U hrvatskoj industriji video igara entuzijazam vrlo brzo neće biti dovoljan za opstanak

Predstavnici hrvatske industrije video igara, ICT sektora te obrazovnih institucija su na konferenciji posvećenoj video igrama održanoj u petak u Hrvatskoj gospodarskoj komori pokušali pronaći zajednički jezik s izaslanikom Ureda Predsjednice Republike Hrvatske te predstavnicima Vlade Republike oko rješavanja gorućih problema ove visoko propulzivne grane hrvatskog gospodarstva.

U dvije panel diskusije, jedne usmjerene na rješavanje problema nedostatka kadra koji bi omogućio industriji još veći rast i druge, posvećene rješavanju problema poslovanja u hrvatskoj s užim fokusom na porezna opterećena, profesionalci iz hrvatskih tvrtki video igara nisu dobili odgovore koje su htjeli na svoja najvažnija pitanja, ali su Vlada i Ured Predsjednice RH ipak pokazali želju da se neki od problema koje muče industriju kane riješiti.

Sporost proizvodnje kadra te nedostatak visoko specijaliziranih visoko obrazovanih stručnjaka identificirani su kao glavni problemi koji usporavaju daljnju ekspanzije industrije koja na svjetskoj razini vrijedi više od 100 milijardi dolara – više od filmske i glazbene zajedno – i koja u Hrvatskoj ostvaruje više od 20 milijuna kuna prihoda, pritom izvozeći 99 posto svojih proizvoda.

Program dualnog obrazovanja, istaknuli su Mario Antonić, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta te Mladen Fogec, izaslanik Predsjednice RH, jedan je od koraka kojim se planira dodatno specijalizirati kadrove koji već rade u industriji, a taj je program dio i kurikularne reforme obrazovanja koja je trenutno u tijeku.

'Podržavamo inicijativu uvođenja informatike od prvog razreda osnovne škole te u ministarstvu smatramo da bi to moglo povećati temeljne kompetencije djece za kasniji razvoj tih znanja', rekao je pomoćnik ministra znanosti Hrvoje Šlezak, koji je također najavio da se nada kako će eksperimentalna primjena kurikularne reforme krenuti na jesen. Vedrana Miholić iz udruge Programerko dodala je da treba napustiti postojeći program informatike budući da je već sada anakron te da djecu ne uči kompetencijama koje će im u budućnosti. 'Popularizacija i edukacija kod svih segmenata populacije ključna je za dodatni razvoj industrije', dodala je.

Irena Bačelić, načelnica Sektora za analitiku tržišta rada predložila je da bi se kurikulumi trebali definirati prema poslovima koji se na tržištu rade jer je to jedini način da obrazovne institucije isporučuju kadrove koje tržištu stvarno trebaju. 'FER ne može sam riješiti problem kadra i ne postoji jedan studijski program koji će riješiti sve probleme. Naša djeca žele studirati na petogodišnjim studijima, a u našoj industriji ne postoji potreba za takvim studijskim programima. Dio novca u tom smislu treba realocirati na cjeloživotno obrazovanje', objasnio je Hrvoje Balen s Visokog učilišta Algebra.

Institut stručne prakse je prema dopredsjedniku Udruženja za IT Hrvatske gospodarske komore također zreo za reformu budući da praksa koja se putem njega ostvaruje postaje nedostatna za pripremanje ljudi za izazove na budućim poslovima.

Dok je panel o obrazovanju bio okrenut više ka budućnosti, što daljnjoj, što bližoj, drugi se panel usredotočio na probleme koji muče hrvatsko gospodarstvo u cjelini, pa tako i industriju video igara kao njezin dio.

'Postoji veliko nerazumijevanje poslovanja u industriji video igara od strane institucija i na neki je način bolje da video igre nisu prepoznate jer bi u tom slučaju vjerojatno naletjela na veći otpor. U trenutku kada je država prepoznala neki sektor kao potencijalno profitabilan, tada su u tim industrijama, kao što je tekstil ili brodogradnja, nastupile dubioze', rekao je makroekonomist Ante Babić.

Istaknuo je da se porezni sustav neke države ne može temeljiti na porezu na dohodak te da ti porezi trebaju biti što manji. 'Porez na isplaćivanje dobiti od 14 posto treba ukinuti, a kao dokaz za to treba poslužiti period u kojem taj zakon nije bio aktivan jer se u tom periodu dobit znatno bolje ulagala', dodao je Babić. 'Smanjivati poreze i doprinose na rad, to država može napraviti za ICT sektor.'

'Hrvatski porezni sustav dizajniran je da pokrije državnu potrošnju, a nije orijentiran na stimulaciju gospodarstva', rekao je Željko Pađen iz odjela za ekonomske analize HGK. 'Hrvatska je porezno preopterećena i to rezultira nekonkurentnošću našeg gospodarstva. Treba spustiti porezno opterećenje na više plaće, kakve prevladavaju u ICT sektoru, a treba vidjeti što se može napraviti za specifične sektore u smislu olakšanja poslovanja.'

'Radno vrijeme i radni uvjeti su specifični. Fleksibilan način rada je moguć u našoj industriji, a pravilnici u Hrvatskoj su jako restriktivni i gotovo ste stalno na rubu prekršaja. Entuzijazmom se ne može neke stvari nadoknaditi', rekao je Mario Mihoković iz Little Green Men Gamesa. Mihoković je dodao da je problem dvostrukog oporezivanja je nešto što hrvatsku industriju video igara već neko vrijeme muči i o tome je bilo riječi i ovaj puta, no, kao i prije, jasnog rješenja za taj problem za sada nema. Mihoković pojašnjava da je to problem zato što je najveća platforma za digitalnu prodaju igara Steam bazirana u SAD-u i da se porez plaća u SAD-u neovisno o tome iz koje je države krajnji kupac.

Alan Sumina iz najbrojnije hrvatske tvrtke koja proizvodi video igre Nanobit ustvrdio je da se IT industrija u Hrvatskoj se nije dovoljno razvila jer Hrvatska industrija ne može ponuditi plaće kakve se mogu ponuditi tim istim ljudima na svjetskom tržištu. 'Postoji potreba za kadrom, ali ljudi iz drugih država očekuju slična primanja kao i u svojim matičnim državama, ali mi te iznose ne možemo platiti', dodao je Sumina.

Gledajući ostale europske države koje imaju želju razviti svoju industriju video igara, Ante Vrdelja, tajnik Hrvatskog klastera hrvatskih proizvođača videoigara, istaknuo je da se Poljska se razvila u velesilu implementacijom raznih programa za poticanje razvoj gaming industrije. 'HAVC je uspio isposlovati tax rebate, odnosno povrat poreza za hrvatsku filmsku industriju, i to je nešto što bi i video igre htjele za sebe', dodao je Vrdelja.

'Kada sam se pripremao za dolazak na ovu konferenciju znao sam da će na kraju svih postavljenih pitanja sve oči biti uprte u mene kao savjetnika premijera Oreškovića da dam odgovore na ta pitanja', rekao je Davor Huić, pokušavajući probiti led s obzirom na to da se od njega kao i pomoćnika ministra znanosti Hrvoja Šlezaka koji je sudjelovao u prvoj raspravi o obrazovanju najviše očekivalo.

'Ministar Marić je formirao radnu grupu za analizu porezne politike te je trenutna želja da se porez na dohodak smanji, odnosno razmišljanje radne grupe je da bi se ta stopa trebala smanjiti', rekao je Huić. 'Ukidanje žiga se također planira kao korak, parafiskalni nameti se planiraju ukinuti i to bi trebalo rezultirati s 330 milijuna kuna olakšanja proračuna, digitalizacija javnog sektora i državne uprave je također u planu, a to bi trebalo rezultirati ubrzavanjem propisa i djelovanja tvrtki.'

Upoznavanje nadležnih institucija s problematikom poslovanja u ICT-u i posebice u industriji video igara svakako je nužan korak za poboljšanje poslovanja u ovom sektoru koji se stalno razvija i koji stalno i konstantno raste. No, pravo pitanje je kada će su učiniti korak više od 'rukovanja' i žaljenja na probleme? Odgovor na to još industrija video igara nije dobila. Panelisti iz Hrvatskih tvrtki su iskazali želju za ostankom i radom u Hrvatskoj, međutim, kako je istaknuto, ljubav i entuzijazam mogu odraditi samo dio posla.