IN MEMORIAM: OTTO PIENE

Imao je veliki utjecaj na razvoj poslijeratne umjetnosti Europe

Promijenio je pogled i na konceptualnu umjetnost, i na pejzažnu, i na performans

Samo jedan dan nakon što je u srijedu prisustvovao otvorenju svoje velike retrospektive “Više neba” u Nationalgalerie u Berlinu, veliki njemački slikar i kipar Otto Piene preminuo je u 87. godini života.

Otto Piene, slikar i kipar, najpoznatiji nam je kao suosnivač, s Heinzom Mackom, znamenite grupe Zero, skupine umjetnika koji su mijenjali poslijeratnu umjetnost; upravo taj aspekt njegova stvaralaštva potencirala je izložba u Berlinu, a njegov je utjecaj nedavno pokazan i na izložbi u njujorškom muzeju Guggenheim.

Crteži čađom

Naime, radikalna grupa Zero utjecala je na razvoj i pejzažne umjetnosti, i minimalizma, i konceptualne umjetnosti, i performansa. Između ostalog istraživali su i nove modele slikanja, uključujući monokromije i neočekivane materijale, pa je tako Pienne, primjerice, slikao čađom. Svjetlost i pokret postali su, zahvaljujući ovoj grupi, integralnim dijelom umjetnosti; iz tog razdoblja stvaralaštva najpoznatija je Pieneova instalacija “Svjetlosni balet”, koju je prvi put izložio 1965. godine u jednoj manjoj njujorškoj galeriji.

Piene je, kasnije, u jednom intervjuu rekao kako je oduvijek bio fasciniran svjetlošću, još kao dijete, primjerice, često je razmišljao o tome koliko dugačku sjenu može baciti svijeća. “Svjetlost je moj najvažniji medij”, tvrdio je. No, kasnih šezdesetih godina počinje se baviti takozvanom nebeskom umjetnosti, odnosno projektima u javnim prostorima na kojima je surađivao sa znanstvenicima i inženjerima; u to razdoblje datiraju velike skulpture ispunjene helijem, koje lebde nad građevinama i pejzažima. Najpoznatija je “Olimpijska duga”, nastala uz ljetne Olimpijske igre u Münchenu 1972.

Znanost i umjetnost

Piene je rođen 1928. u mjestašcu Bad Laasphe. Studirao je slikarstvo na Akademiji u Münchenu, pa u Düsseldorfu, a nakon toga filozofiju na Sveučilištu u Kölnu. Otišao je u Ameriku 1964., gdje je predavao o vezi između umjetnosti i znanosti na znamenitom MIT-u, u Massachusettsu.

Djela su mu u mnogim muzejima diljem svijeta, MoMA-i u New Yorku, Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Tokiju, Stedelijk muzeju u Amsterdamu, Centru Georges Pompidou u Parizu... Bio je oženjem pjesnikinjom Elizabeth Goldring.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 22:10