KAKO ŽIVE HRVATSKE OBITELJI Svaki dan nalazimo se pred sve više odluka. Što odabrati?

Dodatno i dopunsko zdravstveno osiguranje dva su različita proizvoda, pojašnjava Marijana Hržić, direktorica prodaje Croatia zdravstvenog osiguranja.

- Dodatno osiguranje podrazumijeva liječničke preglede i pretrage, a dopunsko pokriva i bolničko ležanje. Iako je kriza, možemo reći da je ljudima sve više jasno da zdravlje košta i da preventivni sistematski pregled može odigrati važnu ulogu.

Dodatno osiguranje podrazumijeva da čovjek dodatno plaća zdravstvenu njegu. U pravilu su to paketi osiguravajućih kuća, čija lepeza usluga ovisi o mjesečnom uplaćenom iznosu. Tako paketi od 97 kuna nude sistematski i dva dijagnostička pregleda, dok oni od 550 kuna mjesečno nude neograničen broj specijalističkih pregleda, dijagnostiku, laboratorijske pretrage, fizikalnu terapiju, neke operativne zahvate… Oko 150 tisuća ljudi u Hrvatskoj zasad koristi dodatno zdravstveno osiguranje (od te brojke, 70-ak tisuća uzelo je Croatia zdravstveno osiguranje). Prosječna premija je nešto veća od tisuću kuna godišnje. Cijelo tržište trenutno je teško oko 143,1 milijun kuna.

- Dodatno zdravstveno osiguranje koje nudi Croatia namijenjeno je ljudima koji žele viši standard zdravstvenih usluga. Ovisno o cjenovnom paketu, dobiva se sistematski pregled te specijalistički pregledi i dijagnostika u modernim specijalističkim ordinacijama. Surađujemo s više od pet stotina privatnih zdravstvenih ustanova - objašnjava Marijana Hržić.

S druge strane, privatna veleučilišta pohađa četiri tisuće studenata, a na privatnim visokim školama studira ih 11 tisuća. Studenti koji u Hrvatskoj upisuju privatne visoke škole studijsku će godinu platiti između 20 i 70 tisuća kuna. Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje kažu da nije nužno riječ o djeci dobrostojećih roditelja: kažu da se mnogi ljudi kreditno zadužuju kako bi djeci priuštili privatno školovanje. Što dijete dobiva studiranjem na privatnim visokim školama s nemalom školarinom, upitala se Ivana, kao vrlo zaposlena mlada žena koja je u slobodno vrijeme domaćica i majka.

Jedan od odgovora nudi Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM). Doc. dr. Maja Martinović, prodekanica Škole i predstojnica tamošnje Katedre za marketing i komunikacije, kaže da trenutno imaju 1100 studenata u programu dodiplomskog i diplomskog studija. Njihov dodiplomski stručni studij traje četiri godine i košta 5200 eura, dok diplomski MBA studij traje godinu dana i košta 9 ili 10 tisuća eura.

Škole i konkurencija

Škola je nedavno dobila akreditaciju AACSB (The Association to Advance Collegiate Schools of Business), čime su se upisali u zajednicu renomiranih svjetskih sveučilišta poput Harvarda, Yalea i Stanforda. Za takvo što morali su zadovoljiti niz standarda, među kojima je ulaganje u vlastiti predavački kadar. Škola je uložila u magisterije i doktorate dvadesetak svojih predavača.

Prodekanica naglašava i jedan novi moment: kaže da njihovi glavni konkurenti više nisu samo škole u Hrvatskoj.

- Konkurencija nam je postala cijela Europa. Ulaskom Hrvatske u EU sve više mladih ljudi odlazi studirati vani. Puno ih odlazi na studij u Maribor jer im je blizu, a računaju da će dobiti europsku kvalitetu. Sljedeća zanimljiva destinacija za studiranje je Beč, potom fakulteti u Engleskoj. To je neistraženi moment s kojim ćemo se tek ozbiljno susresti - rekla nam je prodekanica.

Odlično. Dok moja dođe na red, morat ću donositi odluku da li dići kredit za studij u Hrvatskoj ili čak možda u nekom europskom gradu, uzdahnula je Ivana.

Ulaganje u obrazovanje

No, nije samo privatno visoko školstvo ono koje nudi različite mogućnosti. Dio roditelja razmišlja i o privatnim osnovnim i srednjim školama. U Hrvatskoj danas postoji desetak privatnih osnovnih škola s oko tisuću učenika. Jedna od njih je i zagrebačka Osnovna škola Kreativan razvoj, koja posljednjih godina broji između 190 i 250 učenika. Osnivač i ravnatelj je dr. sc. Martin-Tino Časl, doktor prirodnih znanosti iz područja kemije.

- U našu školu djecu upisuju oni roditelji koji smatraju da je ulaganje u odgoj i obrazovanje najisplativija investicija u životu - poručio je dr. Časl.

Osim osnovnih, u Hrvatskoj postoji 41 privatna srednja škola s oko četiri tisuće učenika, čiji roditelji školsku godinu plaćaju između 32 i 40-ak tisuća kuna. Eto ti, još jedna stavka za razbijanje glave, pomislila je mama iz naše priče.

Jedna od poznatih privatnih srednjih škola u Hrvatskoj je i Zadarska privatna gimnazija čiji je osnivač Nikica Simić. Njegova privatna gimnazija postoji 13 godina, ima 80 učenika i pokriva dva programa: program opće gimnazije te eksperimentalni program iz prirodoslovlja i društveno-humanističkih znanosti. Godina košta 32 tisuće kuna, a njihovi učenici postižu dobre rezultate na državnoj maturi, te dalje na visokom školovanju, poručuju iz Zadarske privatne gimnazije.

To je kad je o školstvu riječ, a gdje su ti zdravstvo i mirovina, pomislila je Ivana. Suprug je nedavno pripomenuo kako bi se zaista morali odlučiti na dodatno zdravstveno osiguranje. Super, ja još nisam pohvatala ni što mi pokriva dopunsko, nastavila je unutarnji monolog. Kako uzbudljiv način da se provede put do posla.

Kad je riječ o dopunskom zdravstvenom osiguranju, na tržištu dominira HZZO koji drži gotovo 98 posto tržišta s impresivnim budžetom od oko dvije milijarde kuna. Ostale privatne osiguravajuće kuće pokrivaju preostala dva posto tržišta i njihov ukupni budžet iznosi oko 64 milijuna kuna. Uglavnom, unutar spomenuta dva posto vodeće je Croatia zdravstveno osiguranje (CZO) koje ima budžet od oko 59 milijuna kuna, dakle većinu tog dijela tržišta. Njihovo dopunsko zdravstveno osiguranje trenutno je najpovoljnije, iznosi 67 kuna mjesečno, a jednim se klikom može ugovoriti na portalu dosi.hr. Inače, dopunsko zdravstveno osiguranje za sve je definirano istim zakonom (primjerice, zakon kaže koliko iznose participacije ili troškovi za specijalistička pokrića). Različit je način provedbe. HZZO i CZO funkcioniraju na principu pokazivanja iskaznice dopunskog osiguranja, dok ostale osiguravajuće kuće traže da osiguranik prvo plati uslugu (privatnom) liječniku, pa mu oni poslije refundiraju novac (nekako mi se bolje čini ono prvo, pomislila je Ivana).

Malo novca za starost

A što je ono s dobrovoljnim mirovinskim fondovima? S kojom ćemo mirovinom poslije živjeti? Što odabrati? I o tome je Zlatko nešto mudrovao. (Zlatko je suprug, spada u one tipove “puno-priče-malo-akcije”, tako da većina odluka pada na Ivanu).

U Hrvatskoj trenutno posluju 23 dobrovoljna mirovinska fonda u kojima je više od 226 tisuća članova s ukupnom imovinom od 2,66 milijardi kuna. Croatia osiguranje mirovinsko društvo, primjerice, upravlja sa šest dobrovoljnih fondova (jedan otvoreni i pet zatvorenih). Njihov otvoreni fond broji više od 19 tisuća članova, a imovina fonda iznosi 136,86 milijuna kuna, rekao je menadžer Goran Filipić iz Croatia osiguranje dobrovoljnog mirovinskog društva.

Zašto uopće uzeti išta od toga? Zašto ne onu “običnu” mirovinu na kraju balade? Nažalost, podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje iz srpnja ove godine kažu da od 1,1 milijuna umirovljenika, 533 tisuće primaju mirovinu između dvije i pet tisuća kuna, a čak 560 tisuća ljudi prima mirovinu manju od dvije tisuće kuna mjesečno (gotovo 50 posto registriranih umirovljenika). Puno premalo novca za stare dane, pomislila je Ivana.

Neumorni operateri

Svijest o važnosti štednje za mirovinu stalno je u porastu, javljaju iz fondova. Ako čovjek želi uvećati svoja primanja jednom kada ode u mirovinu, dobro je odabrati proizvod kojem je zadaća upravo to, kažu. Samo što odabrati? Policu životnog osiguranja koja je također jedan oblik životne štednje (pa tako i svojevrsna mirovina) ili pak dobrovoljni mirovinski fond? Karakteristike štednih proizvoda nezahvalno je uspoređivati, reći će svi financijaši i ostaviti vas na sto muka.

A tek telefonija. Mobiteli, interneti, gigabajti, SMS-ovi, MMS-ovi, paketi, revolucije, evolucije, galaxiji, dreče ponude s TV reklama, neumorno se oglašavaju mobilni operateri koji nude desetke paketa s internetom, telefonom i televizijom.

Gotovo 190 tisuća kućanstava koristi Vipnetov paket s fiksnim telefonom i TV uslugama. Najpovoljnija je tarifa Step 3 - za 125 kn mjesečno korisnik dobiva neograničene pozive prema svim mrežama, neograničene SMS poruke u Vip mreži te neograničeni internet. Najpopularnija Tomatova pretplatnička tarifa zove se “Žestoka”, košta 99 kuna mjesečno i pokriva 1500 minuta razgovora i 1500 SMS poruka prema svim mrežama, te 1500 megabajta internetskog prometa. B.net (kao dio Vipneta) nudi kabelsku televiziju s više od 190 regionalnih, nacionalnih i svjetskih programa, internet i fiksnu telefoniju. Tele2 mobilni operater trenutno ima 839 tisuća korisnika s lepezom usluga za privatne i poslovne pretplatnike.

Hrvatski Telekom u ponudi ima fiksnu i mobilnu telefoniju, internet, usluge projektiranja baze te odnedavno i najpovoljniju električnu energiju. Oko 1,2 milijuna ljudi u njihovoj je nepokretnoj mreži, 2,4 milijuna u mobilnoj, 667 tisuća koristi njihov internet, a 383 tisuće TV.

Možda, ipak - Brazil

Sedam je operatera koji pružaju IPTV (televiziju preko interneta), a novost je da i Hrvatska pošta odnedavno ima digitalnu televiziju Evotv. U svakom slučaju, taj “teror izbora” ponekad može biti zamoran, ali dobro je da je tu, pomislila je Ivana. Konkurencija proizvode čini kvalitetnijima i, što je najvažnije, jeftinijima. S posla je doma došla oko šest predvečer. Nije ni kročila u stan, suprug je s vrata doviknuo:

“Znaš draga, ja bih ipak razmislio o tom Brazilu. Čuj, to je Svjetsko prvenstvo. Gledam da ubodem što jeftiniju aviokartu, kopam po internetu, ponuda je ogromna...

Ivana se glasno nasmijala i stisnula “search”. ( surađivala Zrinka Korljan)