U HRVATSKOJ NEMA NIJEDNE DIGITALNO NAPREDNE ŠKOLE, ALI NI NEOSVIJEŠTENE Istraživanje pokazalo nizak stupanj tehnološke osviještenosti u školama

U sklopu pilot projekta „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“ kojeg provodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet, tijekom proteklog je mjeseca provedena evaluacija razine digitalne zrelosti u 10 % hrvatskih osnovnih i srednjih škola. Rezultati pokazuju kako našim školama predstoji još puno posla po ovom pitanju jer su na skali od 1 (digitalno neosviještene škole) do 5 (digitalno zrele škole), naše škole dobile prosječnu ocjenu 2 što ih svrstava u kategoriju – digitalnih početnica.

Među 151 evaluiranom školom nema nijedne digitalno napredne ni digitalno zrele škole, ali isto tako nijedne digitalno neosviještene škole. Velika većina škola (82 %) spada u digitalne početnice, dok se otprilike svaka peta škola može smatrati zlatnom sredinom, tj. digitalno osposobljenom.

Zbog sve veće važnosti digitalne tehnologije u svakodnevnom životu i radu, digitalna zrelost dobiva na značaju i u modernom obrazovnom sustavu. Digitalno zrela škola je škola s visokim stupnjem integriranosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u život i rad škole; u takvoj školi korištenje IKT-a u nastavnim i poslovnim procesima nije sporadično ili slučajno već – sustavno. Uz adekvatno opremljene učionice i kabinete, digitalno zrela škola ima i djelatnike osposobljene za rad s IKT opremom, financijska sredstva za održavanje tog statusa te podržavajuće okruženje. Nastavnici u takvoj školi koriste tehnologiju za unaprjeđenje poučavanja, usmjeravaju nastavu na učenika, razvijaju vlastite digitalne obrazovne sadržaje, a učenici kroz nastavu razvijaju vlastite digitalne kompetencije (znanja i vještine) što će im omogućiti bolju spremnost za nastavak školovanja i veću konkurentnost na tržištu rada.

CARNetovi partneri na pilot projektu e-Škole su Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (FOI). Jedna od aktivnosti koje se provode u sklopu navedenog projekta je i sustavni razvoj digitalne zrelosti škola, a kako bi napredak bio što kvalitetniji, CARNet i FOI izradili su strateški dokument „Okvir digitalne zrelosti škola“ koji je usklađen s Europskim okvirom za digitalno zrele obrazovne institucije. Autori znanstvene metodologije na kojoj Okvir počiva su FOI-evi stručnjaci. Okvir prepoznaje pet razina digitalne zrelosti škola (neosviještene, početnice, osposobljene, napredne i zrele) te pet područja kroz koje se te razine mogu promatrati (vodstvo, planiranje i upravljanje, IKT u poučavanju ili učenju, razvoj digitalnih kompetencija, IKT kultura te IKT infrastruktura).

Promatrajući pojedina područja evaluacije, najlošiji rezultat zabilježen je na području vođenja, planiranja i upravljanja, dakle strateškog pristupa digitalnoj zrelosti, dok su škole najbolji rezultat postigle na području IKT kulture (kultura suradnje putem digitalne tehnologije, povezivanje nastavnika i učenika te dijeljenje iskustava) gdje su u prosjeku dosegle razinu digitalne osposobljenosti.

U skladu s navedenim rezultatima iznimno je važan podatak kako je zahvaljujući „Okviru digitalne zrelosti škola“ i pripadajućim instrumentima po prvi put u RH moguć dubinski uvid u stanje digitalne zrelosti osnovnih i srednjih škola te identificiranje područja i mogućnosti poboljšanja u korištenju tehnologija. Primjena ovog jedinstvenog cjelovitog koncepta u domaćim školama tek slijedi, a postoji mogućnost da se uz prilagodbu počne koristiti i izvan Hrvatske s obzirom na to da su interes za ovim konceptom pokazali i stručnjaci iz drugih zemalja.

„Digitalizacija je prisutna u brojnim aspektima našeg života te je iznimno važno razvijati digitalnu kompetenciju koja se smatra životnom vještinom, odnosno jednom od osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Naše obrazovne institucije, posebno osnovne i srednje škole, moraju biti u skladu s tim trendovima. Važno je naglasiti kako je, pored ulaganja u IKT opremu, potrebno i kontinuirano poticati nastavnike da tu opremu na prikladan način koriste. Tehnologija ne može zamijeniti nastavnika, ali mu može pomoći u nastavnom procesu“, smatra Zvonimir Stanić, v.d. ravnatelja CARNeta koji kroz ovaj projekt vidi izniman prostor za napredak hrvatskih škola i njihovih djelatnika.

Prostor za napredak potvrđuje i ranije istraživanje Centra za primijenjenu psihologiju (CPP) Filozofskog fakulteta u Rijeci koje je provedeno na uzorku od 20 škola odnosno preko 600 nastavnika i gotovo 2.750 učenika (učenici 7. i 8. razreda osnovnih škola te 1. i 2. razreda srednjih škola). Iako velika većina (više od 90 %) nastavnika osnovnih i srednjih škola, prema rezultatima istraživanja, ima pristup računalu i internetu kako kod kuće tako i u školi, tek manji broj njih (42 %) računalo svakodnevno koristi u školi, a u samoj nastavi s učenicima tek nekoliko puta mjesečno. Prednosti korištenja tehnologije više prepoznaju nastavnici prirodoslovnih predmeta i matematike, nastavnici u osnovnim školama te oni koji su u poučavanju više usmjereni na razvoj kompetencija učenika.

Najvažniji razlozi korištenja IKT-a kod učenika vezuju se za gotovo svakodnevno korištenje društvenih mreža i zabavnih sadržaja. U školi učenici tehnologiju rijetko koriste i to uglavnom za međusobnu razmjenu gradiva i zadataka vezanih uz školu, kao što su pisanje referata ili lektire. U učestalosti korištenja tehnologije učenici srednjih škola prednjače u odnosu na učenike osnovnih škola, a istraživanje preporuča omogućavanje veće dostupnost Interneta učenicima u školi te osposobljavanje i poticanje nastavnika da učenicima zadaju više školskih zadataka za čije obavljanje trebaju koristiti IKT. Učenike treba dodatno senzibilizirati za prepoznavanje prednosti pri korištenju IKT-a za učenje i izvršavanje zahtjevnijih zadataka, čime će se ostvariti ne samo njihovo stjecanje novih znanja i vještina, već i održavanje interesa za školske sadržaje.