BRIEFING

MIROSLAV VRANKIĆ: "Moji studenti i ja invalidima ćemo omogućiti kontakt putem misli"

Znanost treba komercijalizirati, nema koristi ako je sama sebi svrha
 Davor Žunić/Cropix








Kakve ste nagrade osvojili na Central european startup awardsu ovaj tjedan?

– Dobili smo dvije nagrade za naš startup E-Glas. Jednu zbog toga što imamo proizvod od opće društvene koristi, a drugu zbog toga što vrlo efikasno, putem servera, možemo upravljati sustavima naših korisnika.

Za one koji ne znaju, čime se E-Glas bavi?

– Proizveli smo sustav Servus koji osobama s invaliditetom omogućava da nadvladaju nepokretnost. Konkretno, da uz pomoć glasovnih naredbi upale ili ugase svjetlo, klimu, upravljaju televizorom, telefonom, čak i surfaju internetom.

Koliko imate korisnika?

– U Hrvatskoj zasad 50. Nažalost, sustav je mnogima nedostupan zbog cijene jer su naši korisnici uglavnom ljudi koji teže dolaze do prihoda. No, planiramo izvoz na austrijsko i njemačko tržište gdje smo već pronašli partnere.

Većina ljudi teži za novcem, a vi težite pomoganju osobama s teškoćama. Zašto? Je li to zbog privatnih okolnosti?

– Jednostavno sam htio spojiti tehnička znanja s poduzetništvom, a pritom biti od koristi široj zajednici. Kroz volonterski rad prije osam godina uvidio sam probleme s kojima se susreću osobe s invaliditetom. Razmišljao sam kako bih im mogao pomoći – i rodio se Servus!

Čitala sam da ste na riječkom Tehničkom fakultetu na kojem radite uveli kolegij “Asistivna tehnologija” u sklopu kojeg studenti izrađuju pomagala za osobe s invaliditetom. Što ste dosad izradili?

– Asistivna tehnologija uvedena je nakon što sam osnovao E-Glas jer sam želio da i naši studenti uče o ovoj humanoj tehnologiji i rade sa stvarnim korisnicima. Oni su to oduševljeno prihvatili i jedan od prvih naših projekata uključivao je nepokretnog korisnika iz Varaždina. Izradili smo mu komunikator koji govori umjesto njega. Nazvali smo ga Marko2, po korisniku.

Kako zamišljate da će izgledati budućnost za osobe s invaliditetom? Može li im tehnologija pomoći da žive kao i pokretne osobe?

– Svakako, tehnologija je toliko napredovala da nepokretne osobe danas na sebe mogu navući bioničko odijelo koje im pomaže da opet hodaju! Osim toga, razvijaju se i opcije upravljanja mislima što će korisnicima uskoro omogućiti da uz pomoć misli, na primjer, upravljaju invalidskim kolicima.

Ali, kako je to moguće?

– Jednostavno. Na glavu stavite posebnu kapu s uređajem koji mjeri signale, i potom iz njih generira pokret.

Imate neki san u tom području, nešto što biste voljeli izumiti za pomoć osobama s invaliditetom?

– Imam, sa studentima radimo na tome da potpuno nepokretnim korisnicima, dakle onima koji ne mogu čak ni govoriti, omogućimo da sa svijetom komuniciraju samo uz pomoć misli.

Čekajte, to će uskoro biti moguće?

– Da, i to u skoroj budućnosti jer se nadamo da ćemo već za nekoliko godina razviti prototip. U stvarnosti, to će zapravo biti uređaj koji će pratiti moždane aktivnosti korisnika i potom umjesto njega izgovarati riječi.

Odobravate li što si inovacije zbog cijena uglavnom mogu priuštiti samo bogati?

– Mislim da je to danas veliki problem i da ga je moguće rješiti isključivo na način da se u financiranje takvih proizvoda uključe državne institucije poput HZZO-a. Tako to rješavaju razvijene europske zemlje. Nažalost, pomagala su skupa jer kod njih nema masovne proizvodnje i jer je tržište za takve uređaje malo.

Je li vaš proizvod cjenovno dostupan? Koliko košta?

– To ovisi o tome koliko složeni proizvod kupujete. Ali, recimo da se njegova cijena kreće između 10 i 20 tisuća kuna.

Katolik ste i vjernik. Idu li vam na živce pitanja o tome kako uspijevate pomiriti vjeru i znanost?

– Da, ima puno znanstvenika koji su vjernici i obrnuto. Po meni jedno ne isključuje drugo.

Zašto znanstvenici dopuštaju da se industrije bogate na njihovim izumima? Rijetko kad čujemo da su se izumitelji obogatili na svojim otkrićima?

– Mislim da je vani situacija ipak nešto drukčija. Znam prilično stranih znanstvenika koji jako dobro žive od svog rada. Kod nas je još potrebno razviti kulturu toga da je komercijalizacija znanosti dobra i da znanost nema smisla ukoliko je sama sebi svrha.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Globus_naslovna_1291

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 23:56