LJEVICA U KRIZI IDENTITETA: Zašto crvene stranke nezaustavljivo padaju

Za ljevicu u Europi prošla je godina bila i godina velikog uspona i godina totalnog debakla nakon što se isprva činilo da Starom kontinentu slijedi velika ljevičarska renesansa pojavom novih istaknutih ljevičarskih lica koja su najavljivala borbu protiv "nehumanog" kapitalizma i mjera štednje. No, nakon niza izbora 2015. godine pokazalo se da su europske lijeve stranke u najvećoj krizi još od 60-ih godina prošlog stoljeća. One stranke koje se drže ustvari su se prilagodile prihvaćajući desnu retoriku i liberalnu ekonomsku politiku. Najozbiljnije stanje pritom je u Poljskoj u kojoj lijeva politička opcija više i ne postoji u parlamentu.

Čak je i tradicionalno uporište lijeve ideologije - Latinska Amerika - počelo pokazivati ozbiljne pukotine, a "viva la revolucia" više nećete čuti da se ori na tamošnjim ulicama. Nasljeđe Huga Chaveza, najglasnijeg borca protiv američkog imperijalizma i kapitalizma, raspada se nagrizeno teškim stanjem ekonomije Venezuele, a rušenje cijena nafte i drugih roba te ekonomski kaos otjerali su dugo godina vladajuću lijevu stranku s vlasti u Argentini, a uskoro bi mogle i one u Brazilu i drugdje.

Grčka

Syrizina kapitulacija u devet mjeseci

Nakon što je početkom godine osvojila vlast u do grla zaduženoj Grčkoj, mantrajući o kraju politike štednje i beskompromisnom obračunu s međunarodnim vjerovnicima, pri čemu je prijetila čak i nacionalizacijom banaka, radikalna ljevičarska koalicija Syriza primirila je ton i pristala na uvjete stranih kreditora kako bi dobila novi zajam te spriječila bankrot zemlje i izlazak iz eurozone. Nagli uspon Syrize olakšao je rađanje sličnih stranaka širom Europe, ali je njezina kasnija kapitulacija i zaustavila njihov zamah. Syriza je na izvanrednim izborima samo devet mjeseci nakon preuzimanja vlasti ponovno dobila mandat, no njezino odcijepljeno radikalno lijevo krilo nije dobilo ni tri posto podrške potrebne da prijeđe izborni prag.

Španjolska

Podemos - iznevjerena očekivanja

Još početkom prošle godine u Španjolskoj se predviđalo da će tada tek osnovana radikalna lijeva stranka Podemos potopiti dvije vodeće stranke, koje su se desetljećima izmjenjivale na vlasti, a čiji je rejting bio skršen zbog niza korupcijskih skandala. Iako je Podemos u rekordnom roku skupio nevjerojatan broj članova i po njihovu broju postao druga najveća stranka u zemlji, na izborima u prosincu dodatno oslabljen neuspjehom sestrinske Syrize završio je tek kao jedna od stranaka u pat poziciji s obzirom na to da izbori nisu dali jasnog pobjednika. Socijaldemokrati iz establišmentske stranke PSOE osvojili su dva posto glasova više nego oni.

Poljska

Ljevica nije prešla ni parlamentarni prag

Nakon izbora u listopadu Poljska je prvi put dobila parlament bez predstavnika lijeve opcije, pa čak i lijevog centra. Premoćnu pobjedu odnijeli su tvrdi desničari iz stranke Pravo i pravda (PiS) Jaroslawa Kaczynskog, čiji je kandidat Andrzej Duda pobijedio i na predsjedničkim izborima održanima u svibnju. Jedina prava opozicija PiS-u je nešto liberalnija, ali također desno orijentirana stranka Građanska platforma. Poljska ljevica proteklih je deset godina bila u stalnom padu, a nakon što je potpuno krahirala, Poljska je sada i jedina europska zemlja bez ljevičarskog glasa u parlamentu.

Francuska

Socijalisti izgubili 2,5 milijuna glasova

Prošla godina bila je loša i za tradicionalno jake socijaliste u Francuskoj. Na regionalnim izborima u prosincu izgubili su, u odnosu na prethodne regionalne izbore, čak 2,5 milijuna glasova. Konzervativci na čelu s Nicolasom Sarkozyjem bili su bolji i na lokalnim izborima održanim u ožujku. Socijalistički predsjednik François Hollande istovremeno se suočio s katastrofalnim padom rejtinga, koji je ponešto ublažen tek nakon njegova vlastita pomaka u desno poslije terorističkih napada na Pariz.

Velika Britanija

Laburisti nikad slabiji u Parlamentu

Iako se govorilo o najneizvjesnijim izborima u povijesti "Otoka", na kojima ni jedna od dviju vodećih stranaka neće dobiti većinu u parlamentu, konzervativci na čelu s premijerom Davidom Cameronom na izborima održanima u svibnju dobili su dovoljno glasova da oforme prvu konzervativnu većinsku vladu od 1992. godine. Laburisti na čelu s Edom Milibandom doživjeli su potpuni poraz dobivši najmanji broj mjesta u parlamentu još od 1987. godine, a zbog nenadanog Cameronova trijumfa pljuštale su ostavke poraženih britanskih stranačkih šefova.

Mađarska

Ljevica slabija i od radikalne desnice

Socijalisti u Mađarskoj stjerani su još 2010. u kut, a već tada se počelo šaputati kako bi desničarsko preuzimanje Mađarske moglo biti rani početak šireg europskog trenda. Mađari su 2014. dali još jedan mandat s dvotrećinskom većinom nacionalističkoj konzervativnoj stranci Fidesz, a udružena ljevica pretrpjela je novi težak poraz učvršćujući položaj u opozicijskim klupama. Koalicija četiriju lijevih stranaka, na čelu sa socijalističkim MSZP-om, zajedno je dobila samo tri posto glasova više od radikalnih desničara iz stranke Jobbik, trenutno druge najveće stranke u parlamentu, koja je u tradicionalnim uporištima ljevice u toj zemlji stvorila svoju novu utvrdu.

Argentina

Inflacija otjerala ljevicu s vlasti

Antiljevičarski vjetrovi zapuhali su i u Argentini nakon 12 godina vladavine ljevičarske dinastije Kirchner. U argentinsku predsjedničku palaču, Ružičastu kuću, u listopadu je zasjeo desničar Mauricio Macri, gradonačelnik Buenos Airesa i sin jednog od najbogatijih Argentinaca. Njegovoj ne tako očekivanoj pobjedi kumovao je raspad sistema u argentinskoj ekonomiji, recesija i inflacija koja je dosegla 25 posto koja je ljevičare stjerala u opoziciju. Populističkoj politici ljevičarske vlade udarac je zadao i globalni pad cijena roba koji grubo zaustavlja donedavno snažan ekonomski rast zemalja u usponu, poput Argentine.

Venezuela

Chavezovi nasljednici potučeni do nogu

Da je snaga lijeve ideologije popustila i u ljevičarskoj utvrdi Venezueli, pokazao je težak poraz stranke pokojnog Huga Chaveza na parlamentarnim izborima u prosincu. Chavez je uz pomoć naftnih subvencija držao ljevičarsko južnoameričko društvo na okupu, međutim zbog ekonomije u kaosu, pada cijena nafte i nestašica osnovnih roba u trgovinama Socijalističku stranku nakon dugih 17 godina na vlasti pomela je konzervativna oporba osvojivši dvije trećine zastupničkih mjesta u venezuelanskom kongresu. Ti izbori smatrali su se svojevrsnim referendumom o vlasti Chavezova nasljednika Nicolasa Madura. Ona, pak, sad visi o tankoj niti dok konzervativci traže način da ustavnim putem hitno okončaju njegovo predsjedništvo te najavljuju referendum o njegovu ostanku na čelu zemlje polovicom ove godine.

Brazil

Crvena predsjednica u vrtlogu korupcije

Iako su izbori zakazani tek 2018., itekako teška godina čeka brazilsku predsjednicu Dilmu Rousseff čija je Radnička partija nakon 13 godina vlasti u Brazilu oslabljena nizom korupcijskih skandala. U mladosti više puta zatvarana članica marksističkih gerilskih skupina, Dilma Rousseff se suočava s optužbom za korupciju u državnom naftnom divu Petrobrasu, a jedna je od najnepopularnijih političara u zemlji. Tijekom prošle godine podrška joj je pala i ispod deset posto, a deseci tisuća Brazilaca izlazili su na ulice tražeći njezin opoziv. Skandal u koji je upleten državni vrh daje vjetar u leđa desnici koja će pokušati preuzeti drugo najveće gospodarstvo Južne Amerike.

Kuba

Kraj Castrove komunističke ere

Ekonomske glavobolje u Venezueli samo su jedan od razloga za podršku obnovi diplomatskih odnosa sa SAD-om na Kubi. Komunistički otok više se ne može osloniti na pomoć dugogodišnjeg saveznika i pokrovitelja, a mnoge promatrače trenutna politika kubanskog vrha podsjeća na onu u Moskvi u posljednjim godinama Sovjetskog Saveza. Ekonomska i politička kontrola braće Castro topi se na opće oduševljenje biznis krugova koji u niskom startu čekaju da američki Kongres ukine 56 godina dugi američki embargo na poslovanje s Kubom. Fidelov brat Raul Castro, koji je trenutno na vlasti, već je izjavio da neće inzistirati da je zadrži. Što čeka Kubu može se samo gatati, ali promjena je neminovna.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: