Krunidba kralja Tomislava u čijoj sviti je, prema legendi, i sokolar, u dokumentima zabilježen Apricije - sokolar kralja Petra Krešimira IV. spomenut 1070. godine, staroslavenski mitovi o Perunu u obliku orla i mit o bogu Jarilu u lovu s hrtom i sokolom pokazuju koliko je od davnina u ovom podneblju prisutno sokolarstvo. Nedavno je izdana prva knjiga koja se kod nas bavi ovom temom "Sokolarstvo - mit, legenda, povijest" autora Vitolda Košira i Sanje Perić Gavrančić.
Knjiga, kako kaže Košir, obrađuje sokolarstvo, koje je priznata hrvatska kulturna baština, s povijesnog, pravnog, jezikoslovnog i likovnog aspekta.
Od kasnog srednjeg vijeka na području današnje Hrvatske nema nikakvih poznatih podataka o prakticiranju sokolarstva. Francuska revolucija pokrenula je lavinu protesta protiv sokolarstva, jer su ga smatrali privilegijom plemstva, a to je onda zahvatilo cijelu Europu te je gotovo izumrlo. Tek između dva svjetska rata, doznajemo u ovoj knjizi, došlo je do uskrsnuća sokolarstva, ali kako se tradicija izgubila, gotovo da su učili sve od početka. Egzaktni podatak da je netko ovdje prakticirao sokolarstvo pronašli su u lovačkom magazinu iz 20-ih godina u kojem je objavljena fotografija Oskara Firmina. No sokolarstvo je opet čekala zabrana....
- Moje je uvjerenje da je sokolarstvo u Hrvatskoj tradicija lova bitno starija od plemenitaškog sporta koji u tom obliku stiže tijekom srednjeg vijeka s Bliskog istoka. Dokaz su sokolari i jastrebari koji su iznikli u bivšoj državi Jugoslaviji unatoč tadašnjoj zabrani bavljenja - smatra Košir.
Polovicom sedamdesetih sokolarstvo primjerice počinje prakticirati Marijan Žižanović, kod kojeg je učio i sam Košir, inače akademski kipar.
Danas vladaju povoljni uvjeti za razvoj sokolarstva, uvedeno je u Zakon o lovu, postoje certificirani mentori i sve se više dama bavi ovim. Tako je i bilo i nekoć davno, što se vidi na prikazu sokolarke na stećku iz 11. stoljeća.
U suradnji s Državnim arhivom u Zagrebu i Dubrovniku za ovu su knjigu prikupljeni dokumenti koji prikazuju gotovo tisuću godina povijesti hrvatskog sokolarstva. Prikazani su tekstovi i dokumenti o sokolarstvu iz davnih civilizacija koji prethode europskoj tradiciji te moderno sokolarstvo, osnivanje Hrvatskog sokolarskog saveza i regionalnih klubova, priznanje sokolarstva kao nematerijalne kulturne baštine od strane Ministarstva kulture kao i upis na listu UNESCO-a. Stručni suradnici bili su Aleksandra Maganić, Mladen Lučić i Marijan Žižanović.