OMILJENA SVIMA

Preminula ikona Zagreba, kod nje stizala i Jovanka Broz, odbijala je kraljice, a od salona u centru metropole napravila legendu

Vesna Kincl

 Ivan Posavec/Cropix
Salon Kincl kroz desetljeća svoga rada postao je dio zagrebačke urbane kulture te je kao takav u travnju 2009. godine proglašen nematerijalnom kulturnom baštinom Hrvatske, te je o njemu bila i izložba

Tužna vijest odjeknula je danas među zagrebačkim obrtnicima, napustila nas je Vesna Kincl Murtić, poznata zagrebačka frizerka i obrtnica, javila je Hrvatska obrtnička komora.

Iza njezine uspješne karijere predan rad, talent, inovativnost i spremnost na stalno usavršavanje. O kakvom se potencijalu radi bilo je jasno još 1957. i 1958. godine kad joj je pošlo za rukom da postane europska, odnosno svjetska frizerska prvakinja.

Salon Kincl kroz desetljeća svoga rada stekao je kultni status i postao dio zagrebačke urbane kulture te je kao takav u travnju 2009. godine proglašen nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske.

Vesna se nije se libila eksperimentirati i uvoditi nove trendove. Nakon što je ošišala prvu kratku frizuru modernih linija, završila je na naslovnicama modnih časopisa. Nisu joj bili strani niti filmski setovi, na kojima je izrađivala frizure glumcima. Kod nje su rado svraćale i poznate žene toga vremena, od prve dame, pjevačkih diva te glumica i pjevačica.

Pisali smo u tekstu Željka Ivanjeka, kada je o njoj bila izložba u Muzeju grada Zagreba.

Tako se i događa da usporedno s razglašenom izložbom o skladatelju i pjevaču Ivi Robiću traje još jedna zanimljiva izložba. A to je ‘Umijeće češljanja u frizerskom salonu Kincl‘.

"Kao nagrađivana autorica frizura studentica Vesna Kincl-Murtić dobila je u Milanu 1960. ponudu da postane dvorska frizerka iranske carice Farah Dibe. No, ona je odbila ponudu i opernu divu Tebaldi te se vratila u Zagreb

Osmislila ju je te katalog napisala Maja Alilović, koja je zajedno s Vesnom Kincl-Murtić napravila i izbor predmeta koji se prikazuju posjetiteljima. Velik dio ‘predmeta‘ čine fotografije i raznorodne diplome, posebice iz Pariza, koje su članovi obitelji Kincl dobivali. Ali, tu su i, primjerice, bren-škare za izradu velni i visećih lokni s početka 20. stoljeća, koje pokazuju da su naše prabake itekako morale žrtvovati vrijeme i strpljenje za ljepotu.

Adresu Kincl na kulturno-povijesnoj karti Zagreba i Hrvatske, ništa manje bivše Jugoslavije, zasnovali su Branka Kincl, rođena Šibenik, (1912. - 2007.) i njen suprug Rudolf Kincl (1900. - 1983.). Kao mladi naučnici, upoznali su se u salonu Dušana Žestića, a 1935. ‘preuzeli su unajmljeni lokal u Praškoj 8‘".

Kako je dalje pisalo Željko Ivanjek: "U međuratnom razdoblju salon Kincl bio je ono što je u fotografiji bila, na primjer, Foto Tonka, dakle točka gradskog prepoznavanja i očitovanja. Ne treba ni sumnjati da su najuzvišenije gospe dolazile baš ovamo na frizuru. Modni hit bila je bubi frizura, a Rudolf Kincl važio je za najpoznatijeg ‘bubištucera‘. Na Svjetskom frizerskom natjecanju u Parizu (24. rujna - 4. listopada 1937.) njegova je supruga proglašena najboljom između 500 natjecatelja. Ugledu u gradu i ondašnjoj Kraljevini pridružili su prve nagrade u središtu svjetske mode. A onda se i ovome salonu primaknuo rat. Rudolf i Branka Kincl besplatno su podučavali frizerskom zanatu brojne židovske žene koje su izbjegle pred nacističkim režimom iz Austrije i Njemačke, baš kao i zagrebačke Židovke. To je bio način da donedavne klijentice prevladaju strah za vlastitu egzistenciju. Tim je načinom salon Kincl bio ne samo mjesto ljudske ljepote, već i dobrote.

Salon je preživio 2. svjetski rat i pridružio se oslobodilačko-komunističkom zanosu društva s imanentnom zadrškom koju je po sebi podrazumijevao. Bavio se, napokon, buržoaskom, dokonom aktivnošću kao što je pravljenje ženskih frizura. Mama Branka Kincl natjecala se ponovno i osvajala nagrade u ekipi Titove Jugoslavije, a ubrzo joj se 1955. pridružila kći Vesna, studentica romanistike s položenim frizerskim ispitom.

Unatoč svim pozivima, pisao je Ivanjek, ona se vratila u Zagreb i nastavila obiteljsku tradiciju. A tijekom rata besplatno je frizirala izbjeglice i sanjala svoje lijepe frizure".

Među klijenticama bile su Jovanka Broz, tadašnja supruga Josipa Broza Tita, Ruža Pošpiš Baldani, mnoge poznate glumice.

Posljednji ispraćaj održat će se u utorak, 22. listopada, u 14 sati u krematoriju na Mirogoju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. listopad 2024 11:33