Veliko iznenađenje: Pisac sa Zanzibara Abdulrazak Gurnah dobitnik je Nobela za književnost

Nobelova nagrada za književnost, objavila je Švedska akademija, pripala je piscu iz Tanzanije, Abdulrazaku Gurnahu. Kako su rekli, čuli su se s piscem, no on zbog pandemije neće moći doći na svečanost uručenja nagrade, već će se ceremonija prenositi preko Zooma. Gurnah je bio finalist i nagrade Booker, najvažnije engleske nagrade za fikciju. Najpoznatije je njegovo djelo "Paradise" (Raj), koje govori o afričkim tinejdžerima. Nagrađen je među ostalim i za "beskompromisnu borbu protiv kolonijalizma".

Do sada je objavio deset knjiga, kao i kratke priče. Anders Olsson, predsjednik Akademijine komisije, rekao je da se ovaj autor, još od svojeg prvijenca "Memory of Departure", "pomakao dalje od stereotipnih opisa, i otvorio svoje čitatelje za kulturne različitosti Istočne Afrike, slabije poznate u mnogim drugim dijelovima svijeta". Na hrvatski njegove knjige nisu prevođene.

Gurnah je rođen na Zanzibaru 1948. godine, a dok mu je bilo dvadeset godina, 1968., seli se u Veliku Britaniju. Otišao je zbog lošeg odnosa prema Arapima koje je svakodnevno doživljavao, te radi studija. Profesor je književnosti na Sveučilištu u Kentu i Canterburyju. Osim kao pisac, radi i kao urednik, pa je uredio i "The Cambridge Companion Salmana Rushdiea". Kada je bio u užoj konkurenciji za nagradu Booker, rekao je da je "jako uzbuđen jer to znači da će njegova djela pronaći novu publiku. Pa će se ljudi koji nikad nisu čuli za moj rad, zainteresirati za njega."

Žiri se osvrnuo i na njegov najnoviji roman, "Afterlives". Roman je to koji govori o mladom Ilyasu, kojeg su od njegovih roditelja otele njemačke kolonijalne trupe. Prati njegov povratak kući, u selo, nakon što se godinama borio protiv svojih ljudi. Olsson je, dalje, rekao: "U univerzumu ovog pisca, sve se pomiče, sjećanja, imena, identiteti. Istraživanje je jednako snažno danas, u novoj knjizi, kao što je bilo važno dok je počeo pisati kao dvadesetjednogodišnji izbjeglica".

U konkurenciji za nagradu Booker, pak, Gurnah je bio s romanom "Paradise". Priča je to "o tinejdžeru, tragičnom ljubavnom slučaju, korupciji". Glavni je protagonist Yusuf, kojemu je dvanaest godina, a otac ga je prodao kako bi otplatio svoj dug. Yusuf, koji živi na selu, dolazi živjeti u grad, gdje se susreće sa posve drugačijim ljudima. "On i svi oko njega moraju se prilagoditi novoj realnosti europskog kolonijalizma."

Izbjeglištvo, dislociranost, gubitak centralne su teme u Gurnahovim romanima. Njegovi glavni protagonisti često prolaze kroz proces traganja za identitetom. Gurah je u početku pisao na svahiliju, a kasnije na engleskom.

Gurnah ima mnogo tragičnih priča za sobom. Primjerice, u Tanzaniji mu je ostala majka. Nakon što je umrla, on to tjednima nije bio saznao. Nakon što je napokon netko uspio doći do njega, ona je bila već pokopana. Književnik je u jednom intervjuu rekao: "Osjećao sam koliko je to pogrešno. Trebao sam se moći vratiti u Zanzibar. No, bilo je to vrijeme prije mobitela, uvijek sam bio negdje u Engleskoj, i nitko mi nije uspio javiti." Te je osjećaje opisao u romanu "Gravel Heart". Trebalo mu je neko vrijeme. "Tako se romani i pišu. Ponekad je potrebno dugo vremena da bi ideja dosegla zrelost", rekao je za The National News.

"Kada sam počeo pisati roman 'Paradise', ideju sam imao već deset godina. 'Gravel Heart' započeo je kao kratka priča o majčinoj smrti. No, polako sam shvaćao da ima još puno toga za istražiti i pretvorilo se u knjigu. No, nisam pisao o sebi. Postoje neke sličnosti između mene i glavnog protagonista."

Dilemu oko toga je li trebao ostati u domovini, ili u Velikoj Britaniji, smatra, iskusili su svi emigranti: "Ljudi koji su često dislocirani razumiju ovu dilemu. A ja svakako znam iz svojeg iskustva da se pitanje jesam li tamo gdje bih trebao biti postavlja uvijek ispočetka u trenucima kriza." Postoji način da učimo jedni od drugih, smatra, a to se može u romanima. "Želim zabaviti ljude, no i unaprijediti način na koji razumijevamo stvari, samo malo više sa svakom sljedećom knjigom."

Najnoviji roman, "Afterlives", bavi se dugom poviješću njegove zemlje, od njemačke okupacije do nezavisnosti. "Lokacija na kojoj se odvija roman nije daleko od mjesta na kojemu sam rođen. A ja sam čitavo vrijeme odrastao uz ratne priče. Tako da sam o toj temi imao iskustva iz prve ruke. Potom je susret s europskim kolonijalizmom imao jednu od važnijih uloga u mojem istraživanju."

"Afterlives" je višegeneracijska priča, u kojoj mnogi protagonisti žive pod istim krovom, u teškim uvjetma kolonijalizma, rata, gubitka, nestašice. No, svaki je protagonist drugačiji i njihove su reakcije na jednake situacije drugačije. Međutim, kako je sam pisac rekao, niti jedan od protagonista nije baziran na stvarnim ljudima. Protagonisti u njegovoj glavi "žive" godinama, dok piše roman, a od mnogih koje susreće u svakodnevnici uzima tek djelić. Kritika ga hvali i zbog opisa ženskih likova, u ovom su romanu to Asha i Afiya.

Gurnah je prvi crnac iz Afrike koji je osvojio Nobela nakon što je 1986. godine tu nagradu dobio Wole Soyinka.

Nagrada iznosi 840 tisuća funti, 10 milijuna švedskih kruna. Najboljeg bira osamnaest članova Švedske akademije.

Nagrada je veliko iznenađenje. Najveći su favoriti ove godine bili Annie Ernaux. Jednoj od najvećih živućih francuskih autorica kladionice su davale najveće izglede, a potom kanadska pjesnikinja Anne Carson, japanski bestseler autor Haruki Murakami, ruska spisateljica Ljudmila Ulicka, kanadska spisateljica Margaret Atwood, gvadelupska spisateljica Maryse Condé i kenijski pisac Ngũgĩ wa Thiong'. Kritičar New York Timesa spominjao je i Dubravku Ugrešić, kao jednog od favorita.

Nagrada je do sada dodjeljena 118 puta. Često je bila popraćena kotroverzama, i rijetko se i događa da pobijedi netko tko je dobro stajao na kladionicama. Jednom je Nobela za književnost dobio Bob Dylan, zbog "nove poetske vizije koju je donio američkoj književnosti". Godine 2017. imali su i seksualni skandal. Prošle je godine nagradu dobila Louise Glück.

Novinarka Greta Thurfjell, koja je pisala za švedske novine Dagens Nyheter, izračunala je da je 95 od 117 bivših dobitnika Nobelove nagrade za književnost iz Europe i Sjeverne Amerike, a da je među njima samo šesnaest žena.