BRIEFING

Korado Korlević: Voda na Marsu je kao varikina. I izuzetno je slana. Ona ubija i nije dokaz života

Istu vijest NASA je objavila i prije 4 godine. Osim vode već su bili nađeni i led, obluci... Zato joj se ne veselim
 Ranko Šuvar/Cropix








Na Marsu je navodno prvi put otkrivena voda. Je li to doista epohalno otkriće?

– Ako u Google upišete “otkrivena voda na Marsu”, vidjet ćete da je takvih vijesti bilo i prije četiri godine. Svašta je dosad pronađeno na tom planetu – led, obluci, strukture koje bi mogle biti vododerine. Meni se čini da je NASA zapravo ponovila jednu svoju staru tiskovnu konferenciju.

Hoćete reći da je ta vijest zapravo stara?

– Tako nekako. Dapače, čak su u pitanju isti istraživači koji su se tada spominjali. NASA, kao i svaka institucija koja živi od proračuna, želi biti u medijima jer joj to donosi nova financiranja. Ali, kad se o tome govori, onda vas nazivaju anarhistom, što sam već nekoliko puta doživio.

Što činjenica da na Marsu postoji voda uopće znači za čovječanstvo?

– Ova voda o kojoj se govori uopće nije razlog za veselje. Ona je izuzetno slana, prepuna spojeva perklorata koji su izrazito agresivni i pored kojih nema nikakvog života. To vam je otprilike kao da stavite ruke u varikinu.

Vjerujete li u teorije prema kojima je nekad na Marsu postojalo more?

– Na Marsu je sigurno nekad postojalo more, o tome svjedoče obluci koji su mogli nastati jedino kao posljedica postojanja vode. Osim toga, na površini Marsa je otkrivena ledena ploča debela 14 metara, velika kao Njemačka i Francuska zajedno. Vrlo je vjerojatno da je život na Marsu nastao daleko prije nego život na Zemlji, prije nekih 3,5 milijardi godina.

Vjerujete li da će ikad biti moguće kolonizirati Mars?

– To je sasvim realno ukoliko se na takvo nešto odlučimo i ukoliko nam to bude prioritet. No, kolonizacija Marsa neće biti jednostavna i do nje bi moglo proći možda čak i tisuću godina.

Prema najavama, NASA tek 2039. planira poslati na Mars letjelicu s ljudskom posadom. Zašto se na to mora tako dugo čekati?

– Ma gledajte, niti tada neće biti ljudske posade na Marsu. Problem na Marsu nisu samo perklorati nego i prašina protiv koje čovjek još uvijek nije izumio dovoljno dobar obrambeni sistem.

Što bi se u teoriji dogodilo čovjeku kojeg bi netko u ovom trenutku iskrcao na Marsu?

– Umro bi. Nagutao bi se prašine ili bi mu ona začepila brtve svemirskog broda. Mars bi prvo u nekoliko navrata morao doživjeti kišu da bi postao pogodan za dolazak čovjeka.

Kad smo već kod kolonizacije, jeste li gledali film “Interstellar”? Koliko je znanstveno uvjerljivo ono što se tamo događa?

– Ma to je najobičnija bajka. Nitko ne dolazi tako blizu crne rupe poput likova iz toga filma, a da pritom ne osjeća gravitaciju. Osim toga, crna rupa se u tom filmu shvaća jako pojednostavljeno. Nivo zračenja oko nje, naime, toliko je jak da bi čelična ploča debljine jedan centimetar pored crne rupe isparila u roku od sat vremena. Dakle, i čovjek i njegov brod pored nje bi vrlo brzo nestali.

Koji po vama filmski ili knjižni uraci najbolje tj. najadekvatnije govore o kolonizaciji drugih planeta?

– Ima dosta dobrih filmova o svemiru, ali ne i o njegovoj kolonizaciji. Recimo, “2001: Odiseja u svemiru” je jako dobar film, barem do onog dijela u kojem se počinje govoriti o svemirskoj svijesti. “Solaris” također nije loš. No, problem s prikazima kolonizacije leži u tome što svi uvijek pretpostavljaju da će druge planete kolonizirati čovjek, a to nije točno.

Tko će ih onda kolonizirati?

– Roboti. Maksimalno što se možemo nadati jest da će jednog dana nastati mašina koja je samosvjesna i koja će nas potom “isprintati” na drugom planetu, malo modificirane i izmijenjene. Današnjem čovjeku u svemiru je gore nego meduzi na suhom.

Zašto uopće postoji ta silna želja da se počne naseljavati neke druge planete?

– Pa ideja je svakog života preživjeti, a činjenica jest da Zemlja stari, gubi svoje magnetsko polje, a uskoro moguće i vodu. Velika je mogućnost da će Zemlja jednog dana postati suhi planet s temperaturom od 140 stupnjeva.

Zvjezdarnica Višnjan ove je godine zbog nedostatka novca zatvorila svoje turističke programe. Jeste li riješili nekako taj problem?

– Taj problem vuče se već nekoliko godina. Izradili smo novi turistički program, ali je pitanje tko će ga provoditi jer nam je u posljednje vrijeme devet suradnika otišlo u inozemstvo. Ove zime organizirat ćemo tečaj za astrovodiče pa s tim programom tražiti financiranje županije.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Globus_naslovna_1291

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 19:26