godinu i pol dana. Na Tokijskoj burzi je pak Nikkei indeks potonuo više od 5,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 1,6 i 4,3 posto.

Na europskim su burzama cijene dionica također oštro pale u utorak ujutro, prateći silaznu putanju indeksa na Wall Streetu i ostalim svjetskim tržištima.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je oko 9,45 sati u minusu 2,6 posto, skliznuvši sedmi trgovinski dan zaredom. Londonski FTSE indeks bio je oko 9,45 sati na gubitku 1,95 posto, na 7.192 boda, dok je pariški CAC skliznuo 1,85 posto, na 5.185 bodova, a frankfurtski DAX 2,05 posto, na 12.434 boda.

Zašto je došlo do ovako velikog pada cijena dionica?

Svjetske burze već dulje vrijeme snažno rastu, pri čemu su na Wall Streetu i mnogim drugim tržištima indeksi dosegnuli najviše razine u povijesti, zahvaljujući stabilnom rastu svjetskog gospodarstva, niskoj cijeni novca i rastu zarada kompanija.

S obzirom na dugotrajan rast tržišta, korekcija cijena dionica bila je očekivana, a potaknuli su je u petak objavljeni podaci s američkog tržišta rada, koji su pokazali da zaposlenost i plaće snažno rastu. To bi moglo potaknuti rast potrošnje i inflacije, pa bi američka središnja banka u ovoj godini mogla ubrzati tempo povećanja kamata, što znači skuplje zaduživanje za investitore.

Fed je lani povećao ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka. Zbog toga su jutros prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dodatno porasli na 2,88 posto, novu najvišu razinu u četiri godine, dok su se na kraju prošle godine kretali oko 2,41 posto.

A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija. Uz to, viši prinosi predstavljaju alternativu za investitore, koji bi mogli povući dio sredstava iz dionica i kupiti poslovično sigurne američke obveznice na koje će imati veći prinos nego prije.

- Vijesti iz SAD-a govore da je američka ekonomija jača nego se to očekivalo. Stoga je, ironično, ova tržišna korekcija uzrokovana pozitivnim ekonomskim vijestima - kaže za BBC David Kuo, direktor tvrtke za financijsko savjetovanje Motley Fool.

Da su investitori u kontekstu očekivanog rasta kamatnih stopa odlučili zamijeniti rizičnije ulaganje u dionice onima u obveznice smatra i Erin Gibbs iz tvrtke S&P Global Market Intelligence.

- Ovo nije kolaps ekonomije. Ovo nije ni zabrinutost da situacija na tržištima nije dobra. Ovo je uzrokovano brigom da je gospodarstvo zapravo raste mnogo jače od očekivanja i stoga je potreba reevaluacija na tržištu.

Krugman: 'Američko gospodarstvo će rasti sporije nego što Trump očekuje'

Najplastičnije je to objasnio komentator New York Timesa, ujedno i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, Paul Krugman u svojem komentaru kraha burzi.

- Kada pričate o burzama, morate imati na umu tri stvari. Prvo, burze nisu gospodarstvo. Drugo, burze nisu gospodarstvo. I treće, burze nisu gospodarstvo - kaže Krugman i potom dodaje da nam krahovi burzi nužno ne govore kakva će biti budućnost ekonomije. Ipak, Krugman smatra da su neki trendovi vidljivi iz ovog kraha.

- Smatram da će Americi u najmanju ruku slijedi pad ekonomskog rasta, budući da raspoloživi podaci sugeriraju da će rast u narednom desetljeću iznositi oko 1,5 posto godišnje, a ne 3 posto koje obećavaju Donald Trump i njegovi poslušnici. Iako postoje indikatori da je vrijednost dionica, ali i obveznica i nekretnina precijenjena (ne računajući ludost oko Bitcoina koju ostavljamo po strani), nije riječ o razinama kojima svjedočili tijekom dot-com booma 2000 ili tržišta nekretnina 2006. No, standardni indikatori svejedno su iznad povijesnih normi i povratak na njih mogao bi biti bolan - smatra Krugman.

Što se tiče burzi, glavni američki analitičar IHS Markita, Joel Prakken, smatra da će rast vrijednosti dionica biti limitiran sljedeće dvije godine.

- Razlika je u tome da ćemo ove godine svjedočiti češćim periodima promjenjivosti kao ovome u kojem je tržište reagiralo na rast inflacije. Stvar je u tome da toliko dugo nismo imali značajnu korekciju da njih više nismo navikli - rekao je Prakken. Na kraju je zaključio da bi tržišta ipak trebala znatno jače oslabiti kako bi se počeo brinuti za sveukupno stanje ekonomije.

Ukratko, do kraha je došlo jer je nakon dugog perioda recesije i polaganog oporavka američko gospodarstvo počelo rasti jače od očekivanja, pa su tržišta naprosto predvidjela reakciju FED-a (dizanje kamatnih stopa) na podatke o većoj potrošnji i snažnijem rastu plaća, a samim time i inflacije.