Kud god da se krene u županiji na sjeverozapadu, putnik nailazi na lokalitete jedinstvene povijesti i značaja. Na Ivančici će, uz ostale vrijednosti, vidjeti nikad viđene orhideje, Gaveznica je jedini sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj, kod Jalžabeta se nalazi Gomila, koja datira iz 6. stoljeća prije Krista, grobnica je jalžabetanskog kralja i pandan kraljevskoj grobnici Filipa II. Makedonskog u Vergini.
LIJEPA I TAJANSTVENA IVANČICA
Vilinska staza jedan je od niza planinarskih puteva koji će vas dovesti na vrh lijepe i tajanstvene Ivančice, najviše planine sjevera Hrvatske. Na najvišem vrhu na 1.060 metara, koji se nalazi u Varaždinskoj županiji, uživati možete u prekrasnom pogledu koji se pruža sve do Varaždina i Međimurja.
No, to je samo dio bogatstva kojima Ivančica obiluje zajedno s obližnjim gorama, Strahinjčicom, Maceljskom i Ravnom gorom. Tamo raste čak 40 vrsta orhideja, među kojima je najveća europska orhideja - jadranska kozonoška. Stanište ovih predivnih, rijetkih i strogo zaštićenih biljaka su i suhi brdski travnjaci, koji su posebno značajni po velikoj bioraznolikosti: na samo jednom kvadratnom metru možemo nabrojati i do 80 različitih biljnih i životinjskih vrsta!
Nažalost, baš poput divljih orhideja, mnoge od tih vrsta su ugrožene. Među njima su hrvatski klinčić, endemska vrsta, kao i velika sasa s posebno lijepim velikim cvjetovima. Na području predloženog budućeg parka prirode rastu i sva tri hrvatska samonikla ljiljana, kranjski ljiljan, zlatan i lukovičavi ljiljan, a tu je i jedno od rijetkih staništa alpskog jaglaca.
Otkrivene su i nove životinjske vrste za faunu Hrvatske, među kojima su dugorepi ljuskokrili konjic, kao i primjerci transilvanijskog monaškog skakavca, za kojeg se smatralo da je izumro.
I nisu to jedine posebnosti. Ako ste mislili da špiljske bisere, stalaktite, stalagmite ili kaskade možete vidjeti samo na jugu, u tipičnom krškom području, prevarili ste se, jer ih vidjeti možete i na sjeveru Hrvatske. Samo na Ravnoj gori nalazi se više od 60 špilja, jama i drugih speleoloških objekata!
Na području Ivančice, Strahinjčice, Maceljske i Ravne gore spajaju se čak tri geotektonska područja, Alpik, Dinarik i Panonik. Na linijama ovih spajanja u prošlosti su eruptirali brojni vulkani, a dokaz ove nekad burne prošlosti je i Gaveznica – Kameni vrh kod Lepoglave, danas najbolje sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj. Ovaj geološki spomenik prirode je i jedino nalazište poludragog kamena ahata.
Nisu to jedine posebnosti: u okviru budućeg parka nalazi se i veliki broj zaštićenih područja i područja ekološke mreže Natura 2000, što pokazuje da su prirodne vrijednosti već prepoznate u našim, ali i u europskim okvirima.
S ciljem da se očuvaju vrijednosti i posebnosti Ivančice i susjednih gora, pokrenuta je inicijativa da se to područje dodatno zaštiti kategorijom parka prirode. „Zagorske gore“ će biti 13. park prirode u Hrvatskoj, a njegovo proglašenje očekuje se 2025. godine.
Gaveznica – Kameni vrh
Jedini sačuvani fosilni vulkan, ali i jedino nalazište poludragog kamena ahata u Hrvatskoj nalaze se u Varaždinskoj županiji, na lokaciji „Gaveznica – Kameni vrh“ kod Lepoglave. Ovaj jedinstveni lokalitet smješten je na sjevernim obroncima Ivanščice, a područje je zakonski zaštićeno 1998. godine kao šesti geološki spomenik prirode u Hrvatskoj.
Riječ je o znanstvenoj, obrazovnoj i turističkoj znamenitosti koju se itekako isplati posjetiti i upoznati. Nekadašnji brežuljak Kameni vrh kod Lepoglave visok 373 metra danas je ogromna rupa nekadašnjeg kamenoloma Gaveznica, koja izgledom podsjeća na grotlo nekadašnjeg vulkana koji se ovdje nalazio. Procjenjuje se da je ovaj danas fosilni vulkan bio aktivan prije dalekih 27 milijuna godina, nakon čega su ga stoljećima ispirala razna mora koja su nastajala i nestajala u geološkoj povijesti ovog dijela planeta Zemlje.
To područje je ujedno nalazište poludragog kamenja – Lepoglavskog ahata. Ahati su nastali u šupljinama i pukotinama andezita, vulkanske stijene nastale na ovom području prije oko 20 milijuna godina. Za nastanak ahata potrebno je čak 1.000 godina taloženja, i to sloja po sloja minerala kvarca iz mineralnih otopina u šupljinama stijene.
Gaveznica – Kameni vrh je ujedno i arheološko nalazište koje je 1936. godine obišao i opisao Stjepan Vuković. Na samom vrhu nekadašnjeg brda pronađeni su ostaci pretpovijesnog naselja kasnobrončanog doba.
Da bi ovu prirodnu vrijednost dodatno promovirali, ali i zaštitili, pokrenut je projekt izgradnje i uređenja Posjetiteljskog centra Gaveznica.
- Korištenjem najnovijih tehologija za prikaz i interpretaciju ovog jedinstvenog geolokaliteta, kao i bogatom zbirkom minerala i fosila pridonijet će se popularizaciji i prezentaciji georaznolikosti i prirodnih vrijednosti Varaždinske županije. Primjer Gaveznice i posjetiteljskog centra pokazuje nam da zaštitu prirode i zaštićena područja ne treba promatrati samo kroz ograničenja u korištenju nekog područja, već ta područja mogu biti i prilike za razvoj, a sasvim je sigurno da je očuvana priroda dodana vrijednost svakome području – istaknula je Sanja Kopjar, ravnateljica Javne ustanove Priroda Varaždinske županije.
GOMILA IZ 6. STOLJEĆA PRIJE KRISTA
Arheološko nalazište Gomila, koje se nalazi na području Jalžabeta u Varaždinskoj županiji, jedan je od najvrednijih primjera prapovijesne grobne arhitekture tog tipa u cijeloj Europi. Riječ je o jednom od najbolje očuvanih monumentalnih krajolika starijega željeznog doba koje datira iz šestog stoljeća prije nove ere. Krajolikom dominira najveća i najbolje očuvana dosad istražena vladarska grobnica istočnohalštatske kulture. Prostire se na površini 65 puta osam metara.
Tamo su pronađeni luksuzni nalazi, rijetki predmeti od zlata i jantara, primjerci vrhunskog umjetničkog obrta iz tog vremena. Fascinantni nalazi govore o iznimnom utjecaju, moći i bogatstvu vladajućeg sloja istočnohalštatske kulture sredinom 6. stoljeća prije Krista. Zanimljivo da je jalžabetski kralj zapravo zadnji u nizu vladara koji su ovdje vladali, jer nakon toga dolazi do kraha i njihova civilizacija potpuno nestaje.
Uz kraljevsku grobnicu Filipa II. Makedonskog u Vergini (otvorena za posjetitelje 1993.), Százhalombattu u Mađarskoj (1996.) i Hochdorf u Njemačkoj (1991.), Gomila se svrstava među iznimno rijetke arheološke parkove toga tipa u Europi.
Zahvaljujući Varaždinskoj županiji, vrijedan lokalitet bit će očuvan i prezentiran javnosti. Kreće se u rekonstrukciju drevne grobnice, čija će unutrašnjost biti pretvorena u izložbeni prostor, potom se planira izgraditi Centar za posjetitelje, kao i replika prapovijesnog naselja iz toga doba.
VINDIJA - MALA ŠPILJA SVJETSKOG ZNAČAJA
Špilja Vindija svjetski je poznati lokalitet, pravi dragulj za nacionalnu i svjetsku znanost. Smještena je u klancu Velika Sutinska, dva kilometra od Donje Voće i 22 kilometra od Varaždina. Kao svoje sklonište koristile su ju posljednje skupine neandertalaca u Europi, 40-ak tisuća godina prije Krista, pa sve do 9. stoljeća nove ere.
Da je danas jedno od najvažnijih nalazišta neandertalaca u svijetu, dovoljno govori podatak da je analizom kostiju nađenih na toj lokaciji otkriveno da mi, moderni Europljani imamo i gene neandertalaca. Švedski antropolog i genetičar Svante Pääbo je 2022. godine dobio Nobelovu nagradu za otkriće da današnji Europljanin ima jedan do dva posto gena neandertalca. Veliki dio otkrića zasniva se upravo na uzorcima 15 neandertalaca iz špilje Vindija, ističe se u knjizi „Ivanščica – Strahinjščica – Maceljska gora – Ravna gora“ urednika Romana Ozimeca.
U špilji je doista pronađeno pravo arheološko blago. Fosilni ostaci ljudi i brojnih životinja, zajedno s više tisuća kamenih i koštanih rukotvorina određuju Vindiju kao jedno od najznačajnijih paleolitičkih nalazišta, lokacija je to zahvaljujući kojoj se otkrivaju važne tajne evolucije od neandertalaca prema suvremenom čovjeku.
Vindija je zaštićena još daleke 1964. godine, a danas je paleontološki spomenik prirode i kulturno dobro Republike Hrvatske. Nalazi se na 275 metara nadmorske visine, ima oblik izdužene dvorane dugačke 50-ak metara, široka je oko 30 metara, a visoka desetak metara. U literaturi se prvi put spominje u raspravi Ivana Kukuljevića Sakcinskog (1873.) koji njezino ime izvodi od rimskog naziva Vinundria, kao i u bilješkama Dragutina Gorjanovića Krambergera (1904.). Stjepan Vuković je prvi 1928. godine pronašao rukotvorine i ostatke životinja te započeo istraživanja. Opsežna istraživanja i iskopavanja od 1974. do 1986. godine proveo je pak Mirko Malez, voditelj Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU-a.
U znanstvenom smislu, preostali unutrašnji profili Vindije najvažniji su dio nalazišta. Oni predstavljaju „vremenske kapsule“ koje čuvaju zapise daleke prošlosti te špilju čine atraktivnom za posjete znanstvenika i ciljana istraživanja, nekim novim, nedestruktivnim metodama. Zato je važno očuvati neiskopane sedimente nalazišta za nove metode istraživanja budućih generacija arheologa.
Varaždinska županija već provodi aktivnosti na zaštiti i prezentaciji ovog lokaliteta. Izrađena je projektno-tehnička dokumentacija za dodatnu zaštitu ulaza i uređenje dijela unutrašnjosti špilje, a započele su i aktivnosti na planiranju budućeg multidisciplinarnog interpretacijskog centra u Donjoj Voći, u kojem će se široj javnosti prezentirati prirodne i kulturne vrijednosti ovog važnog lokaliteta.
Selfie s neandertalcem
Ispred špilje Vindije u lipnju se zadnjih osam godina održava kulturno-edukativna manifestacija „Spilja Vindija – naša prošlost i budućnost“. Jedinstvena je u svijetu: članovi KUD-a Voća uprizoruju život neandertalaca, izloženi su umjetnički radovi i informativni panoi, nude se suveniri, a posjetitelji mogu kušati spiljske koktele, pećinske kolačiće, loviti neandertalce za jedinstvene selfieje. Autor i organizator manifestacije je KUD Voća, a pod pokroviteljstvom Općine Donja Voća i TZP-a Sjever Zagorja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....