'Upotrijebio sam eliksir mladosti. Zbog politike sam otišao iz Hrvatske, ali je to ispalo dobro. Našao sam lijek za tešku bolest i liječio nobelovca Solženjicina'

ZAGREB - Otkako je prošli tjedan ugledni časopis Science Transnational Medicine objavio otkriće da bi se neizlječiva bolest progerija mogla liječiti “eliksirom mladosti” rapamicinom, telefon ne prestaje zvoniti u uredu hrvatskog znanstvenika dr. Dimitrija Krainca . Naime, Krainc i slavni Francis Collins, direktor američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) i voditelj projekta Ljudski genom, zajednički su došli do otkrića koje bi moglo utjecati na živote oko 250 mališana u svijetu koji boluju od progerije.

- Iznenađen sam tolikom medijskom pozornošću. Dao sam intervjue za ABC News, CNN, Boston Globe, koji je članak objavio na naslovnici, Technology Review, britanski Times, Daily Mail i još mnogo drugih - rekao je Krainc, profesor neurologije na Harvard Medical School u Bostonu.

Istraživanje progerije

- Radim kao kliničar, a bavim se i temeljnim istraživanjima, što je na američkim fakultetima česta pojava. U fokusu istraživanja moje skupine su neurodegenerativne bolesti poput Parkinsonove i Huntingtonove. Proučavamo kako ukloniti štetne nakupine proteina u neuronima te usporiti njihovu degeneraciju kod Parkinsonove i Huntingtove bolesti - pojasnio je Krainc i naglasio kako unazad nekoliko godina intenzivno istražuje progeriju.

Riječ je o rijetkoj i neizlječivoj genetskoj bolesti izazvanoj mutacijom na jednom genu. Djeca oboljela od progerije stare šest do osam puta brže od ostalih, izgledaju kao starci i umiru sa 12-13 godina.

Studiranje u Zagrebu

- Prije otprilike tri godine primjetili smo kako se u stanicama nakuplja protein progerin koji uzrokuje progeriju. Taj rezultat je zaintersirao Francisa Collinsa koji se već godinama bavi istraživanjima progerije. Naša suradnja bila je vrlo produktivna i ugodna i zbog toga jer dijelimo uvjerenje da je istraživanje rijetkih bolesti jako bitno. Prvo, treba pomoći bolesnicima koju boluju od tih oboljenja jer farmaceutske kompanije često smatraju da se ne ‘isplati’ tražiti lijekove za rijetke bolesti. Drugo, rijetke bolesti pomažu u istraživanjima čestih bolesti. Tako istraživanje progerije pridonosi razumijevanju procesa starenja te Alzheimerove i Parkinsonove bolesti - ispričao je Krainc, koji je jedan od svjetski uspješnih bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu.

- Osnovnu i srednju školu završio sam u Sloveniji, a Medicinski fakultet upisao sam u Zagrebu. Moja je majka Zagrepčanka i godinama sam slušao kako je Medicinski fakultet u Zagrebu najbolji u regiji. Majka je bila u pravu jer su moje osobne uspomene na zagrebački MF vrlo pozitivne. Bio sam uvijek zahvalan nastavnicima za odličnu edukaciju, a tijekom boravka u Zagrebu zavolio sam i ljude. Stoga uvijek nastojim održavati kontakte s kolegama, mnogobrojnim prijateljima, kao i svojom obitelji u Hrvatskoj - ispričao je Krainc koji je nakon diplome otišao na znanstveno usavršavanje na prestižni Harvard te Massachusetts General Hospital.

Emigrantske teme

- U Americi sam shvatio da nisam imao dovoljno praktičnog znanja u odnosu na mlade američke stažiste. No, glede teorije, čak mogu reći da je moje znanje bilo šire, tj. znao sam dosta onoga ‘što ne treba’. Američki studenti znaju vrlo dobro sve ono što je potrebno za rad u bolnici, ali izvan toga su malo ‘tanki’. Nakon studija liječnici u SAD trebaju biti sposobni raditi samostalno i zato se ovdje naglasak stavlja na praktično. Kao mladi liječnik u Bostonu početkom devedesetih godina upoznao je slavnog ruskog književnika i nobelovca Aleksandra Solženjicina.

- Solženjicin je tada živio u Vermontu, a upoznali smo se i često razgovarali dok se liječio na Massachusetts General Hospital. Solženjicin je jako patio za Rusijom, a kako sam i ja bio emigrant, imali smo niz zajedničkih tema o životu u SAD-u i politici. Sjećam se da je jednom prilikom rekao da se ‘patnja isplati samo za domovinu’ i ta mi se rečenica urezala duboko u pamćenje - prisjetio se Krainc koji se u jesen 2003. vratio u Hrvatsku. Tada je postao predstojnik Neurološke klinike KBC-a Zagreb te profesor na Medicinskom fakultetu. Bio je i voditelj Centra za funkcionalnu genomiku, koji je bio zajednički projekt KBC-a i MF-a. No, njegov povratak bio je neuspješan, a jedan od razloga bio je i političke prirode. Krainc je došao zadnjih mjeseci vlade Ivice Račana i nova ga je HDZ-ova vlada percipirala kao “SDP-ov kadar”. (...)

ČLANAK U CIELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA