ZAGREB - Ime njemačke pokrajine i današnje najistočnije Savezne države Brandenburg ovjekovječeno je za sva vremena u jednom od najljepših glazbenih spomenika zapadne kulture i civilizacije: u Brandenburškim koncertima Johanna Sebastiana Bacha. Šest antologijskih kompozicija „za različite instrumente“, što ih je Bach sakupio iz svog opusa i 1721. posvetio brandenburškom markgrofu i izbornom knezu Christianu Ludwigu, očaravaju i danas bogatstvom glazbenih ideja kao i instrumentacijskom inventivnošću.
Tarbuk dostojan Bacha
To što je prije tri stoljeća za ime Brandenburga učinio veliki Bach, za svoj grad danas čine šestorica zagrebačkih kompozitora i Zagrebački solisti. Umjetnički voditelj i koncertni majstor ansambla Borivoj Martinić-Jerčić došao je na sjajnu ideju i u ovoj sezoni pokrenuo jedan od najambicioznijih i najatraktivnijih projekata u suvremenoj hrvatskoj glazbi i njezinom uključivanju u redovni koncertni repertoar. Svaki od šest pretplatničkih koncerata Zagrebačkih solista u Hrvatskom glazbenom zavodu ove sezone tako počinje s jednim Bachovim Brandenburškim koncertom, a završava praizvedbom Zagrebačkog koncerta.
Ideja se iznimno plodonosnom pokazala već na otvorenju sezone prije mjesec dana. Prvi je na redu bio Mladen Tarbuk koji je s velikim uspjehom i majstorski ispunio poticajan i izazovan zadatak. Njegov Prvi zagrebački koncert pokazao se djelom dostojnim odavanja počasti grandioznom uzoru koje podjednako živo komunicira i s baroknom, od Bacha zadanom formom i sastavom ansambla, ali isto tako i s današnjim mnogo rastresitijim vremenom i publikom.
Ansambl i solisti u njemu, na čelu sa samom prvom violinom za koju je Tarbuk napisao iznimno zahtjevnu solističku dionicu, izvrsno su odgovorili na težak izazov koji su sami tražili. Štoviše, za Tarbuka su bili čak i spremniji i nadahnutiji nego za samog Bacha, koji i za suvremene ansamble nikada nije laka i odavno svladana lektira.
Atraktivan program
U okviru Bach-Tarbuk na prvom se koncertu još našla i Elgarova Serenada za gudače u e-molu te osobito dojmljiv Papandopulov Koncert za fagot i gudački orkestar s izvrsnim solistom Žarkom Perišićem. Atrakcija neće nedostajati ni na sutrašnjem drugom koncertu ciklusa (utorak, 20 sati). Nakon Bachovog Drugog brandenburškog koncerta, mlada glazbenička zvijezda Filip Merčep bit će solist u Koncertu za marimbu i gudače Emmanuela Séjournéa, dok će poznati, omiljeni i potresni Adagio za gudače Samuela Barbera u drugom dijelu sigurno biti prikladna predigra za Drugi zagrebački koncert, poznavajući izrazito lirski senzibilitet i estetiku njegova autora Berislava Šipuša.
Kako nam je uoči praizvedbe otkrio sam Šipuš, njegova skladba u tri međusobno povezana stavka prilično slobodno slijedi od Bacha zadane parametre, kao što su solističke dionice za trubu, flautu, obou i violinu, a vrlo će istaknutu ulogu imati i sjajni čembalist Pavao Mašić čija će improvizacija, na mekom tepihu gudačkog zvuka, činiti cijeli prvi stavak. Drugi je stavak zamišljen kao velika pohvala kontrapunktu i Bacha, ali i Albana Berga s dvanaesttonskom temom, a sve skupa, kaže Šipuš, bit će „jedna velika ljubavna pjesma u kojoj čembalo stalno nešto ili nekoga zaziva“.
Jedinstveni projekt u hrvatskoj glazbi
Nakon visokog standarda što ga je u svojoj skladbi na početku zadao Tarbuk, s velikim uzbuđenjem i radoznalošću očekuju se i ostalih pet zagrebačkih koncerata oko kojih je doista okupljena suvremena domaća skladateljska elita.
U nastavku sezone, u veljači, ožujku, travnju i svibnju, svoje će odgovore na velik i zanimljiv izazov dati Krešimir Seletković, Srđan Dedić, Davorin Kempf i Srećko Bradić. Na projekt se može gledati i kao na prijateljsko, upravo za Bachovo doba tipično majstorsko natjecanje, ali i kolektivni šesteročlani zagrebački poklon pred najvećim od svih uzora. Jer, kao što nam je rekao Davorin Kempf, „tko smo mi da se natječemo s Bachom“.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....