AUTORSKA PRAVA

ZAMP ZARADI I NA POGREBIMA Za svaki nastup na sprovodu svirači su prinuđeni plaćati taksu od 57 kuna

Zbog propalih pregovora između ZAMP-a i groblja čitava je stvar umalo završila na sudu
 NIKŠA STIPANIČEV/CROPIX

ZAMP od svakog pogreba održanog u Hrvatskoj ubere 57 kuna naknade za izvođenje autorskih skladbi.

Dva su uvjeta: da se na pogrebu izvodi glazba uživo, i da su obitelj pokojnika i izvođači, dakle tamburaški sastav, zbor ili orkestar limene glazbe, doista sklopili ugovor o nastupu, a ne dogovorili na crno.

Samo za ilustraciju, prema podacima Zavoda za statistiku, lani je u Hrvatskoj preminulo 52 tisuće ljudi. Kad bi za svaki od tih pogreba ZAMP naplatio naknadu za autorska prava za tekstopisce i skladatelje, uprihodio bi oko 2,9 milijuna kuna.

Riječ je o ozbiljnom segmentu tržišta.

Ne čudi stoga što već dulje vrijeme Hrvatsko društvo skladatelja i Društvo za zaštitu autorskih muzičkih prava (poznatiji kao HDS ZAMP) traže poslovni model kojim bi u njega zagrizli a da na sebe ne navuku bijes javnosti.

Autori putem ZAMP-a zarađuju novac svaki put kad netko njihove pjesme emitira na radiju ili televiziji, izvede ih uživo, na koncertu, priredbi ili primjerice svadbi. Njihova kolektivna prava zajamčena su Ustavom i regulirana Zakonom iz 2003.

Na pogrebima taj novac, nakon što se nisu uspjeli dogovoriti s grobljima, a ožalošćenima ne žele prići, ubiru direktno od izvođača. Zbog propalih pregovora 2009. godine između ZAMP-a i zagrebačkih groblja čitava je stvar umalo završila na sudu.

U Zagrebu su ZAMP-u rekli: ne!

Ponuđena fiksna tarifa bila im je previsoka. Pa je taj segment sada samo polovično uređen.

Tko onda plaća, kome i koliko? Tko od autora na pogrebima zarađuje?

Groblja u Hrvatskoj, odnosno komunalna poduzeća koja njima upravljaju, ZAMP-u trenutačno ne plaćaju nikakvu naknadu za skladbe koje se izvode na sprovodima.

Obitelj pokojnika je ta koja naručuje glazbu. Ako je sve po pravilima, ta obitelj, ili u pojedinim slučajevima, pogrebno poduzeće, s izvođačima sklapa ugovor od kojeg taj iznos odlazi ZAMP-u na ime autorskih prava.

Unutar tog ugovora izvođači ZAMP-u dostavljaju i popis izvedenih skladbi, a naknada je fiksna, bez obzira na broj izvedenih skladbi.

Iznos je određen sukladno Pravilniku i Tarifi HDS ZAMP-a (1 bod je 0,57 kn, a za jedan pogreb tarifa je 100 bodova).

Iz tih 57 kuna iznos se dalje raspoređuje ljudima koji su napisali pjesmu ili je aranžirali. Dio ostaje ZAMP-u.

“Sviramo svadbe, ali i pogrebe, i procedura je uvijek ista. Mi smo ti koji od isplaćenog iznosa platimo i ZAMP. Bilo bi me sram tražiti ožalošćene da dodaju i za autorska prava, prigoda je dovoljno stresna za njih”, kaže nam vođa jednog zagrebačkog tamburaškog sastava koji godinama nastupa po vjenčanjima i sprovodima. Njegov sastav uvijek sklapa ugovore, kaže, jer ne želi probleme s inspekcijom koja se na svadbama zna pojaviti, kaže, ali još nije čuo da bi se netko usudio pojaviti na pogrebu. Ipak, ne želi riskirati.

“Činjenica je da postoje pjesme uglednih autora koje se izvode na pogrebima, kažu u ZAMP-u. To su uglavnom crkvene, klasične svjetovne, domaće ili strane skladbe za čije izvođenje ili emitiranje Zakon o autorskom i srodnim pravima predviđa plaćanje naknade”, pojašnjavaju nam iz Službe za odnose s javnošću.

Naime, i pogrebi su na popisu priredaba koje obuhvaća plaćanje autorskih radova. Zašto?

“Pogreb je, za brojne poslovne subjekte koji u njemu sudjeluju, npr. pogrebna poduzeća, cvjećari, izvođači glazbe - komercijalna prigoda. Postoje autori koji nisu zadovoljni trenutačnim modelom naplate”, kažu u ZAMP-u.

Prevedeno: ako već zarađuju svi oni, zašto ne bismo i mi?

Tko su nezadovoljni autori, u ZAMP-u ne otkrivaju. Ipak, priznaju da ne provode “snažnu poslovnu politiku” u pogledu naplate na pogrebima.

“Svjesni smo teške financijske situacije u zemlji i posebnosti prilike, zato se nikad ne obraćamo ožalošćenima zbog naplate.”

Mnogi su mediji propitkivali poslovni model ZAMP-a, koji se često nazivao parafiskalnim nametom, a u jednom dijelu prozivki našao se i bivši predsjednik Ivo Josipović, koji je i sam skladatelj suvremene klasične glazbe.

Josipović je, kako je u jednom intervjuu objasnio, bio tajnik ZAMP-a od 1987. do 2000. i operativno ga je vodio, a 2012. rekao je kako godišnje kao naknadu za izvođenje svojih djela prima između 11 i 31 tisuće kuna. Opravdao je to činjenicom da je među deset najizvođenijih takvih autora u zemlji, te da ZAMP godišnje novac isplati za oko 80 tisuća autora, a da samo najbolji i najveći od njih primaju značajnije iznose.

Zanimljivo, u Gradskim grobljima, zagrebačkom komunalnom poduzeću u sastavu Zagrebačkog holdinga, kažu kako se broj ispraćaja kod klasičnog ukopa na 26 groblja u njihovu sastavu lani kretao oko 4500.

To znači, ako se kod svih između obitelji i izvođača sklopio ugovor (što je ipak teško povjerovati), da je ZAMP lani na zagrebačkim grobljima zaradio 256.500 kuna.

U pregovore s ljudima koji vode groblja ZAMP je krenuo 2008. godine. Željeli su uvesti jedinstvenu naknadu po pogrebu ili ispraćaju (tako se obred naziva u Krematoriju gdje nema klasičnog ukopa).

Zagrebačka groblja odgovorila su da to ne dolazi u obzir.

“Točno. Svojevremeno zahtjev i stav ZAMP-a nije rezultirao obvezom plaćanja naknade”, poručuju iz Gradskih groblja.

“Pregovori su obustavljeni 2009. godine. Sljedeći naš korak bio je da se odlučimo za pravne postupke (čitaj: sud) ali zbog specifičnog pitanja korištenja glazbe odustali smo”, kažu u ZAMP-u.

Recesija koja je uslijedila, poručuju, učvrstila je odluku Društva da u tako osjetljivoj situaciji nije nužno inzistirati na naplati.

U ZAMP-u priznaju da je ovu odluku lani preispitao Autorsko-pravni odbor.

“Potvrđeno je da u ovom trenutku snažnije i agresivnije širenje poslovanja na taj segment korištenja glazbe ipak nije dio poslovnog plana HDS ZAMP-a.”

Dodatni kamen spoticanja u pregovorima zagrebačkih groblja i ZAMP-a predstavljao je Krematorij, jedini u zemlji gdje se tijela pokojnika spaljuju, a pepeo se pohranjuje u urnama. Takvih ispraćaja lani je održano 3411.

Tamo je češće puštanje glazbe preko razglasa. Osim ponuđenih pjesama od Krematorija, i obitelji mogu donositi svoje, ali one moraju biti na orginalnim CD-ima.

“Emitiranje skladbi putem razglasa također je uređeno našim Pravilnikom. Ipak, s Gradskim grobljima još nemamo zaključen ugovor oko javnog priopćavanja glazbe u Krematoriju”, kažu u ZAMP-u.

No, to ne znači da netko ipak ne zarađuje na puštanju pjesama. Gradska groblja organiziraju i naplaćuju uslugu korištenja razglasa, i to obitelji uredno naplaćuju 99,19 kuna bez PDV-a.

Groblja, dakle, na toj glazbi zarađuju.

Prema popisu koji su nam dostavili među 50 načešće izvođenih skladbi na sprovodima polovicu potpisuju domaći autori. Tu su se našli, između ostalih, i “Bože, čuvaj Hrvatsku” Đanija Maršana i pokojnog Drage Britvića, “Da te mogu pismom zvati” Ivice Badurine i Frane Bilića, “Dobro jutro, tugo” Zlatana Stipišića Gibonnija i “Ne dirajte mi ravnicu” Miroslava Škore. Ostali navedeni autori su, primjerice, Krunoslav Kićo Slabinac (“Otišo je otac moj polako”), Zvonko Spišić (“Suza za zagorske brege”) i Ranko Boban (“Hercegovina u srcu”).

Na popisu najizvođenijih su i mnogi tradicionalni napjevi (“Čuj nas, majko”, “Dobra večer, uzorita”, “Duga cesta”) ali i pjesma Ivana Pavla II. (“Krist na žalu”).

Kad autori više nisu živi, ZAMP tantijeme prosljeđuje nasljednicima ili drugim vlasnicima autorskih prava na te skladbe (zaklade itd).

Činjenica je da popularne skladbe, bez obzira na prigodu, pridodonose zaradi izvođača, kafića koji ih puštaju preko razglasa i radiopostaja koje ih emitiraju u eter.

Kad se podvuče crta, na pogrebima to izgleda ovako: sastav uživo na sprovodima zaradi minimalno 1000 kuna.

Groblja za puštanje glazbe preko zvučnika zarade minimalno sto.

A ZAMP od izvođača uzme 57 kuna.

Zasad.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 00:08