SPECIJALNI DOSSIER: BABY BOOM GENERACIJA I INTERNET Kako nam je tehnologija promijenila i olakšala život

Kad je prvi put sjela za računalo, Zlatica Dobrić toliko se uznemirila da je, kaže, dobila temperaturu.

U samo jednom trenutku, a bilo je to početkom 1997., zaključila je da je postala nepismena i nesposobna. U sudaru s tehnologijom koja će promijeniti svijet osjetila je da je višak.

- Kao da je netko obrisao sve ono što sam bila, moj cijeli smisao - kaže mi.

Čudno, zapravo, jer Zlatica je punih 48 godina slovila za jednu od najsposobnijih poslovnih tajnica u gradu. Promijenila je šest kompanija, radila je i za Jugoturbinu i Badel, na dnevnoj bazi komunicirala s klijentima u cijelom svijetu.

Kao mlada bila je četvrta najbrža tipkačica u Zagrebu.

Još se sjeća tog dana.

Natjecanje je održano u zgradi Hrvatske narodne banke. Posjeli su je za pisaću mašinu, a ona je otipkala 385 udaraca u minuti.

Zlatica danas ima 69 godina i vrijeme je još nije pregazilo.

Napredni korisnici

Spada u grupu koja se statistički naziva stariji napredni korisnici interneta. Surfa svaki dan, ima profil na Facebooku, račune plaća uz pomoć internet-bankarstva, s liječnikom komunicira mailom, ponekad koristi Skype, a ima tablet i pametni telefon.

Jedna je od desetak polaznica informatičke škole za starije od 60 u Domu kulture Prečko, u sklopu Centra za kulturu Trešnjevka koji je jedan od 20 najboljih takvih centara u Europskoj uniji.

Ostane li dovoljno dugo ovdje, možda se ubrzo uključi i u školu za programiranje za umirovljenike koja se ovdje planira pokrenuti u suradnji s udrugom Telecentar.

- Kad sam prvi put upalila računalo, mislila sam da na njemu nikad neću moći dovršiti jednu rečenicu. Tada sam već prešla pedesetu. Ali nakon mjesec dana sve je bilo kao i prije, ponovno sam postala brza. Sad želim naučiti još više, svijet ide dalje i ja želim ostati u toku - kaže mi.

Zlatica Dobrić jedna je od 476.600 građana u trećoj životnoj dobi, starijih od 64, koji čine 15 posto populacije naše zemlje. A svake godine taj će udjel u populaciji biti sve veći. I Hrvatska i Europa sve su starije. Prije 22 godine udio umirovljenika u stanovništvu iznosio je 14,5 posto, do danas je porastao na 18,5 posto. A jednom kad odu u mirovinu, Europljani mogu očekivati, pokazuju podaci Eurostata, još 17,9 godina života, od čega najmanje 8,5 zdravih godina u prosjeku. Žene još i više, 21,3 godine, od čega u prosjeku 8,6 zdravih. Iako je u Hrvatskoj ta brojka nešto niža (muškarci 15,3 godina života, žene 19 godina), jasno je da se toj populaciji prilagođavaju industrije koje za njih na tržište izbacuju sve više proizvoda i usluga. Od posebnih mobilnih aplikacija za starije koje nude banke do telemedicine i uređaja prilagođenih lošijem vidu i sluhu ili posebnih usluga telekoma koji nude povoljniji internet i uređaje.

Zlatica Dobrić jedna je od 109 tisuća ljudi iz svoje dobne skupine koji redovito koriste internet, ili ako hoćete još točnije, jedna je od 75 tisuća građana starijih od 64 koji su na internetu bez iznimke svaki dan.

Kad Zlatica nešto ne razumije, otiđe na Wikipediju pa se informira.

Kad nešto mora prevesti, koristi Google Translate.

Redovito čita news portale.

Facebook profil ima, ali društvene mreže ne voli. Umjesto korisnih informacija, tamo, tvrdi, čuje samo tračeve. To joj se ne sviđa.

- Facebook otuđuje ljude - objašnjava mi.

Skype koristi kad joj prijateljice otputuju u Njemačku, da mogu razgovarati, ali linija joj se često blokira pa nema strpljenja stalno prolaziti kroz proces prijave.

Profesoru iza leđa

Udana je, ali nema djece, pa joj oko takvih problema pomaže nećakinja. Suprug, koji je u zadnje vrijeme dosta bolestan, koristi njihov tablet da bi na njemu igrao igrice i barem nakratko zaboravio svoje probleme.

- Znam i za eBay, ali ga se još ne usudim koristiti. Ne želim im dati broj svoje kartice, koristim ga samo kad plaćam račune preko tokena, a i tad jako pazim - govori.

Zlatica Dobrić, koja je kao djevojka živjela na Pantovčaku, a danas u naselju Špansko, dio je još dva elitna kruga naprednih građana treće životne dobi u Hrvatskoj.

Jedna je od oko 33.900 njih koji koriste internet bankarstvo, te među 41,5 tisuća njih koji imaju mobilni internet, bilo putem pametnog telefona ili tableta.

Gledam je dok sjedi sa svojim kolegicama s tečaja.

Slijeva joj je sestra Renata Brezak, 64 godine, bivša sportašica koja je jedno vrijeme radila kao teklič. Ona je najnemirnija u informatičkoj grupi. Dok druge sjede, ona je profesoru, kojeg od milja zovu Cico, uvijek iza leđa, pa mu preko ramena viri u zaslon laptopa. Obožava ga jer je nasmijava.

Zlatici zdesna su Marija Ratajec, bivša službenica za opće poslove, danas 70-godišnjakinja u invalidskoj mirovini, i Veronika Štih, 80-godišnja bivša tekstilna radnica koja danas živi od iznajmljivanja apartmana na Krku. A za to joj treba kompjutor.

Ostati u trendu

Sve ove žene, osim Veronike, spadaju u ranu generaciju baby boomera, poslijeratnu djecu koja danas imaju između pedeset i sedamdeset godina. Baby boomeri opisuju se kao idealisti koji ruše konvencije. U eri njihova uspona čovjek je sletio na Mjesec, porastao je broj razvoda, a ubijeni su Kennedyji i trajao je rat u Vijetnamu.

U bivšoj Jugoslaviji to je vrijeme prvih televizijskih prijamnika, prvog fiće i začetaka Hrvatskog proljeća.

Baby boomeri su vjerovali da je sve moguće, da svi imaju jednake prilike, a od obitelji je važnije postalo napredovanje na poslu. Bili su obrazovani i dobro zaposleni.

Rano su stupali u brak.

U tom razdoblju u SAD-u je rođeno 76 milijuna djece, a u Velikoj Britaniji je 2004. izračunato kako baby boomeri drže 80 posto cjelokupnog bogatstva zemlje.

Prema jednoj teoriji, globalna je ekonomija počela usporavati kad je ta generacija otišla u mirovinu uoči svjetske krize 2008. Do tada su bili zaslužni za polovicu svjetske potrošnje.

Upravo je prva kohorta baby boomera kojoj ove tri žene pripadaju (rođeni između 1946. i 1955.) zaslužna za kulturnu revoluciju šezdesetih. Najviše glasova Donaldu Trumpu stiglo je od baby boomera.

Kroz Zlaticu, Renatu i Mariju zrcale se neke od tih vrijednosti. Žele ostati u trendu i dobro razumiju prednosti interneta.

- Olakšava život, znatno - govori Zlatica.

Ušteda vremena

Zbog internet-bankarstva ne mora obilaziti pošte i banke kad plaća račune, to joj štedi vrijeme i snagu, a kaže, ne mora ni na bankomat kad želi vidjeti stanje računa.

Dovoljno je da upali kompjutor.

Zna da se uvodi e-naručivanje za preglede kod liječnika, ali još ga nije stigla isprobati.

- Ja vam ionako već s liječnicima komuniciram digitalno - kaže mi. Liječničku dokumentaciju tako odnosi u knjižaru prekoputa svoje kuće, oni joj papire skeniraju i pošalju na mail, a onda ih ona prema potrebi šalje u ljekarnu ili liječnici obiteljske medicine.

Još nije postala korisnicom e-građana, rekli su joj da je sustav spor i kompliciran i da treba pričekati nove nadogradnje.

Marija, koja je u svojim tridesetima oboljela od ankilozantnog spondilitisa, pojednostavljeno upale kralježnice slične reumatoidnom artritisu, morala je rano u invalidsku mirovinu. Ali je zato imala više vremena za čuvanje djece svojih dviju kćeri koje žive u SAD-u (treća radi u MORH-u).

- Bila sam tamo više puta po nekoliko mjeseci. Internet je bio moj prozor u svijet. Slala sam mailove prijateljicama, a preko interneta sam slušala hrvatske radiopostaje. Pomagala mi je kći, ali zato se i obučavam u informatici, kako bih to sljedeći put sve mogla sama - kaže mi.

Međutim, kako zapravo građani stariji od pedeset ili šezdeset koriste internet? Jesmo li napredni u tom segmentu?

Ima dobrih i loših vijesti.

Loša je da smo po broju redovnih korisnika interneta starijih od 64 godine i dalje pri dnu Europske unije, tek na 23. mjestu od 28 zemalja i debelo ispod europskog prosjeka. Kod nas 23 posto umirovljenika internet koristi redovito, u EU to čini njih čak 45 posto, dok se u Danskoj taj broj penje na zapanjujućih 84 posto.

Ali dobrih je vijesti puno više.

Generacija Hrvata koja je stepenicu prije umirovljenika, znatno je naprednija. Gotovo svaki drugi građanin u dobi između 55 i 64 godine koristi računala i internet, a tendencija rasta je osam posto godišnje, pokazuju istraživanja. U deset godina mlađoj skupini, onoj između 44 i 54 godine, internet redovito koristi 68 posto građana.

I broj starijih od 60 na internetu raste tri posto godišnje. U porastu je i broj kućanstava opremljenih računalima (lani 11 posto u odnosu na 2014. godinu) te broj mobilnih internetskih veza (za osam posto).

Ohrabruju i podaci Hrvatskog Telekoma.

Svaki treći njihov novi korisnik interneta stariji je od 60 godina, a kako polovica njih još nema adekvatan uređaj za odlazak online, brže će odabrati širokopojasnu vezu umjesto fiksne ako je u ponudi teleoperatera tablet ili računalo. HT nudi tablete prilagođene za lakše korištenje, s pojednostavljenim aplikacijama i zaslonom prilagođenim za gledanje fotografija i videopozive.

Sve ove brojke pokazuju da se Hrvatska digitalizira.

Veronika Štih, 80-godišnja umirovljenica, punu penziju dočekala je kao tekstilna radnica u danas propaloj Pobjedi.

Rođena je 1936. godine i pripadnica je tzv. tihe generacije koja je prethodila boomerima, a obilježili su ih Drugi svjetski rat, neimaština i posljedice Velike depresije.

Ona u kompjutorima ne traži korist, nego emociju, što je tipično za “tihe”.

Suprug joj je preminuo u kolovozu i prvi savjet koji su joj dali je da što prije skine crninu i krene dalje. Nemoj se predati, rekli su joj.

Tako je i bilo.

Veronika je vitalna i elokventna, posjeduje laptop, dobro čuje i vidi, a računalo je prvi put upalila prije samo koji tjedan na informatičkoj radionici u Prečkom.

Golema volja

- Morala sam izići van, ne želim biti sama u kući - kaže mi. I ona osjeća da svijet grabi naprijed gigantskim koracima i ne želi ostati u prošlosti. Voljela bi naslijediti supruga u digitalnom vođenju iznajmljivana apartmana u Baškoj.

- Ovo je moja terapija, imam golemu volju, a znanje će doći. Nikad nisam učila jezike ni koristila modernu tehnologiju, ali obrazovanje nas ne određuje, zar ne? - pita me.

Veronika, primjerice, unatoč starosti ne treba mobitel namijenjen starijima, onaj s većom tipkovnicom, ali i ona je čula za istraživanje Sveučilišta u Kaliforniji koje je dokazalo da korištenje interneta poboljšava kognitivne sposobnosti starijih ljudi.

Naime, znanstvenici su funkcionalnom magnetskom rezonancom skenirali mozgove ispitanika u dobi od 55 do 78 godina i dokazali da redovito korištenje interneta pojačava aktivnosti onog dijela mozga koji je zadužen za donošenje odluka i pamćenje. Internet, pokazala je studija, koristi govoru, čitanju, pamćenju i vizualizaciji, i to u relativno kratkom roku.

Kupnja internetom

U 25 termina koji svaki traju po 90 minuta ove će četiri žene naučiti mnogo toga - od toga kako se kompjutor uopće pali pa do osnovnih operacija u Wordu, Excelu i Paintu. Znat će prebacivati podatke s USB sticka, sortirati i pohranjivati fotografije, snimati podatke na diskove i pristupati internet-bankarstvu. A to je samo početni tečaj, na naprednijima se uče internetu, a neke čak ovladavaju i Photoshopom.

Generacijama koje su se uz internet rodile ili uz njega stasale ovo se možda čini bazičnim ili zastarjelim znanjem. U eri u kojoj je streaming uobičajena stvar, a VR doživljava komercijalni procvat, dok samovozeći automobili polako iz eksperimentalne prelaze u funkcionalnu fazu, globalni biznis već se priprema za sljedeću veliku stvar: Internet of Things.

Do 2020. godine međusobno će preko interneta biti spojeno 14 milijardi kućanskih uređaja, a pametnim hladnjacima, samokuhajućim pećnicama i automobilima upravljat ćemo preko pametnih telefona.

Internet je u Hrvatsku, međutim, stigao tek 1992., početna mu je brzina bila 1024 bita u sekundi, a u početku se istodobno na njega preko modema moglo spojiti samo desetak korisnika.

Uz to, prva internetska kupnja obavljena je tek 1997. godine na Zagrebačkom velesajmu.

A kad su Zlatica i Renata bile mlade, početkom sedamdesetih, kompjutori su bili tek u eksperimentalnoj fazi, a do World Wide Weba koji je Tim Berners Lee izumio 1989. godine proći će puna dva desetljeća.

Jedna od najranijih sačuvanih anketa o potrošnji kućanstava iz 1968. godine, primjerice, otkriva kako je 1968. godine samo 14,4 posto Zagrepčana imalo perilicu za rublje, a 18,4 posto usisivač.

Bojler si je moglo priuštiti njih 18,5 posto, a hladnjake tek tri od deset kućanstava.

Prvi televizor u Zagreb je stigao 1956. godine, i to u Lomničku ulicu u stan obitelji Čemer, a dok su ove žene bile mlade djevojke, smatran je luksuzom.

- Ma još ni telefon nije bio raširen - smije se Renata. Priča mi kako je život izgledao tada, u digitalnom kamenom dobu.

- Dođeš na posao, prijateljice za susjednim stolom nema. Šef te šalje na tramvaj da je nađeš doma i saznaš zašto nije došla na posao. Nema drugog načina. Sjećam se da sam 1976. godine iz Njemačke donijela prvu mikrovalnu pećnicu, možda i prvu u Zagrebu. I danas radi - kaže Renata.

I stoga je njihov iskorak na internet još važniji.

Svijet prije interneta

Postoji izumiruća generacija ljudi koja ne spada ni u jednu marketinški obrađenu demografsku skupinu ljudi na planetu, tvrdi pisac i istraživač Michael Harris.

- To su ljudi rođeni prije 1985. godine. Oni su zadnja generacija ljudi koja se još uvijek sjeća svijeta prije interneta, a opet poznaje i ovo novo digitalno doba. Upravo oni su ti koji putuju iz svijeta koji izumire u ovaj novi, oni govore oba jezika - kaže.

Slično pokušavaju polaznice tečaja u Prečkom.

U svojoj knjizi “Kraj odsutnosti”, Harris polemizira kako nas je tehnologija promijenila.

- Svaki je čovjek kad se probudi prazna ploča. Ali nova digitalna generacija umjesto da se pita što će raditi, prvo se pita što je propustila. U ruke uzimaju telefone i provjeravaju društvene mreže i mailove. Promijenio se i osjećaj vlastite vrijednosti. Sada vrijedim ako mi je netko retvitao status ili lajkao fotografiju. I par dana izvan tog sustava uskoro će se smatrati luksuzom. Živimo online - tvrdi.

Zlatica Dobrić karijeru je počela na običnoj pisaćoj mašini. Ono što je ljudima danas tek odličan ubod na sajmu starina, njoj je bio svakodnevni alat. A onda su stigle prve električne mašine, Olimpijine. Morala je pitati mlađu sestru Renatu kako da ih koristi.

- Rekla sam joj da je ista kao i stara, ali se pali na gumb i puno je brža - prisjeća se Renata. Već na idućem radnom mjestu Zlaticu je dočekala električna Remingtonka.

Faks mašina

- Ta je imala veliku inovaciju - kuglicu koja je tiskala slova i mogla se mijenjati za različite fontove - kaže mi. A onda su je u Badelu dočekale teleks mašine koje su smatrane revolucijom.

Iz današnje perspektive to izgleda pomalo smiješno.

- To je kao faks mašina. Napišeš tekst, a onda uključiš papirnatu traku koja se iglično bušila u obliku rupica. Nakon toga moraš dobiti telefonsku vezu s uredom u koji šalješ poruku i pustiš svoju traku klijentu. Često sam ostajala nakon radnog vremena da dočekam slobodnu liniju - prisjeća se.

Dok pričamo o prošlosti, shvaćamo da je Zlatičin život, iako sporiji i manje kompliciran, od mladosti bio stalna mijena.

Stoga danas, “u budućnosti”, zbog nove tehnologije više ne dobiva temperaturu.

- Imam super fotografije iz tog doba. Snimit ću ih kamerom svojeg pametnog telefona pa vam pošaljem na mail - govori mi.

Još nije izumljena takva tehnologija koja bi nju izbrisala iz postojanja, želi mi reći.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------

U skladu s najnovijim korisničkim trendovima te dugoročnom strategijom za povećanje dostupnosti i korištenja brzog interneta, Hrvatski Telekom je za privatne korisnike samo govorne usluge kreirao napredniji paket s dodatnim pogodnostima, poput većeg broja uključenih minuta i mogućnosti broadband pristupa. Ovisno o navikama, korisnicima su na raspolaganju i paketi s neograničenim razgovorima, neograničenim internet-prometom ili popustom za uslugu električne energije te posebno prilagođenim tabletom s instaliranim aplikacijama za čitanje novina i komunikaciju s najbližima. Korisnicima sva tri paketa na raspolaganju su pouzdani HT-ovi tehničari kako bi prilikom instalacije strah od nepoznatog u potpunosti bio otklonjen.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------

Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog telekoma u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista