POČINJE VELIKA ČISTKANa pomolu jedna od najvećih smjena u povijesti naše diplomacije, Kovač smjenjuje čak 17 veleposlanika

Sedamnaest hrvatskih veleposlanika uskoro će se vratiti u zemlju, a tijekom ljeta i poslije njega u hrvatske diplomatske misije širom svijeta otići će novi ljudi. Globus doznaje da je prioritet što prije postići dogovor o imenovanju novih veleposlanika u Washingtonu, Londonu, Parizu i Moskvi, a vrlo brzo doći će na red i promjena veleposlanice u Crnoj Gori. Tako je posve sigurno da će se u Zagreb uskoro vratiti veleposlanici Josip Paro, Ivan Grdešić i Ivo Goldstein, a Ivana Perić Sutlić u Beograd, gdje inače živi.

“Oni koji su došli po političkoj liniji moraju i otići, u to nema uopće sumnje. Istovremeno prazne stolice treba popuniti, kao što treba razmišljati i o novim ljudima na mjestima koja su sada kadrovski potkapacitirana. A takvih ima”, tvrdi naš izvor koji dobro poznaje prilike u hrvatskoj diplomaciji.

Od važnijih diplomatskih misija u najskorije vrijeme treba očekivati promjene i u Berlinu i Rimu, gdje su veleposlanici Ranko Vilović i Damir Grubiša, koji su također postavljeni po “političkoj liniji”. Vrlo brzo na red bi mogle doći i kadrovske promjene u Stalnom predstavništvu RH u EU, ali se spominju i promjene u veleposlanstvima u Ljubljani, Sarajevu i Beogradu, iako veleposlanicima još nije kraj mandata.

Riječ je o jednoj od najvećih smjena u povijesti hrvatske diplomacije. Kako će biti doživljena, kao čistka ili uobičajena procedura imenovanja novih ljudi, ovisi o optici gledanja na sve to. Činjenica je da mnogim veleposlanicima, poput Para, jer je imenovan 2012. godine, istječe mandat, ali nekima, poput Grdešića, Goldsteina, Vilovića i Grubiše, mandat još nije gotov. Grdešiću istječe tek krajem ove godine, a drugima tek sljedeće godine ili čak i kasnije.

Za iskusnog diplomata i bivšeg veleposlanika Ivicu Maštruka svako povlačenje veleposlanika prije vremena, bez obzira na to jesu li postavljeni po političkom ključu, politička je smjena. “Da se veleposlanici, oni koje je postavila politika, povlače prije kraja mandata, moglo bi se smatrati i revanšizmom i ne bi bilo pametno da se to dogodi. Svaka ozbiljna zemlja zbog vjerodostojnosti svoje vanjske politike čeka da veleposlaniku, pa i onom postavljenom po političkoj liniji, istekne mandat. Sve ostalo svjedočilo bi o neozbiljnom ponašanju države”, kaže Maštruko.

Posljednja dramatična smjena veleposlanika dogodila se još u vrijeme Ivice Račana, kad je šef diplomacije bio Tonino Picula. Tada je došlo do dramatične promjene u diplomaciji i povučeni su mnogi veleposlanici koje je postavila bivša, HDZ-ova vlast. Od tog vremena pazilo se da se tako nešto više ne dogodi, bar ne masovno, pa u mandatima Ive Sanadera i Jadranke Kosor, kad su šefovi diplomacije bili Kolinda Grabar-Kitarović i Gordan Jandroković, te Zorana Milanovića, u čijoj je Vladi šefica diplomacije bila Vesna Pusić, drastičnih “povlačenja” veleposlanika nije bilo. U pravilu, čekalo se da završe mandat.

Ali, bilo je iznimaka, pa je Ivan Grdešić u vrijeme dok je bio veleposlanik u SAD-u ranije otišao kući, a vrlo je često bio slučaj da su neki veleposlanici ostajali i dulje od četiri godine.

Sve u svemu, veliko pospremanje u hrvatskoj diplomaciji, radilo se o čistkama ili redovnim smjenama, uskoro počinje.

Prioritet je i izbor novog veleposlanika u Rusiji, gdje Hrvatska već gotovo dvije godine nema prvog čovjeka u veleposlanstvu. Karijerni diplomat Igor Pokaz napustio je dužnost, a Zoran Milanović i Vesna Pusić nisu postigli s predsjednicom Grabar-Kitarović dogovor tko bi ga mogao zamijeniti. Bilo je više prijedloga, u jednom se trenutku činilo da postoji i rješenje, ali je na kraju sve ostavljeno za vrijeme nakon izbora. “Uvjeravam vas da u ovom času još uvijek nema imena za budućeg veleposlanika u Moskvi”, rekao nam je dobro upućen izvor, s time da će sljedećih dana na Zrinjevcu i Pantovčaku početi užurbani razgovori oko mogućih kadrovskih rješenja za najvažnije diplomatske misije. “Za Washington ima nekih razmišljanja, ali još je prerano da se kalkulira s imenima. Treba ostaviti da se pokrene redovna procedura u kojoj će sudjelovati predsjednica, premijer i šef diplomacije”, uvjerava naš izvor.

O imenima ne žele licitirati ni Zrinjevac ni Pantovčak. “Bilo bi neprimjereno jer još nema nikakvih odluka. Nije se čak ni razgovaralo”, kaže Globusov sugovornik.

Jedno je ipak sigurno. Nova vlast ne želi kadrove koje je po političkoj liniji imenovala stara vlast, a prvi na redu za promjenu je Josip Paro u Washingtonu. Iako je riječ o karijernom diplomatu, navodi se da je njegovo imenovanje bilo političko, na inicijativu bivšeg predsjednika Ive Josipovića. “Uostalom Paro je prije odlaska u Ameriku bio predsjednikov savjetnik.” Stav je mnogih da su u protekle četiri godine donekle bili i zanemareni odnosi s Amerikom, pogotovo na političkom planu, i da budući veleleposlanik mora raditi da ti odnosi ojačaju. Pogotovo što slijedi promjena u Bijeloj kući, pa će to i za prvog hrvatskog diplomata u Washingtonu biti izazovna godina. Iza Para vuku se i neka sporna pitanja u vezi s prodajom zgrade veleposlanstva koja je navodno prodana za manji iznos od tržišne vrijednosti. Za novu vlast izričito je važno da ubuduće u Washingtonu ima diplomata od povjerenja koji će američkoj strani moći vjerno prenijeti sve inicijative hrvatske vlade i predsjednice.

Kad je riječ o veleposlaniku dr. Ivanu Grdešiću u Londonu, činjenica je da ga je na diplomatske dužnosti uvijek slao SDP, pa se i njegovo imenovanje u diplomaciji stavlja pod “političko”. Politika je postavila i dr. Damira Grubišu u Rimu i dr. Ivu Goldsteina u Parizu, koji će također ubrzo u Zagreb. Goldsteinovo stavljanje omanje Titove slike u sobi za prijem stranaka u veleposlanstvu u Parizu, bez obzira na to što je veleposlanik objasnio da je do toga došlo slučajno, izazivalo je različite konotacije i sigurno mu to kod nove vlasti ne ide u prilog, iako se radi o izuzetno cijenjenom znanstveniku. Brzi odlazak s diplomatske dužnosti očekuje se i u Crnoj Gori, gdje je veleposlanica bivša novinarka Ivana Perić Sutlić, također imenovana po “političkoj liniji”.

“Prioritet je sada zamijeniti upravo one veleposlanike koji su postavljeni po političkoj liniji. Bilo bi normalno da ti ljudi i sami stave svoj mandat na raspolaganje. Ako su s politikom došli, logično je da tako i odu”, kaže Globusov izvor.

Vrlo brzo, uvjeravaju nas, moguće je da na dnevni red dođu i moguće kadrovske promjene u diplomatskim misijama u Sloveniji, BiH i Srbiji, gdje su sada veleposlanici Vesna Terzić, Ivan Del Vechio i Gordan Markotić. Za hrvatsku diplota će mjesta u budućnosti biti vrlo važna, pa je gotovo sigurno da će nova vlast htjeti postaviti i nove ljude. Prije svega da to budu oni koji će provoditi “novu politiku” i ostvariti sa susjedima bolje odnose i na diplomatskom planu. Hoće li troje veleposlanika otići u najskorije vrijeme ili će se ipak pričekati, tek treba vidjeti nakon što i službeno počnu razgovore o imenovanjima i razrješenjima. Vodit će ih novi ministar vanjskih poslova dr. Miro Kovač i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, uz punu suglasnost premijera Tihomira Oreškovića. Može se također očekivati da će vrlo brzo u Zagreb i veleposlanik Mato Škrabalo iz Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Europskoj uniji u Bruxellesu.

“Moramo biti realni i konstatirati da je bivša vlast postavljala ljude od svog povjerenja, što nije iznenađujuće. Ali je isto tako normalno da će i sadašnja vlast tražiti ljude od svog povjerenja, prije svega kod političkih imenovanja. Ali, striktno će se tražiti ispunjenje svih kriterija među kojima je stručnost na samom vrhu. Bez obzira je li riječ o karijernim diplomatima ili nekim drugim rješenjima, tražit će se najbolji i najkvalitetniji ljudi, koji neće biti upitni iz bilo kojeg razloga”, objašnjava Globusov izvor.

Već je i prije bilo prijedloga da se imenovanja novih veleposlanika, pogotovo na ključna mjesta, obavljaju poslije formiranja svake nove vlade, dakle u ciklusu od četiri godine. Time bi se izbjegle konotacije o “čistkama” u diplomaciji, kakve su bile najizraženije u vrijeme kad je u Banske dvore ušla Vlada Ivice Račana. Tada su zaista “padale” veleposlaničke glave i lijeva vlast je bez puno pardona počistila Tuđmanove kadrove u diplomaciji. Bilo je nesporazuma i prije kraja mandata Jadranke Kosor, jer Ivo Josipović nije želio prihvatiti prijedloge tadašnjeg šefa diplomacije Gordana Jandrokovića za neka veleposlanička mjesta. Inzistirao je da se čekaju izbori, kako bi se izbjeglo imenovanja veleposlanika koji su bili predloženi po političkoj liniji.

Bivša šefica diplomacije Vesna Pusić bila je lukavija, pa je za neke svoje ljude prvo tražila agreman i onda su novoj predsjednici, kad je sve bilo gotovo, servirana imenovanja. Na samom početku mandata Kolinda Grabar-Kitarović nije željela od toga stvarati aferu i pristala je na imenovanja nekih veleposlanika.

Nije u ovom trenutku jasno ni što čeka veleposlanika Željka Kuprešaka, čija je diplomatska karijera neupitna, a bivša ga je vlast postavila za veleposlanika u Turskoj. U međuvremenu se vratio u Zagreb, gdje je vršitelj dužnosti glavnog tajnika ministarstva, pa će Vlada vrlo brzo morati donijeti odluku i o njegovoj daljnjoj diplomatskoj karijeri. Mandat istječe i karijernom diplomatu dr. Gordanu Grliću Radmanu, veleposlaniku u Mađarskoj, za kojeg svi imaju riječi pohvale. Nije mu bilo lako voditi našu misiju u Budimpešti dok je stara Vlada imala krajnje nategnute odnose s Mađarima. Ipak, svi tvrde da je izuzetno dobro obavio posao i pokazao svu kvalitetu današnje profesionalne hrvatske diplomatske službe.

Ostaje pitanje po kojim će kriterijima nova vlast postavljati nove veleposlanike. Iz izvora bliskog Ministarstvu vanjskih poslova Globus doznaje da će se u budućem izboru paziti na tri elementa. Prvo, da u pravilu veleposlanici budu karijerni diplomati iz službe vanjskih poslova. Drugo, da izbor uvijek bude tijekom ljeta, zbog obiteljskih razloga, kako bi djeca diplomata mogla završiti školsku godinu, a novoimenovanih u jesen krenuti u školu. I treće, da se krene u proces pomlađivanja diplomatskog kadra.

Nema tome davno kako je i predsjednica, koja je i sama ostvarila zavidnu diplomatsku karijeru, inzistirala da se započne s pomlađivanjem diplomatskog kadra i to ne samo na nižim razinama. Isto tako Kolinda Grabar-Kitarović smatra da nije dobro da veleposlanici godinama budu izvan zemlje i da bi bilo normalno da se nakon jednog ili dva mandata vrate u Hrvatsku, pa opet nakon stanovitog vremena odu u inozemstvo.

“Bit će sigurno i ubuduće iznimaka da će neki veleposlanici biti birani po drugim kriterijima, dakle po toj, nazovimo je političkoj liniji, ali će se ipak najčešće inzistirati na profesionalcima”, kaže naš izvor. Uostalom, malo koja zemlja i u Europi ima samo karijerne diplomate, na čemu ponajviše inzistira britanska diplomacija. U mnogim zemljama između 10 i 15 posto veleposlanika dolazi iz političkih voda, ali moraju biti vrhunski obrazovani i afirmirani ljudi iz javnog života. “Upravo na tome će se ubuduće inzistirati i u Hrvatskoj.”

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD SRIJEDE: