Kako će izgledati Hrvatska za pedeset godina? Tim se pitanjem bavilo tridesetak hrvatskih znanstvenika, stručnjaka i umjetnika, a što misle i koje su im vizije, donosi multimedijska izložba postavljena u posebno sagrađenom paviljonu ispred Muzeja Mimara na Rooseveltovu trgu. Pod nazivom "Hrvatska 2074. - pogled u budućnost", izložba u povodu obilježavanja 140. obljetnice Croatia osiguranja, putem 15 kratkih videouradaka predstavlja tri scenarija - realističan, optimističan i pesimističan.
Tako, na primjer, u pesimističnom scenariju Hrvatska ima samo tri milijuna stanovnika, od kojih milijun stranih radnika i njihovih potomaka; u velikim gradovima poput Zagreba žive najsiromašniji, turizam je gotovo nestao zbog podizanja razine mora i ekstremnih klimatskih uvjeta i gotovo sve stare jezgre su potopljene. Nema više starog Trogira, Zadra, Dioklecijanove palače, Poreča, Rovinja, dijelova Dubrovnika...
U optimističnom scenariju, s druge strane, Hrvatska postaje vodeća europska država u diplomaciji, novim tehnologijama, zelenoj energiji, znanosti i elitnom turizmu, Hrvati žive zdravo, a životna dob doseže 100 godina. Hrvatski filmovi osvajaju međunarodne nagrade, uključujući Oscara, muzeji postaju mjesta liječenja i psihološke podrške za koje će liječnici propisivati uputnice, na Olimpijskim igrama 2072. u Zagrebu, Hrvatska je među top 3 zemlje po broju osvojenih medalja...
"U paviljonu ćete vidjeti naprednu i inovativnu Hrvatsku, ali i Hrvatsku punu problema koje nismo počeli rješavati već danas. Mjesta za optimizam i svijetlu budućnost ima, ali sve ovisi o tome kako ćemo iskoristiti potencijale koje imamo i odgovoriti na izazove koji su pred nama. Ova je izložba poziv potaknemo diskusiju u društvu o važnim temama kako bi se one počele adresirati već danas", rekao je na predstavljanju paviljona Davor Tomašković, predsjednik Uprave Croatia osiguranja. Dizajner Davor Bruketa, čija agencija potpisuje produkciju projekta, naglasio je kako je cilj ovog izložbenog paviljona potaknuti razgovor o budućnosti prvenstveno među mladima.
"Jako je teško danas dobiti mlade u muzeje i na izložbe i ovo je izložba upravo za njih. Zato smo sva ta predviđanja, sve to što su znanstvenici napisali, pretvorili u petnaest kratkih videa u formi instgramskih Reelsa i pokušali sažeti sve ključne informacije."
Na izlazu iz paviljona koji će biti otvoren do 10. listopada, od 10 do 21 sat, svaki posjetitelj imat će mogućnost izabrati jedan od ponuđenih scenarija, kako vidi hrvatsku budućnost.
"Moći ćemo vidjeti iz dana u dan jesu li naši sugrađani optimisti ili pesimisti. Prema prethodnim istraživanjima, Hrvati su poprilično pesimistični, prema indeksu sreće smo među najnesretnijim nacijama u Europi, tako da će nam ovo pokazati u kojem smjeru idemo", rekao je PR stručnjak Božo Skoko. "U svakom slučaju želimo da počnu razmišljati o svojoj budućnosti i o tome što danas mogu promijeniti u svojim životima kako bismo išli prema optimističnom scenariju.
U izradi scenarija sudjelovali su prof. dr. sc. Goran Bandov, dr. art. Tihoni Brčić, prof. dr. sc. Zrinko Čustonja, Tomislav Fiket, dipl. ing., prof. dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, Korado Korlević, Ivica Kostelić, prof. dr. sc. Kristijan Kotarski, dr. sc. Damir Krešić, Matej Meštrović, prof. dr. sc. Robert Mikac, prof. dr. sc. Josip Mikulić, akademik Igor Rudan, prof. dr. sc. Božo Skoko, dr. sc. Iva Hraste Sočo, prof. dr. sc. Velimir Srića, prof. dr. sc. Mario Šiljeg, dr. sc. Iva Tolić, prof. dr. sc. Feđa Vukić, a evo koje scenarije predviđaju za Hrvatsku 2074. godine.
Iz realističnih scenarija:
• Hrvatska 2074. postaje članica reformiranih europskih političkih i vojnih saveza nastalih na temeljima EU, koji okupljaju manji broj država fokusiranih na sigurnost i gospodarski razvoj. Prepoznata je u sektorima energetike, umjetne inteligencije i novih tehnologija u zdravstvu te prehrambenoj industriji.
• Hrvatska se suočava sa značajnim promjenama demografske slike, povremenim međureligijskim i međuetničkim napetostima te integracijom doseljenika. Tu su i problemi izazvani klimatskim promjenama.
• Hrvatska bi mogla imati 30 posto doseljenika u ukupnoj populaciji, ali privlači i boljestojećedoseljenike koji doseljavaju zbog ugodne klime i sporijeg tempa života u odnosu na druge europske zemlje.
• Klimatske promjene bit će ozbiljan izazov sa sve većim ekstremima i sve većim temperaturama tijekom ljeta. U ravničarskim dijelovima Hrvatske pojavljuju se tornada, a zimi možemo očekivati nezapamćene udare hladnoće. Imat ćemo učestale velike suše, a količine oborina rušit će rekorde. Hrvatski jug će nalikovati klimi zapadne obale Izraela.
• Podizanje razine Jadranskog mora uzrokovat će česte poplave, posebno u gradovima poput Zadra, Splita, Poreča i Rovinja koji počinju nalikovati na Veneciju. Razvijene tehnologije geo-inženjeringa mogle bi pomoći u zaštiti obale gradnjom mobilnih barijera ili izdizanje riva i prvog reda kuća uz more. Zagreb i drugi gradovi značajno će povećati broj zelenih površina
• Jedan od ključnih hrvatskih aduta i dalje su obnovljive zalihe pitke vode kojima država mudro upravlja, pa je to jedna od ključnih prednosti života u Hrvatskoj, odnosno useljavanja u Hrvatsku.
• Turizam će se prilagoditi klimatskim promjenama kroz razvoj zdravstvenog turizma, wellnessa i personaliziranih iskustava
• Digitalizacija će igrati ključnu ulogu, a roboti će pomoći u industriji i zdravstvenom sektoru.
• Koncerti i predstave bit će miks virtualne stvarnosti i live izvedbe: događanja će se pratiti uz VR pomagala. Gotovo sve kulturne i umjetničke izvedbe moći će se gledati "uživo" iz vlastitog doma.
Iz pesimističnih scenarija:
• U pesimističnoj budućnosti, Hrvatska će imati tek tri milijuna stanovnika, od kojih su milijun stranih radnika i njihovih potomaka. Geopolitički sukobi i nefunkcionalni vojni savezi dovode do ratnih zbivanja i političke nestabilnosti. Dodatni izazov su učestale prirodne katastrofe i visok porast kriminala. Klimatske promjene uzrokovat će rast temperatura iznad 50°C, dok će požari uništiti većinu zelenih površina. Brojne klimatske izbjeglice potražit će utočište u Hrvatskoj. Hrvatska gubi kontrolu nad resursima, poput pitke vode, koje sada kontroliraju kompanije i cijena im kontinuirano raste.
• U velikim gradovima poput Zagreba žive najsiromašniji, a život se odvija noću zbog vrućina i onečišćenja. Pitka voda i čist zrak postaju luksuz dostupni samo malom dijelu stanovništva.
• Turizam je gotovo nestao zbog podizanja razine mora i ekstremnih klimatskih uvjeta. Rive i skoro sve stare jezgre su potopljene. Nema više starog Trogira, dijelova Solina, Kaštela i Splita. Nestali su Poljud, Dioklecijanova palača, Lora… Poreč, Vrsar, Novigrad i Rovinj nestali su isto kao i veći dio Omiša, niži dijelovi dubrovačkog starog grada, delta Neretve, ušće Krke, cijela povijesna jezgra Zadra i većina otočkih naselja.
• Zbog dominacije umjetne inteligencije koja preuzima kreativne poslove nemamo više skladatelja, pjevača, slikara, scenarista i tekstopisaca. Nestaju live događanja s publikom, kulturni događaji postaju isključivo virtualni, dok se hrvatski kulturni identitet gubi te broj domaćih umjetnika pada za 70 posto
• Zbog globalnog zatopljenja ne održavaju se više zimski sportovi poput skijanja, a najpraćenije sportsko natjecanje postaje e-gaming.
Iz optimističnih scenarija:
• Hrvatska 2074. postaje vodeća europska država u diplomaciji, novim tehnologijama, zelenoj energiji, znanosti i elitnom turizmu.
• Strateški resursi, poput pitke vode, zaštićeni su, a Hrvatska je jedna od država s najvišim sigurnosnim standardima u svijetu, a stopa kriminala je na povijesno najnižim razinama.
• Demografska obnova postignuta je pronatalitetnim politikama i povratkom iseljenika, dok Dubrovnik postaje centar jugoistočne Europe za obrazovanje i diplomaciju. Kampusi vodećih svjetskih sveučilišta smješteni su na jadranskim otocima, poput Brijuna, Suska, Koločepa i Prvića te mjestima uz more u kojima se nalaze bivši vojni objekti i odmarališta.
• U ovom scenariju, Hrvati žive zdravo, a životna dob doseže 100 godina, zahvaljujući napretku u nanomedicini, umjetnoj inteligenciji i personaliziranoj zdravstvenoj skrbi. Isto vrijedi i za obrazovni sustav u kojemu učenici imaju personalizirane AI mentore koji im znatno pomažu u učenju novih znanja i vještina. Industrijske i poljoprivredne poslove obavljat će roboti, kao i većinu uslužnih djelatnosti
• Kultura postaje važan izvozni proizvod, hrvatski umjetnici postaju najveće svjetske zvijezde, a hrvatski filmovi osvajaju međunarodne nagrade uključujući Oscara. Zdravstveni turizam uključuje kulturne programe koji pozitivno utječu na zdravlje, a muzeji postaju mjesta liječenja i psihološke podrške za koje će liječnici propisivati uputnice za posjete kako bi se smanjile manje zdravstvene tegobe. Muzeji će imati za suradnike psihologe, zdravstvene djelatnike, IT stručnjake, dizajnere, neurologe…
• Na Olimpijskim igrama 2072. u Zagrebu, Hrvatska će biti među top 3 zemlje po broju osvojenih medalja. Hrvatske je bila domaćin Svjetskog prvenstva 2054. kada je u osam hrvatskih gradova izgrađeno osam modernih stadiona po najvišim svjetskim standardima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....