PALAČA AMADEO

Prvi pogled u novi Hrvatski prirodoslovni muzej: Ukupna vrijednost njegove obnove iznosi 31,6 milijuna eura

 Lucija Ocko/Cropix
Novi Hrvatski prirodoslovni muzej svoja će vrata otvoriti svim posjetiteljima krajem rujna

Bit će to zasigurno jedna od najvećih kulturnih atrakcija u Zagrebu, u svakom slučaju što po izgledu, a što po svom sadržaju impresivno zdanje na Gornjem gradu - novi Hrvatski prirodoslovni muzej u Palači Amadeo u Demetrovoj - koji će nakon dvije i pol godine obnove svoja vrata otvoriti posjetiteljima krajem rujna. Tada će ujedno biti i inauguriran novi stalni postav muzeja koji se proteže u 39 izložbenih dvorana na tri etaže, a u kojem će biti izloženo gotovo 5 tisuća predmeta iz 84 zbirki muzeja, istaknuto je u četvrtak na konferenciji za medije na kojoj je svečano predstavljen završetak dvaju projekta koji se odnose na novi HPM. Prvi pod nazivom "Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja ", dosad je najveći, realizirani projekt u kulturi u Zagrebu te jedan od kapitalnih u Republici Hrvatskoj. Drugi pak projekt odnosi se na provedbu mjera zaštite zgrade i muzejske građe Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u sklopu postpotresne obnove.

image
Lucija Ocko/Cropix
image
Lucija Ocko/Cropix
image
Lucija Ocko/Cropix
image
Lucija Ocko/Cropix
image
Lucija Ocko/Cropix
image
Lucija Ocko/Cropix

Kako je među ostalim rečeno na predstavljanju projekta napravljena je potpuna rekonstrukcija, konstruktivna obnova i dogradnja prostora muzeja – zaštićenog spomenika kulture Palače Amadeo, s novim stalnim postavom i novim sadržajima čime su povećani i osnaženi kapaciteti Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, koji ovom obnovom postaje "jedinstven, moderan i zabavan muzej prirodoslovlja".

"Rekonstrukcijom zaštićenog spomenika kulture Palače Amadeo stvoreni su novi izložbeni prostori opremljeni najsuvremenijom tehnologijom, laboratoriji, suvenirnica i muzejski kafić. Novi stalni postav, obogaćen multimedijskim rješenjima i interaktivnim sadržajima, posjetiteljima će na cjelovit način interpretirati muzejski fundus iz mineraloških, geoloških, paleontoloških, paleoantropolških, zooloških i botaničkih zbirki te im približiti raznolikost živog i neživog svijeta, odgovarajući im na pitanje što je život i kako je nastao", poručili su iz HPM-a,

Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja rekla je kako je Hrvatski prirodoslovni muzej ovim projektom postao katalizator razvoja turizma, znanosti i gospodarstva u Zagrebu i njegovoj široj regiji.

"Novi stalni postav Muzeja, kada na jesen bude dovršen, omogućit će jedinstven doživljaj otkrivanja prirodne baštine kroz modernu muzeološku koncepciju i multimedijsku interpretaciju. Posjetitelji će moći razumjeti i doživjeti evoluciju života na način koji prije nije bio moguć".

Također je podsjetila da je muzej smješten u istoj zgradi još od 1867., da je do ujedinjenja tri prirodoslovna muzeja u današnji HPM došlo 1986., a da je sama ideja o novom HPM-a zaživjela još 2013. godine kada je napravljeno prvo idejno rješenje. Radovi na obnovi počeli su u prosincu 2021.

Istaknula je i da je muzej nakon obnove značajno povećao površinu od oko 800 četvornih metara prostora za izložbe na 3 tisuće četvornih metara.

Muzejska savjetnica Iva Mihoci predstavljajući novi stalni postav koji je koncipiran prema cjelinama od postanka svijeta do danas naglasila je da su obnovom dobivena tri nova prostora koja omogućuju cjelogodišnja događanja - natkriveni atrij koji služi za različita kulturna i urbana događanja kao i za prezentaciju velikih eksponata stalnog postava koji više ne nalaze svoj prostor u interijeru, zatim nadograđeni aneks koji je izložbene funkcije, a čija je izgradnja omogućila revitalizaciju Vrazovog šetališta i novi ulaz u muzej sa prostora Tuškanca dok je treći prostor multifunkcionalna dvorana, u kojem započinje novi stalni postav izložbenom cjelinom Svemir. Napomenula je i da je muzej obogaćen i novim sadržajima – kafeterijom, suvenirnicom, radionicama te laboratorijima s optičkom i analitičkom opremom. Veliki prostor u stalnom postavu, otkrila je, zauzimaju najbrojnije zbirke muzeja - zbirke kukaca i zbirke mekušaca koje broje nešto manje od milijun predmeta.

U sklopu završne konferencije uzvanici su razgledali izložbu iz fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja pod nazivom "Hrvatska prirodoslovna baština – Kukci", čije su autorice Martina Šašić Kljajo i Iva Mihoci. Izložba je postavljena kao prezentacija mogućnosti novog prostora i izložbene mogućnosti koje muzej nudi, a govori o kukcima – vrstama koje su oblikovale naš planet, predstavljajući ih kroz muzejske zbirke. U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju pohranjeno je 36 zbirki kukaca te više studijskih zbirki koje broje preko 450.000 muzejskih predmeta. Izložbu je sufinanciralo Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb.

Izložbu o kukcima i ostatak stalnog postava Hrvatskog prirodoslovnog muzeja građani će moći vidjeti krajem rujna ove godine, nakon što Muzej službeno otvori svoja vrata.

Ukupna vrijednost obnove novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iznosi 31,6 milijuna eura, a izvršena je kroz dva velika projekta. U sklopu projekta "Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej", Europska unija sufinancirala je obnovu s 9,9 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a partner Grad Zagreb i Turistička zajednica Grada Zagreba izdvojili su 5,8 milijuna eura. U sklopu projekta postpotresne obnove "Provedba mjera zaštite zgrade i muzejske građe Hrvatskog prirodoslovnog muzeja", Europska unija je iz Fonda solidarnosti Europske unije financirala konstruktivnu obnovu palače u iznosu od 9,7 milijuna eura kroz Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Dodatna sredstva za obnovu osigurali su Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u iznosu od 1,45 milijuna eura, dok je Grad Zagreb samostalno osigurao još 4,8 milijuna eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. srpanj 2024 16:25